Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Pred susjednom Slovenijom su veliki izazovi

Bez putovnice preko grane?

Zakon o schengenskim granicama je stupio na snagu 13. listopada i odmah smo ovih dana opet imali prilike vidjeti kako brzo mediji od male vijesti naprave "veliku vijest", koju široke narodne mase s veseljem odmah progutaju. Uzbune se svi: mediji odmah izbace velike naslove, premijer Ivo je odmah jako zabrinut u svojim izjavama, osjete se oštriji pogledi na grani, a sve to zbog dokumenata koji su potrebni za prelazak granice.

Uzrok je, dakle, već dobro poznati i naširoko opisani schengenski režim. Zakonski akt EU čiji cilj je olakšavanje i objedinjavanje unutrašnjeg prometa, reducirajući granične i carinske formalnosti unutar zemalja članica EU. Slovenija je trebala pristupiti sistemu Schengena u studenom 2007., ali zbog obnavljanja informacijskog sustava novi izgledniji datum je lipanj 2008. U tom trenutku slovenske granice postaju vanjske granice EU, što će svakako promijeniti režim prelaska granice.

Nekoliko dana nakon prvobitnih informacija, ili, bolje rečeno, poluinformacija, hrvatski su mediji ipak, na petoj stranici, objavili vijest da Slovenija, Mađarska i Italija traže zajedničko rješenje za Hrvatsku, odnosno za hrvatske građane. Rješenje tog pitanja tri države namjeravaju zajednički predstaviti i zastupati pred institucijama EU. Slovenska tiskovna agencija je prenijela neslužbenu izjavu iz Bruxellesa, u kojoj se navodno govori da Slovenija krši pravni sustav EU, jer dozvoljava prelazak hrvatskim građanima s osobnom iskaznicom. Naime, građani trećih zemalja moraju od 13. listopada, kad ulaze u EU, pokazati putovnicu. Brojni mediji su zaboravili da je Slovenija ratificirala Zakon o malograničnom prometu i suradnji s Republikom Hrvatskom, kojim se regulira pravni red i pogranično područje između dvije države. Sporazum je ciljano potpisan 1997. godine, prije ulaska u EU, tako da se nadamo da će to biti dovoljno jak ili bar jedan od argumenta u natezanjima s birokracijom EU.

Kad smo već kod institucija EU, valja spomenuti da Sloveniju tek očekuju dva velika iskušenja: predsjedavanje Europskom Unijom 2008. godine i status europske kulturne prijestolnice 2012. godine. Četiri slovenska grada: Ljubljana, Maribor, Celje i Ptuj su već obznanila kandidaturu za kulturnu prijestolnicu. Novi ili stari gradonačelnici, ovih dana izabrani, svakako će taj zadatak morati uzeti kao jedan od najvažnijih, jer kulturom pokazujemo svoj identitet, svoju pripadnost europskom kulturnom krugu.

Prvom europskom kulturnom prijestolnicom bila je 1985. godine proglašena Atena, a zadnjom, ove godine, grčki Patras. Francuski Lille, austrijski Graz, mađarski Pecz su gradovi koji su imali ili će imati također prigodu podičiti se titulom europske prijestolnice kulure. Od 2000. godine tendencija je da to ne budu veliki gradovi, odnosno državna središta, nego je bitan koncept, originalnost i europska usmjerenost. Sve to su odlučujući faktori u izboru grada koji će ponijeti tu titulu. Na te kriterije računaju svakako Celje i Ptuj, koji već vrlo aktivno rade na izradi koncepta. U Mariboru smatraju da im je prednost status drugog najvećeg grada u državi, velika i moćna kulturna infrastruktura te tradicija organiziranja velikih manifestacija i festivala poput Lenta.

Novoizabrani gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković sa svoja 22 ambiciozna projekta kojima je dobio većinu na izborima, sigurno neće ni projekt kulturne prijestolnice prepustiti slučaju. Projekt je svakako zanimljiv ne samo iz kulturnih razloga, nego i zbog cjelovitosti koncepta u izgradnji "kulturne infrastrukture", što znači ulaganje u prostore koji su hramovi kulture. U europskim okvirima to su sigurno velike i značajne brojke, od ulaganja do broja posjetitelja. Na središnju priredbu u francuskom Lilleu je došlo pola milijuna ljudi, a grad broji 300.000 žitelja.

Vrijeme će pokazati koji će od gradova ponijeti titulu kulturne prijestolnice, a mi se možemo samo veseliti tom budućem projektu u neposrednoj blizini i nadati se da ćemo brzo, prelaskom granice samo s osobnom iskaznicom, stići na neko od brojnih kulturnih događanja.

Arhiva 2006

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2005

2004

2003

2002