Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Psihički poremećaji kao etnička karakteristika

Jesmo li jako psihički bolestan narod?

Ovom prigodom osvrnut ću se na podatke koji su objavljeni u Biltenu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnim bolestima u RH. Poznato je da psihički poremećaji stigmatiziraju oboljele, da utječu na smanjenje kvalitete života, kako oboljelih tako i njihove okoline, te da uzrokuju patnju tih ljudi. Osim tog subjektivnog postoji i objektivni problem, a to je veliko ekonomsko opterećenje društva zbog smanjenja produktivnosti, bolovanja i invalidnosti.

Što se u stručnoj literaturi smatra psihičkim poremećajem? Radi se o velikoj skupini bolesti i stanja koji uključuju psihološku, biološku i socijalnu disfunkciju pojedinca. Najčešće se radi o depresivnim poremećajima (25%), poremećajima uzrokovanim alkoholom (17%) i anksioznim poremećajima (15%). Hrvatska je s ovom skupinom bolesti jako opterećena, jer se po pobolu psihički poremećaji nalaze na četvrtom mjestu, odmah iza kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i ozljeda.

U RH bolnički se godišnje liječi oko 38 000 osoba s mentalnim poremećajima te se s udjelom od 6% nalaze na devetom mjestu u ukupnom bolničkom pobolu. Ukupna stopa (broj se odnosi na 100 000 stanovnika) bolnički liječenih osoba s psihičkim smetnjama u znatnom je porastu u zadnjih 25 godina. Godine 1995. stopa je bila 630, da bi do današnjih dana porasla na 930. To je znatan porast opterećenja ograničenih i skupih bolničkih kapaciteta. Međutim, znatan napredak je učinjen u dužini bolničkog liječenja. Od nekadašnja 53 dana liječenje se skratilo na prosječnih 26 dana, što omogućava veći broj hospitalizacija uz iste bolničke kapacitete.

Najveći dio njih u radno aktivnoj je dobi. U velikoj većini hospitaliziranih radi se o poremećajima kao posljedici alkoholizma, shizofreniji, depresivnim poremećajima te reakciji na teški stres – PTSP. Stopa hospitaliziranih (broj liječenih na 100 000 stanovnika) zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom je 170, shizofrenije 140, depresivnih poremećaja 120, a teški stres, uključujući PTSP, 60. Bolesnici iz samo ove četiri skupine poremećaja čine više od polovice svih hospitaliziranih zbog psihičkih tegoba.

Uočljive su znatne razlike prema spolu. Stopa hospitaliziranih muškaraca s psihičkim bolestima je 1100 u odnosu na stopu od 760 za žene. Ova spolna razlika nestaje u dobi iznad 60 godina života. Dakako, kako i dolikuje našem mentalitetu i našim običajima, muškarci su najčešće bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom (stopa je 290/100 000), slijede shizofrenije (170), depresivni poremećaji (140) i reakcije na teški stres s PTSP-em (80). Ovako visoka stopa bolničkog pobola od PTSP-a kod muškaraca može se pripisati posljedicama proizašlim iz njihove borbene aktivnosti tijekom Domovinskog rata. Kod žena najčešće se radi o shizofreniji (stopa je 110/100 000), depresivnim poremećajima (96), dok mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom imaju stopu od 56 (gotovo četiri puta niža stopa, nego kod muškaraca). Među prvih pet vodećih uzroka hospitalizacije kod žena nema PTSP-a, za razliku od muškaraca.

Osim bolničkih kapaciteta, pod velikim opterećenjem je i primarna zdravstvena zaštita. S udjelom od 4 do 5% ova skupina bolesti nalazi se na trinaestom mjestu registriranog pobola u našim ambulantama.

Psihičke bolesti nisu nimalo bezazlene. Često zbog svoje težine i dugotrajnosti dovode do trajnog gubitka radne sposobnosti te su ozbiljan uzrok invaliditeta. U Registru osoba s invaliditetom registrirano je preko 162 000 osoba čiji su uzroci invaliditeta oštećenja iz skupine mentalnih poremećaja i mentalne retardacije, što je trećina svih uzroka invaliditeta.

Ozbiljna posljedica ovih bolesti su izvršena samoubojstva. Samoubojstva su godinama bila vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj s udjelom oko 30%. Posljednjih nekoliko godina izvršena samoubojstva nalaze se na drugom mjestu, iza vodećih padova. Broj izvršenih samoubojstava, kao i stopa na 100 000 stanovnika, oscilirali su do kraja 20. stoljeća, dok je nadalje prisutan trend pada samoubojstava. U zadnjih dvadeset godina došlo je do znatnog pada broja i stope samoubojstava (od preko 1100 na 630, donosno uz pad stope sa 24 na 15/100 000). Odnos broja samoubojstava muškaraca i žena kretao se u omjeru 2-4 : 1. S porastom životne dobi raste udio samoubojstava kod oba spola, uz stalnu razliku u omjeru na štetu muškaraca.

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje, dok u ostalim načinima izvršenja postoje razlike prema spolu. Gotovo sva samoubojstva počinjena vatrenim oružjem i eksplozivom registrirana su kod muškog spola, a kod ženskog spola su samootrovanje, skok s visokog mjesta i utapanje znatnije zastupljeni.

Na kraju ovog prikaza možemo zaključiti da psihičke bolesti predstavljaju u RH ozbiljan javnozdravstveni problem i znatno opterećenje svih razina zdravstvene zaštite. U jednom dijelu preventivne mjere mogu pomoći u smanjenju ovog problema, dok je dio uzrokovan genetskim čimbenicima stalno prisutan i gotovo nepromjenjiv.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)