Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Kuda s radioaktivnim i svim drugim otpadom

Samo nemojte kod mene

"Želim to, ali ne u svom dvorištu" česta je sintagma kad se susrećemo sa saniranjem otpada bilo koje vrste. Radioaktivni otpad je uvijek vruća i komplicirana tema, a još kad mu dodamo malo političke prašine dobijemo jednu zgodnu radioaktivnu priču. Globoko je naselje u Občini Brežice - jedno od tri naselja u cijeloj državi koje je ušlo u zadnji krug traženja potencijalne lokacije za izgradnju odlagališta niskog i srednje radioaktivnog otpada. Uz suglasnost predstavnika lokalne vlasti, a bez konzultacija s javnošću, Globoko su članovi Općinskog vijeća Brežica prijavili u postupak istraživanja. Jedan od razloga izbora te lokacije je bio da se u tom naselju nalazi napušteni rudnik gline i pijeska.

No, nezadovoljni stanovnici tog kraja osnovali su Civilnu inicijativu, sakupili su 1700 potpisa protiv istraživanja i organizirali tribinu na kojoj su se sukobljavala mišljenja onih koji podupiru i onih koji su protiv ovakvog odlagališta. U knjizi Komparativna vladavina i politika nalazimo da pojam civilna inicijativa izlazi iz pojma civilno društvo. Prema definiciji civilno društvo se sastoji od onih skupina koje su "iznad" obiteljske sfere, ali "ispod" države. Takve institucije čine dio kolektivnog života društva i liberalne demokracije, dobrovoljnog su karaktera i neovisne o vladama. Talijani imaju izreku: "Ako državu predstavlja palazzo (palača), civilno društvo može se naći na plazzi (trgu)."

"Civilni incijativisti" iz naše nuklearne priče su uzeli rješavanje pitanja otpada u svoje ruke, jer su zaključili da je prostor u kojem žive prostor za razvoj turizma i ekološke poljoprivredne proizvodnje, ali ne i za nuklearni otpad. Političari su dobili "bukvicu" da promatraju sve kroz financijski efekt. Spočitalo im se da su ljude "zavodili" visokim iznosom, koji doista i nije mali, jer iznosi 230.000 euro valute. Naime, lokalna zajednica dobiva taj iznos kao odštetu, ako omogući provedbu istraživanja terena.

O epilogu nuklearnog odlagališta će svakako biti još govora, jer dok nađemo trajnu lokaciju trebat će još neko vrijeme. Iz nekih krugova se čuje da su tri potencijalne lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada samo čista formalnost za zadovoljenje kriterija, a da će kao konačna varijanta biti izabran prostor uz nuklearnu elektranu u Krškom, gdje je sad "privremno skladište" koje će postati trajno.

Da bi preračunali gore navedeni iznos iz tolara u eure danas koristimo računalo. Postoji čak i web-stranica na kojoj upišete iznos u tolarima i pametno računalo vam kaže koliko je to eura. Slovenija je dobila "zeleno svjetlo", odnosno ispunjava sve uvjete koji su potrebni za uvođenje eura, pa ćemo već u siječnju 2007. morati sve svoje tolare, bilo sakrivene u čarapama ili spremljene u bankama, pretvoriti u euro valutu. Tolar ćemo prepustiti zaboravu i veselo ćemo "eurokalkulirati".

Država, odnosno Banka Slovenije, je odlučila za sve svoje građane osigurati i "eurokalkulator", da ne bi imali velike dileme u preračunavanju tolara u eure ili da ne bi previše naprezali svoje moždane vijugice. Svako domaćinstvo će dobiti na svoju kućnu adresu jednu takvu napravicu. Kupnja 700.000 "eurokalkulatora" se malo zakomplicirala, jer je već treći javni natječaj pao u vodu zbog nepotpunih i neprimjerenih ponuda.

Naprava za pretvaranje tolara u eure će zasigurno biti dovoljno, no kako ćemo živjeti s drugom valutom tek nam preostaje da vidimo. Odgovore na oba pitanja: kako ćemo živjeti i preživjeti s eurima i gdje će biti odlagalište nuklearnog otpada, dobit ćemo tek u 2007. godini.

Arhiva 2006

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2005

2004

2003

2002