Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Povodom prve obljetnice brijunske sjednice vlada Slovenije i Hrvatske

Plavom protiv bijele knjige

Prva je obljetnica brijunske sjednice vlada naših država, na kojoj su se bez mnogo poteškoća usuglasili o tekstu sporazuma o izbjegavanju sukoba i incidenata u graničnim područjima. Podsjetimo, ta naša granica na kopnu dugačka je 620 kilometara i oko nje živi 240.000 ljudi. Koliko je taj sporazum bio "životan" upitno je, ali je postojao, barem kao "mrtvo slovo na papiru".

Prije nekoliko dana Ministarstvo za vanjske poslove Republike Slovenije, na čelu s ministrom Rupelom, je javnosti, široj i daljoj, predstavilo Bijelu knjigu. Zašto je dobila naziv baš Bijela voljela bih vam pojasniti, ali nisam sigurna da znam pravi odgovor, jer bi možda neka druga boja bila ipak prigodnija. Ministar je taj dokument nazvao i "leksikon o južnoj granici". Naglašeno je da to nije napad, verbalni naravno, na Hrvatsku, nego temelj za dijalog i javnu raspravu.

Pa, lijepo bome teku suvremeni politički komunikacijski kanali - od knjiga, leksikona do dijaloga. Pitam se je li to ponestalo reprezentativnih mjesta i objekata gdje bi se diplomati mogli sastati? Isto tako, neki dan smo i osobno svjedočili gužvama na auto-cesti prema Ljubljani, jer se obnavljaju tuneli, pa se ministri možda boje da će zapeti u koloni s običnim smrtnicima na temperaturici od 35 Celzijusa. Hrvatski mediji su tu obnovu tunela, u jeku turističke sezone, već proglasili kao obnovu s nekom prikrivenom namjerom. U toj će prometnoj kotlovnici, ipak najviše trpjeti građani slovenske metopole, jer će cijelo ljeto provesti u dugim, uzavrelim kolonama.

Iako su na tiskovnoj konferenciji naglasili da u knjizi nema ništa nova što nismo čuli već u javnosti, samo je sad sve na jednom mjestu – leksikofgrafski, navodno ministar ima još aduta skrivenih u rukavu i javnost će ih saznati u nekoj drugoj prigodi. Ministar je predstavio stav prema kojem je cjelovit Piranski zaljev slovenski - sa zaseocima Škrili, Bužini i Škodelin te granicom na Muri, koja mora biti kao dana 25.06.1991. godine. Svi ti stavovi izazvali su odmah Zagreb na odgovor i sad već premijer Sanader najavljuje Plavu knjigu. Hoće li biti plava poput boje u zaljevu, vali ili kako već želite nazvati taj sporni dio teritorija, uskoro ćemo saznati.

Plave, bijele ili šarene, mogu biti bilo kakve boje i spektra, ako idu u smjeru rješavanja pitanja, ali ako zaoštravaju odnose i ne nude rješenje prihvatljivo za obje strane, ostaju samo još neka slova na nekom papiru. Jesu li lokalni izbori, koji će biti održani u jesen ove godine, jedan od razloga za malo podgrijavanje atmosfere ili je to ipak samo politika u kojoj svatko stoji na svojoj strani brijega i lagano se odmiče?

Sve i uvijek počinje lexisom – riječju, ali bi trebalo završiti dijalogom ili dogovorom.

Hrvatsko - slovenski "prijepori", kako ih neki nazivaju, spadaju u ikonografiju i scenografiju koja se svakih nekoliko mjeseci pojavi na političkoj pozornici, samo u drugačijoj formi, boji ili obliku. Preostaje nam jedino da čekamo koje li će boje ili forme biti sljedeća politička gesta, jer, izgleda, sve su mogućnosti i forme dopuštene.

Arhiva 2006

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2005

2004

2003

2002