Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Priroda se opet pobrinula da se neke stvari stave na kušnju

Treba li nama sada cjepivo?

Sve donedavno na raznim društvenim mrežama i u javnom mediju vodile su se žustre rasprave o tome treba li cijepiti djecu ili je to stvar prošlosti, odnosno teška stručna zabluda. Javili su se mnogi, čak i poznate osobe, koji su negirali značaj cijepljenja u zaštiti od neke zarazne bolesti. Isticali su negativne aspekte cijepljenja s mogućom pojavom postvakcinalnih komplikacija koje su u nesrazmjeru s vrlo malom realnom opasnošću da netko oboli od određene bolesti. Negirali su značaj cjepiva u suzbijanju bolesti i smanjenju njene učestalosti te mogućih komplikacija bolesti. S obzirom da su raspravljali o bolestima kojih gotovo da više nema u populaciji, pritom ne prihvaćajući činjenicu da je to rezultat uspješne procijepljenosti osjetljivih, bilo ih je teško uvjeriti u daljnju potrebu cijepljenja i izlaganja djece relativnom riziku od neke reakcije na to cjepivo. Nikakva stručna tumačenja o tome da određene bolesti nema više među nama upravo zahvaljujući uspjehu nacionalnog programa obaveznog cijepljenja nisu prihvaćali. Njihov stav je bio jednostavan: bolesti više nema, a komplikacije od cijepljenja su moguće, pa čemu onda i dalje cijepiti?

Kako to obično biva, priroda se pobrine da se stvari još jednom stave na kušnju. Zadnjih mjeseci izloženi smo epidemiji corona virusa. Virus je postao udarna vijest svih svjetskih medija. Političari su pali u drugi plan. Neprekidno slušamo o broju novooboljelih i broju umrlih u različitim dijelovima svijeta. Za svakog našeg bolesnika znamo gdje se i kada zarazio. U svijetu je oboljelo gotovo 120 000 ljudi, a umrlo ih je preko 4000. Lako je izračunati da je smrtnost od ove bolesti za sada oko 3%.

Osim ljudskih gubitaka, virus utječe na svjetsku ekonomiju više negoli ijedan drugi događaj. Nema tog rata koji bi poremetio svjetsku ekonomiku kao ozbiljna epidemija koja prijeti čitavom svijetu. Nitko nije mogao niti zamisliti da bi moglo doći do takvih makroekonomskih poremećaja u svijetu kao posljedica običnog respiratornog virusa. Najviše je pogođen turistički sektor. Otkazuju se putovanja. Kako gotovo trećina našeg nacionalnog dohotka ovisi upravo o turizmu, tako je naša zemlja vrlo osjetljiva na ovakve disbalanse. Posljedice nije još moguće sagledati do kraja, jer epidemija ne pokazuje tendenciju slabljenja.

Kako se boriti protiv tog virusa? Izrađene su upute za individualnu zaštitu. Izbjegavati masovna okupljanja i velike skupove, često prati i dezinficirati ruke, po potrebi nositi masku. Lijeka za sada nema. Kliničari vjeruju da primjenom nekih lijekova kojima se liječi AIDS mogu ublažiti kliničku sliku. Neki gradovi i velike pokrajine stavljene su u karantenu. Uz sve to zaraza se širi. Stoga se razmišlja o izradi cjepiva protiv te bolesti. Izdvajaju se milijarde eura kako bi se čim prije izradilo učinkovito cjepivo. To, nažalost, nije moguće napraviti u kratkom roku. Za dobivanje kvalitetnog cjepiva koje bi, uz potvrđenu efikasnost u stvaranju imuniteta, imalo minimalne neželjene nuspojave, potrebne su godine. Stručnjaci su svjesni činjenice da nema cjepiva koje ne donosi i neke negativne posljedice. Srećom komplikacije se mjere u promilima.

I sada ponovno dolazimo do naših vakcinoskeptika. Trebali bi sada dići svoj glas i izaći s transparentima na javna okupljanja i tražiti da se ne troši novac na razvoj cjepiva. Čemu, kad cjepivo nije potrebno, odnosno na kraju ćemo imati češće komplikacije od opasnosti obolijevanja od same bolesti? Čemu, ako cjepivo nema nikakav značaj u suzbijanju pojave bolesti? Rado bih im postavio sljedeće pitanje. Da li biste cijepili svoje dijete sklono respiratornim infekcijama ili svoje stare roditelje koji boluju od kroničnih bolesti, ako bi bila ponuđena ta mogućnost već sada? Ili biste pustili da obole pa ako prežive dobro, a ako ne, nikome ništa? Ili, u situaciji da na tržištu nema dovoljne količine efikasnog cjepiva, da li biste prepustili cjepivo nekom nepoznatom boležljivom djetetu ili biste se pobrinuli da vaše dijete bude propisno zaštićeno? A što je s opasnošću od moguće postvakcinalne komplikacije? Biste li se kockali sa zdravljem svoga djeteta i igrali matematičkih modela vjerojatnosti da baš vaše dijete neće oboljeti od smrtonosnog oblika bolesti ili od opasne postvakcinalne reakcije? Siguran sam da biste odabrali manje zlo i na vrijeme zaštitili dijete.

Kada kroz koju godinu budemo imali efikasno cjepivo na raspolaganju i donesemo strategiju zaštite najugroženijih, siguran sam da ćemo se početi ponašati kao i prema drugim cjepivima čiji značaj sustavno zanemarujemo. Primjer tome je cjepivo protiv gripe. Imamo kvalitetno cjepivo. Znamo da će svake godine virus napasti osobito naše starije. Uz to, znamo da od gripe godišnje umre nekoliko desetaka ljudi, a od komplikacija gripe više stotina, osobito starijih osoba. I nitko, ama baš nitko, u javno prostoru (uključujući i javno zdravstvo) nije zbog toga zabrinut. Ignoriramo problem koji možemo riješiti.

Tako će, nažalost, biti i s cjepivom protiv corona virusa!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)