Zvjezdan Linia
DUHOVNI STUPAC

Slavimo punu obljetnicu 2000 godina od rođenja svetog Pavla

Kako je Savao postao Pavao

U Crkvi se običava gotovo svaku godinu posvetiti nekoj dragoj uspomeni kršćanstva ili nekoj tajni vjere. Za nekoliko dana papa Benedikt XVI. će svečano otvoriti tzv. godinu svetog Pavla apostola.

Sveti se Pavao rodio, prema procjeni povjesničara, oko godine 8. po Kristu u mjestu Tars u Maloj Aziji, u današnjoj Turskoj. Upravo zato je i ova godina posvećena njemu, jer slavimo punu obljetnicu od 2000 godina od njegova rođenja. Po svemu sudeći, sveti Pavao (prije obraćenja se zvao Savao) nije za zemaljskog života susreo Isusa.

Sve je počelo obraćenjem svetog Pavla. U Djelima apostolskim spominje se sveti Pavao pod imenom Savao tek pred kraj 7. poglavlja gdje se kazuje da su svjedoci "odložili svoje haljine do nogu mladića koji se zvao Savao" i na početku 8. poglavlja s napomenom da je "Savao pristao da se Stjepan smakne". A onda počinje izvješće o njegovu daljnjem progonu kršćana sve do znamenitog 9. poglavlja gdje se opisuje Savlov susret s Isusom u čudesnom događaju pred Damaskom.

Taj je događaj do temelja izmijenio život od sada po imenu Pavla. Postat će apostol naroda; sav predan evanđelju proširit će evanđelje na tada poznati svijet te će prvi prijeći u Europu da osniva kršćanske zajednice.

Za Crkvu je događaj obraćenja svetog Pavla od izuzetne važnosti. I tu se događa nešto što prepoznajemo i kasnije kod drugih svetaca. Naime, u svakom autentičnom mističnom iskustvu susreta s Kristom uskrsnulim uvijek su prisutna djela. U čudesnom događaju koji je svojim svjetlom zaslijepio Savla i u glasu što ga je tada čuo, bilo je poznato pitanje: "Savle, Savle, zašto me progoniš?" Savao pita tko je taj što ga progoni. Odgovor slijedi: "Ja sam Isus koga ti progoniš!" Ovakva objava bit će Savlu, kasnije Pavlu, jedinstveni izvor pravog shvaćanja Crkve kao mističnog Tijela Kristova. No, ono što slijedi je za autentičnost obraćenja tipično. Savao pita: "Što mi je učiniti, Gospodine?" (usp. Dj 22, 10). Susret s Isusom uvijek poziva na djela, na promjenu života djelima.

Crkva običava slaviti svece povezano uz dan njihove zemaljske smrti ili, točnije, po izražavanju vjere Crkve na dan njihova rođenja za nebo. Tako slavimo blagdan sv. Petra i Pavla 29. lipnja. Međutim u tome ima nekih iznimaka. Isusa i Mariju Crkva slavi i u mnogim drugim otajstvima, a u tijeku zemaljskog života svečano se spominje već trenutka začeća (blagdan Blagovijesti, 25. ožujka, i blagdan Bezgrešnog začeća, 8. prosinca). Nadalje njima, a uz njih je i sveti Ivan Krstitelj, crkva slavi i dan rođenja za ovu zemlju (25. prosinca: Božić, 8. rujna: Mala Gospa ili Rođenja BD Marije i rođenje sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja). I tada, jasno, i prijelaz u vječnost: Veliki petak, Velika Gospa i Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja (29. kolovoza).

I tu imamo iznimku upravo kod svetog Pavla. Uz značenje i ime svetog Pavla Crkva svečano slavi i taj presudni čas, pohod Božji u njegov život u tajni događaja koje zovemo "Obraćenjem sv. Pavla" i slavimo kao blagdan 25. siječnja.

Za par dana, točnije kod Večernje uoči blagdana sv. Petra i Pavla, tj. 28. lipnja, sveti će Otac otvoriti godinu sv. Pavla da nas sjeti tog velikana kršćanstva i potakne na čežnju da se i u svakom čovjeku vjerniku dogodi slično i duboko iskustvo susreta sa živim Bogom koji mijenja svakog čovjeka, a onda i utječe na cijeli svijet.

Arhiva 2008

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2007

2006

2005

2004

2003

2002