Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Zvjezdan Linia
DUHOVNI STUPAC

Obljetnica franjevačkog reda

Prepoznao Božji glas

U Samoboru su franjevci prisutni već od 17. stoljeća. Zato je i sam grad prepoznatljiv po njihovoj prisutnosti i po poznatoj franjevačkoj crkvi i samostanu. Ta crkva i samostan lako se zamijete čim se od Svete Nedelje krene ravnom "betonskom" cestom prema centru Samobora. Predaja govori da je ta ravna cesta i nastala tako da je neki francuski oficir iz doba Napoleona s prozora franjevačkog samostana odredio i zacrtao liniju buduće ceste koja će voditi do središta grada.

Franjevce i franjevački pokret svih ogranaka ustanovio je sveti Franjo Asiški (1182.-1226.). Sveti Franjo je bio čovjek Božji i nadahnuće stoljeća. Nakon što je proveo djetinjstvo i mladost više-manje kao svaki prosječni dječak i mladić njegova vremena, Bog je zahvatio u njegov život. Osjetio je blizinu Božju u gubavcu kojem je na neki čudesan način pristupio i zagrlio ga (što inače ne bi nikako učinio po svojem naravnom instinktu gađenja od takvih bolesnika i bolesti). Čuo je Boga kako ga zove u čudesnom snu, a potom s raspela pred kojim se Franjo usrdno molio. Konačno je prepoznao Božji glas kod jedne obične mise kad je pažljivo slušao evanđelje koje mu je svećenik čitao. Prepoznao je u tom evanđelju što zapravo Bog od njega hoće i na što ga zove: na apostolat i siromaštvo. To je odredilo njegov život. Živio je skromno, upravo siromašno, a sav se posvetio širenju evanđelja i pozivao je vjernike onog vremena da se vjernije predaju životu po evanđelju. I ljudi su ga slušali i slijedili.

Nakon nekog vremena oko Franje su se počeli okupljati suradnici, neki čak i njegovi drugovi iz mladosti, i htjeli živjeti na isti način i za iste ideale kao i sveti Franjo. Okupila se družba od dvanaestak braće. Franjo je odmah to bratstvo prozvao "manjom braćom", tipični izraz malenih onoga vremena u odnosu na tzv. "majores", što znači oni viši po društvenom položaju. Franjo pripada malenima (minores) i odatle i danas službeni naziv franjevačkog reda: red manje braće (Ordo fratrum minorum, odnosno kratica OFM).

Budući da je u ono vrijeme pao kršćanski standard i bilo je dosta loših stvari u Crkvi, mnogi su idealisti onog vremena na početku i dobronamjerno upozoravali na takve loše strane. Kasnije su mnogi od njih svojim kritizerskim stavom zapravo i odstupili od Crkve i na izvjestan način sami sebe izopćili od te velike zajednice. Franjo je čovjek Crkve. Da ga ne bi ubrojili u takve ljude i da s povjerenjem prihvate njegovo propovijedanje, kao i propovijedanje njegove braće, Franjo je želio zaštitu Crkve. Zato se upućuje u Rim da od pape dobije potvrdu takvog načina života i djelovanja u Crkvi. I papa Inocent III. mu je 16. travnja 1209. godine usmeno podijelio takvo službeno crkveno odobrenje. Franjo je tako sada pod zaštitom Crkve. Kasnije će dobiti i pismenu potvrdu svoga Pravila. S pravom se zato taj datum smatra početkom franjevačkog reda. I tako svi franjevci i pripadnici franjevačkih pokreta i obitelji slave ove godine svečanu osamstotu obljetnicu postojanja franjevačkog reda. Samoborski franjevci sudjeluju u tome, a bili bi sretni kad bi se na neki način i vjernici Samobora priključili toj radosti. Jedan od načina bit će i sudjelovanje na duhovnom događaju dočeka i štovanja znamenitog "križa sv. Damjana", pred kojim se sveti Franjo molio kad je čuo poziv Božji. Bit će to od petka do nedjelje, 27.-29. ožujka. Detalji će biti pravovremeno objavljeni na plakatima na crkvama u Samoboru, odnosno u ovom glasilu.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (11)