Ivan Kreutz
NA RUBU EUROPE

Sposobna udruga ili ridikulozni savez za spas dvoje gubitnika?

O čemu se tu zapravo radi

Jedna od mojih unuka, Karola, bila je na školskoj ekskurziji u Strasbourgu. Rekla mi je da je svrha putovanja bila posjeta Europskom parlamentu. Obišli su zgradu parlamenta u čijoj se velikoj dvorani svakog mjeseca održavaju redovne četverodnevne plenarne sjednice. A što se to onda događalo u Bruxellesu, pitao sam ju zanimajući se koliko joj je koristila zorna nastava? Bilo je očito da je dobro upućena. Odgovorila mi je:

"U Bruxellesu je smještena većina institucija EU, administracija, održavaju se dodatne plenarne sjednice, sjednice raznih odbora. A tajništvo je u Luxembourgu. Dobar dio toga seli s poslanicima jednom mjesečno na plenarnu sjednicu u Strasbourg. To su veliki troškovi, koji bi se izbjegli kad bi se sve održavalo u Bruxellesu, ali Francuska na to ne pristaje".

Troškove ekskurzije snosila je njena škola. Sve se je to odvijalo u okviru redovne nastave predmeta Politika. Naravno da je zahvaljujući tome znala mnogo više o politici od pukih činjenica tko je presjednica Vlade, a tko predsjednik države. Politika joj je zanimljiv predmet, kaže. Prije svega zato što će za dvije godine steći pravo glasa pa će i sama moći rasuđivati i glasanjem se opredijeliti za parlamentarnu opciju, kako državnu, tako i onu u Europskom parlamentu. Karola živi i pohađa školu u Njemačkoj.

I u našim je školama u nastavnom programu predmet iz područja političke kulture i političke informiranosti. Unatoč tome, jedno istraživanje zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i GONG-a, objavljeno u tjedniku Forum (piše Božena Matijević, br.8/4.11.2011.), ukazalo je na poražavajuću razinu političke informiranosti srednjoškolaca koji su ove godine stekli pravo glasa (njih oko 43 tisuće). Po svemu sudeći, tako je i s generacijama koje su stekle pravo glasa od posljednjih izbora na ovamo. Ukupno oko 200 tisuća novih glasača!

Kako je Forum objavio: "Rezultati su pokazali da su naši mladi posve politički nepismeni, da ne razumiju temeljne političke pojmove, da su slabo ili nikako informirani o aktualnim političkim zbivanjima u Hrvatskoj, da su veliki euroskeptici i homofobi, da su im Hrvati vredniji od pripadnika drugih naroda, da bi zakonom zabranjivali neke stranke i medije... Ukratko, da su im znanja i stavovi uglavnom neprimjereni za demokraciju."

Jedan od koautora istraživanja Bert Šalaj, docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, iznosi još jednu poražavajuću spoznaju:

"Veliki broj mladih osjeća prezir prema politici i političarima, i ono što je najproblematičnije, prema političkom procesu općenito. K tome, kod njih prevladava osjećaj posvemašnje političke bespomoćnosti. Dominantan stav mladih je da svojim političkim djelovanjem apsolutno ništa ne mogu promijeniti."

Činjenica je da takav stav potpune rezignacije nije karakterističan samo za mladu populaciju, već je očit i u starijim generacijama.

Drugi koautor istraživanja, Dragan Bagić, docent na zagrebačkom filozofskom fakultetu, krivi za takvo stanje sve dosadašnje vlasti, posebno onu najdulju HDZ-ovu, "jer su posve ignorirale razvoj demokratske političke kulture". Ali, on tvrdi da nisu samo mladi politički nepismeni i neinformirani, već su to često i njihovi roditelji, učitelji, mediji, političari... Takva pesimistička slika nekompetentnog biračkog tijela neposredno pred izbore doista je zastrašujuća. I opravdana je strepnja od toga što sve loše može biti demokratski izglasano. Kako će u takvoj situaciji većina ocijeniti politički brak Jadranke Kosor u koji je upravo ušla s Kerumom i koaliciju njihovih stranaka? Kao sposobnu udrugu za rješavanje nagomilanih gospodarskih i niz drugih problema ili kao ridikulozni savez za spas dvoje gubitnika?

U Splitu kao da su bili predvidjeli takav razvoj događaja. Otvara se nova stand up scena. Pokreće je Stojan Matavulj, inače tumač lika biznismena u TV-sapunici Ruža vjetrova. Govorilo se da u toj ulozi "skida" aktualnog splitskog gradonačelnika i biznismena Keruma. Iako je glumac Matavulj tvrdio da to nije istina i da njegova interpretacija tog lika nema sličnosti s Kerumom, ovaj ga je demantirao. Naime, Kerum se naljutio na glumca, očito se prepoznavši u njegovoj glumi.

Sada će Matavulj opet izazvati pažnju s predstavom koju priprema s popularnom splitskom glumicom Arijanom Čulinom. Svaka sličnost likova koje će igrati sasvim je slučajna s osobama bivšeg premijera Ive Sanadera i još aktualne premijerke Jadranke Kosor. Popularni glumci će samo pjevati stihove koje su dvoje političara nekoć ispjevali u trenucima svojih pjesničkih nadahnuća. Stihovi će biti uglazbljeni s melodijama već dosad poznatih šlagera.

U Splitu već sada vlada velik interes za tu predstavu. Sigurno bi je itekako rado vidjela i publika u drugim gradovima, ali zasad će se morati strpiti. Glumac Matavulj do daljnjeg je vezan uz Split zbog nastavka snimanja TV-serije. Možda će se premijerka naljutiti zbog parodiranja njenih mladenačkih stihova i pokušati zabraniti predstavu. Ali, ne bi trebala brinuti. Ako si nije dosad sama naškodila svojim egzaltiranim predizbornim nastupima na kojima se nije libila plesati i pjevati, neće joj naškoditi niti splitsko parodiranje. Pogotovo se ne treba brinuti pokaže li se točnom tvrdnja da je naš birački korpus najvećim dijelom još uvijek politički nepismen.

Arhiva 2011

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002