Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

O aktualnoj epidemiji zarazne žutice uzrokovane virusom hepatitisa tipa A

Jesu li ruke učenika čiste?

Kada neka zarazna bolest postane prisutna u populaciji u većem broju od uobičajenog, tada se javlja interes javnosti za tu bolest. Stoga je red da kao epidemiolog ovu kolumnu posvetim aktualnoj epidemiji zarazne žutice uzrokovane virusom hepatitisa tipa A. Činjenica je da u populaciji ovaj virus neprekidno cirkulira u tzv. endemijskom obliku (sporadična pojava bolesnika koje je teško međusobno povezati), tako da se godišnje u RH registrira svega desetak slučajeva bolesti. Zadnji porast broja oboljelih bio je prije pet godina, kada je zabilježeno nešto više od 100 bolesnika. Prije dva mjeseca zabilježeni su novi slučajevi bolesti, tako da je u kratkom razdoblju zabilježeno više od 100 bolesnika, uglavnom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije pa tako i među školarcima u Samoboru.

Nekoliko riječi o toj bolesti. Virusni hepatitis A akutna je virusna zarazna bolest, feko-oralnog (stolica-usta) puta prijenosa, od koje obolijevaju djeca i osobe mlađe životne dobi. Bolest je obično blaga, može proteći i nezamijećeno, a kronični oblik bolesti nije zabilježen. U razvijenim zemljama, poboljšanjem socio-ekonomskih uvjeta života, primoinfekcija zbiva se u znatno kasnijoj životnoj dobi. Zbog toga i ne iznenađuje pojava bolesti među adolescentima, a ne mlađim dobnim skupinama (u predškolskim ustanovama ili nižim razredima osmogodišnje škole), što se upravo događa u našoj sredini. Za vrijeme bolesti hepatitisa A bolesnik nije sposoban za redovite aktivnosti, a hospitalizacija, kao i kontrole oboljelih, znatno su materijalno opterećenje zajednici. Bez obzira na visok životni standard populacije te vodoopskrbe kvalitetnom higijenski ispravnom vodom i odvodnjom otpadnih i kanalizacijskih voda, bolest se povremeno pojavljuje ciklički i sezonski. Ciklično kretanje na ograničenim područjima karakterizirano je valovima višeg pobola svakih 7 do 10 godina. Sezonski karakter bolesti odražava se u umjerenom klimatskom pojasu maksimalnim obolijevanjem u kasnu jesen i ranu zimu, zbog bliskog kontakta ljudi, čime čini iznimku u odnosu prema crijevnim zaraznim bolestima. Ova epidemija pokazuje nešto drugačiji sezonski karakter, što se može povezati s prestankom primjene općih prevetnivnih mjera povezanima s prevencijom korone, među kojima je i dezinfekcija ruku kod dolaska u školu.

Čovjek je jedini rezervoar virusa hepatitisa A. U epidemijskom lancu sudjeluju bolesnici s tipičnom i atipičnom slikom bolesti, a osobito oni s anikteričnom bolešću (bez žutila). U prenošenju virusa hepatitisa A i održavanju epidemijskoga procesa osnovnu ulogu ima kontaktni (feko-oralni) put prijenosa. Kontaktni put prijenosa uvjetovan je prisutnošću svježe fekalne kontaminacije na jagodicama prstiju te spada u skupinu zaraznih bolesti koje se popularno nazivaju "bolesti prljavih ruku". Do unosa virusa u organizam može doći i putem zagađene vode (hidrični put) i hrane (alimentarni put). Nakon infekcije ostaje trajan imunitet, bez oštećenja funkcije jetre, koja srećom ima izvanrednu moć regeneracije, tako da nakon infekcije dolazi do potpunog oporavka.

Osnovna prevencija hepatitisa A ista je kao i kod drugih crijevnih oboljenja, tj. u stvaranju uvjeta za redovito provođenje mjera osobne higijene i higijene okoline. Zbog visoke otpornosti uzročnika, kod pojave bolesti provodi se dezinfekcija bolesnikove stolice i mokraće, kao i rublja, posteljine i svih predmeta iz njegove okoline. Opća prevencija sastoji se u podizanju socio-ekonomskog statusa populacije te općenito komunalne higijene (dispozicija otpadnih tvari, javna vodoopskrba) i higijene prehrane. Djelovanje na putove prijenosa do sada je bio najracionalniji i najdostupniji oblik profilakse. Postoji i specifična zaštita cjepivom protiv te bolesti, a rezultati u profilaksi i suzbijanju hepatitisa A cjepivom su odlični. Cjepivo protiv hepatitisa A registrirano je i u nas. Zbog izrazito niske incidencije (broj oboljelih tijekom godine na 10 000 stanovnika) i blage kliničke slike, cijepljenje protiv ove bolesti nije obuhvaćeno programom obveznog cijepljenja. Preporuča se osobama koje su profesionalno izložene mogućnosti zaraze (radnici u komunalnim službama) te onima koji putuju u zemlje u kojima je ova bolest učestala.

Zbog pojave bolesti možemo zaključiti da ruke učeniku nisu čiste! Dakle, što nam je činiti? Zdravstveno prosvjećivanje ugroženih skupina stanovništva, a među njima su prije svega učenici, ključan je za sprječavanje širenja ove zaraze. Vratiti se temeljnim principima prevencije crijevnih zaraznih bolesti, a to je higijena ruku. Pranje ruku običnim sapunom pod tekućom vodom nakon vršenja nužde, prije negoli se uzme hrana u ruke, pranje ruku osoba koje rade u prehrani (školske kuhinje i sl.), osiguranje dovoljne količine higijenski ispravne vode (s dovoljnom i kontinuiranom koncentracijom klora u vodi), te pravilno čuvanim živežnim namirnicama i pripremljene hrane, temeljni su preduvjeti uspješne i najjeftinije borbe u suzbijanju svake crijevne zarazne bolesti pa tako i zarazne žutice tipa A.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)