Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Nakon najava ubrzane gradnje hidroelektrana Brežice i Mokrice

Samoboru prijeti plimni val rijeke Save

Područje Zagrebačke županije (gradovi Samobor, Sveta Nedelja, Zaprešić i Općina Brdovec) zadnjih 25 godina slušaju od vlasti lažna obećanja kako će nasip za obranu od poplave visokog vodostaja rijeke Save biti uskoro izgrađen. Zadnja lažna nada u pismenoj formi dobivena je od ministra Čobankovića 22.12.2006. godine (Ur.br.: 525-1-06-02). Na pitanje saborskog zastupnika mr. Božidara Pankretića dao je sljedeći odgovor:

"Budući dinamika izgradnje i održavanja u prethodnim godinama nije zadovoljavala u odnosu na potrebe zaštite od poplava, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva kroz uvođenje 'vodnog doprinosa' osiguran je sigurniji izvor financiranja Programa građenja i održavanja navedenih građevina. Temeljem navedenog Programa i realizacijom Plana upravljanja vodama, u narednom trogodišnjem razdoblju, uložit će se znatna sredstva kako bi se problem zaštite od poplava na navedenom području riješio na zadovoljavajući način".

Navedeni tekst odgovora mogao bi dati nadu da će se u naredne tri godine završiti gradnja nasipa na području Zaprešića, Svete Nedelje i Samobora.

Međutim, Hrvatske vode ove su godine ugovorile samo 360 m' gradnje desnoobalnog nasipa. Tom dinamikom ulaganja sredstava u područje Samobora (do Medsava) izgradio bi se nasip do 2018. godine, Sv. Nedelje (Strmec i Orešje do Podsuseda) do 2030. godine, a za područje Zaprešića i Brdovca do 2050. godine.

Do sada je u desnoobalni nasip uloženo u gradnju:

- armirano - betonski zid u Samoborskom Otoku - 677 m' do 2003. godine

- zaštitni nasip u Otoku - 235 m' u 2004. godini

- zaštitni nasip u Otoku - 370 m' u 2005. godini

- zaštitni nasip u Otoku - 330 m' u 2006. godini.

"Naknada za uređenje voda" u 2006. godini odlukom Vlade RH povećana je za 588% te Grad sada plaća 500 kn/ha.

Republici Hrvatskoj i odgovornima u Hrvatskim vodama već je dvadeset godina poznato da Republika Slovenija gradi hidroelektrane na rijeci Savi. Ovih dana je Vlada Republike Slovenije donijela Uredbu o ubrzanju gradnje hidroelektrana.

Ta uredba planira gradnju hidroelektrana Brežice i Mokrice (na granici s RH) već u 2011. godini.

Stručnjaci iz vodnog gospodarstva svjesni su promjene režima visokog vodnog vala te posljedica balansiranja vodne stepenice nakon stavljanja u funkciju ovih dviju hidroelektrana u Sloveniji.

Konkretno, ukoliko nasipi od slovenske granice do Podsuseda neće biti izgrađeni, prijeti ozbiljna ugroza plavljenja naših naselja s desne obale Save: Otoka, Savrščaka, Medsava, Strmca i Orešja, a s lijeve crpilišta pitke vode Šibice.

Na ovaj je problem Slovenija upozoravala još, koliko je meni poznato, prije 20 godina.

Stoga skrećem pažnju na ovaj vrlo aktualan problem, kojeg jedino zajedničkim snagama i pritiskom prema Ministarstvu poljoprivrede i ministru Čobankoviću moramo izvršiti, dok nije kasno.

U Samoboru, 20. svibnja 2007.

Obradio: Adolf Paar, inž.

89 milijuna kuna Bistri

Ministar Čobanković je u Zaprešiću, na sjednici Vlade, odobrio Bistri 89 milijuna kuna za njihov problem vodoopskrbe, a problem koji Samobor i Samoborce tišti zadnjih 35 godina se ne rješava.

Zagreb se nasipom zaštitio, a naše im područje služi kao štit, prirodna retencija za sprečavanje udara visokog vodnog vala na Zagreb.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

Franjo Koletić, vlasnik Pirotehnike Mirnovec govori o razlozima neodržavanja 7. Festivala vatrometa u Samoboru

Više nas nisu htjeli!

Vijest da Festivala vatrometa ove godine definitivno neće biti u Samoboru proširila se gradom brzinom munje. Ili, bolje rečeno, pukla je poput vatrometne rakete, baš kao i ljubav između Samobora i Pirotehnike Mirnovec, koja je festival kroz dosadašnjih 6 izdanja profilirala u prepoznatljivu samoborsku turističku manifestaciju. O razlozima odlaska Festivala iz Samobora popričali smo s vlasnikom Pirotehnike Mirnovec Franjom Koletićem.

- Što je, dakle, s Festivalom vatrometa?

- Nažalost, Festivala bude, ali ne u Samoboru. To je sada definitivna priča. Teška srca, ali sam tako ipak odlučio. U Samoboru, jednostavno rečeno, više nas nisu htjeli.

- Gdje je puklo?

- Ove godine su nas ucijenili najmom stadiona, NK Samobor i njihov direktor. Gospodin Filipec, gradonačelnik grada koji je vlasnik istoimenog stadiona, mogao je to presjeći i reći da je to manifestacija od interesa za grad i da nam se neće naplatiti, kao što nam se nikada do sada i nije - i bila bi gotova priča. Međutim, on to nije napravio nego je prepustio ljudima iz NK Samobora da to odrađuju. Na kraju, ne samo da nisam htio dati, nego nisam niti imao otkuda dati 60 tisuća kuna za najam NK Samoboru. Iako ni u Zagrebu neću proći puno bolje, sad se već radi i o nekakvom ponosu i našem stavu da si ne dozvoljavamo takve stvari, jer smo prevelika i preozbiljna firma.

- Mogućnost neke zamjenske lokacije u Samoboru umjesto stadiona nije postojala?

- Ne i neću o tome uopće razmišljati. Ja neću raditi Festival u Samoboru kontra podrške aktualne vlasti. Ako vlastima ne treba Festival, onda ga ja neću radit. Neću se gurati u Samoboru i bilo bi to glupo, jer ja to ne mogu odraditi kontra vlasti. Ono što mi je drago je to da sam "izgurao" Festival, da su ga ljudi prepoznali i da ga obožavaju. Ne prođe dan, a da nema 60-ak poziva s upitom tipa "Kad će Festival?". Ljudi na ulici me sreću i križaju se objema rukama, jer ne mogu vjerovati da se Grad Samobor odrekao tog Festivala. A nije trebao dati ništa osim stadiona bez naknade. Dobro se zna da sam ja bio spreman s klubom potpisati nekakav sponzorski ugovor, kao što imam i svake godine, a i uvijek sam im pomagao kad je trebalo. Ne mogu vjerovati da su bili toliko plitki da nisu razumjeli da će Pirotehnika Mirnovec tih 60 tisuća kuna, koliko su tražili za najam, peterostruko vratiti kroz buduće vrijeme.

- Spominjan je i problem uništavanja terena s umjetnom travom?

- Krenule su nekakve laži da smo mi prošle godine uništili teren s umjetnom travom. Puhao je vjetar, palo je papira na umjetnu travu i moji dečki su drugo jutro došli, pomeli to do zadnje mrvice i možda su na par mjesta taj granulat malo "nahrpali". Za to se uzmu grablje pa se razgrne, a ne radi se ni o kakvoj šteti. Sada smo pucali na Dinamovom stadionu, 10 metara od umjetne trave, pa se ništa nije dogodilo. Znači, počele su izmišljene priče da smo mi uništili umjetnu travu.

- Sjećam se da je već prošle godine bilo isto povuci - potegni i na Poglavarstvu je postavljano pitanje koristi Grada od Festivala vatrometa?

- U stvari, ja uopće nisam ljut na grad. Ljut sam prije svega na sebe, jer sam bio budala i vjerovao sam 6 godina da će netko u Samoboru znati prepoznati Festival i to nekako honorirati. Na kraju je ispalo da je to, eto, moj privatni projekt na kojem zarađujem veliku lovu. A kad bih sve izračunao, od početka do sad, mislim da sam dobro i debelo financijski u minusu. Jedino što imamo to nam je promidžba i to je ono što nas je držalo cijelo to vrijeme, da smo u principu promovirali firmu. Mi smo se, da bi Festival opstao, morali baviti i ugostiteljstvom, dogovarati prodaju pića da bi se nekako mogli pokriti, jer ne prodajemo ulaznice, a moramo platiti sve. Nema tu tajni, mi smo prošle godine na piću zaradili 100 tisuća kuna, ali to nam još uvijek nije bilo dovoljno, čak niti uz ono što smo dobili od Grada. Realan budžet Festivala je oko 800 tisuća kuna, tako da mi tu nemamo neku ekonomsku računicu kako neki misle da imamo.

- Što sad?

- Sve snage bacamo na Festival koji će se održati na Bundeku i tamo ćemo ga odraditi. Nije nam to problem, jer imamo ljude, a eventualno bi, radi svega prije navedenoga, mogli kasniti promo materijali par dana, ali uglavnom je sve spremno – izvođači su bili dogovoreni već prije, a i roba je prošli tjedan stigla iz Italije. Na kraju krajeva, ja bih taj Festival napravio i sve isfinancirao sam, jer si ne mogu dozvoliti nekoga vući za nos. Ljudi su se pripremili, izvadili dozvole, rezervirali termine i ne mogu ja sad njima doći i reći kako sam se samo šalio.

- Ako stavimo na stranu sentiment, vama je u stvari financijski isplativije ići u Zagreb?

- Upravo tako. Festival u Zagrebu sigurno ima bolju budućnost nego u Samoboru. Ali, ja ga sam ne bih nikad micao. Smatram sebe lokalpatriotom, Samoborcem i Rakovčanom i svoju firmu kad sam radio nisam napravio u Lici ili ne znam gdje, gdje su manji porezi, nisam se odselio u Zagreb, nego sam ostao tu gdje sam se rodio. I uz sve poteškoće ja bih u Samoboru ostavio Festival i on bi uvijek bio u Samoboru, jer ima već i nekakvu tradiciju i ugodnije mi je tu raditi. Ali, preko nekih stvari ne mogu prijeći. Kad vidiš da te netko ne želi, ne možeš se nametati.

Kruno Solenički

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (37)