Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Zvjezdan Linia
DUHOVNI STUPAC

Hrvati sve radije idu u poznato svetište

Štovanje Gospe iz Lurda

Normalno je da vjernici katoličke crkve časte Gospu. To je Blažena Djevica Marija, Isusova majka. Od Efeškog sabora godine 431. ona je svečano priznata kao Bogorodica. Iz tog naslova proistječu svi drugi njezini naslovi. Marijina prisutnost u vjerskom i duhovnom životu kršćana postajala je sve dublja. Tako su iz vjere i pobožnosti puka Božjega nicale i dogme, kao što je ona o "bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije", a potom dogma o "uznesenju na nebo". Premda nema puno govora o Mariji u spisima Novoga zavjeta, ipak nam je tradicija ostavila puno podataka koji obogaćuju kršćansku starinu njezinom prisutnošću.

Ipak, u posljednja dva stoljeća kršćanstva posebno je porasla pobožnost prema Mariji, a povezano je to s nekim nadnaravnim događajima. Pored mnogih čudesnih ukazanja o kojima svjedoče vjerodostojni svjedoci osobito se ističu Lurd i Fatima, a kod nas u Hrvatskoj je Međugorje u novije vrijeme na prvom mjestu. Ono je čak nadaleko prešlo granice Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Teško je znanstvenom logikom i racionalnim mentalitetom ući u misterij ukazanja. Ona se temelje na običnom ljudskom svjedočenju i na ljudima je da to prihvate ili odbace. Svakako sva takva ukazanja ostaju u granicama tzv. privatne objave i ne diraju temelje kršćanske vjere. To znači da se ne bi smjelo ljude razvrstavati u bolje ili lošije katolike samo u odnosu na to da li vjeruju u ta ukazanja ili ih odbacuju. Naša vjera točno je označena službenim vjerovanjem, moralnim kodeksom i povjerenjem u učiteljstvo crkve.

Ipak, crkva nije ravnodušna prema ovakvim pojavama, koje rado u praksi prihvaća kad se uvjeri da u svemu nema ničega što bi se protivilo nekim pravilima krćanskog vjerovanja. Najjače se sa svim svojim tradicijama i mističnim događajima u praksi katoličke crkve afirmiralo svetište u Lurdu. A počiva na svjedočenju djevojke Bernardice koja je vidjela Gospu na tom mjestu gdje je danas veliko svjetsko svetište. Ljudi su počeli dolaziti sve više, a danas i više milijuna hodočasnika pohodi to svetište svake godine. Hrvati jednako tako rado idu u Lurd, a primjećuje se i značajna pojava da se na neki način i Lurd približava Hrvatskoj. Naime, sve je više crkvi i kapela koje su u Hrvatskoj posvećene u znaku naslova Gospe Lurdske (napr. u Zagrebu u Zvonimirovoj ulici, u Rijeci na Žabici i sl.). Sve je više različito oblikovanih spilja po našim crkvama koje žele dočarati vjernicima lurdsku spilju u kojoj se Gospa ukazala Bernardici. Sve češće ćemo po našim crkvama naći kipove koji su nastali prema tradiciji i pobožnosti vezanoj uz Gospu Lurdsku. A isto tako, u mnogim crkvama se obdržavaju već tradicionalne devetnice od Svijećnice (2. veljače) do blagdana Gospe Lurdske (11. veljače) i mnogi vjernici radosno nalaze vremena za takve pobožnosti, koje im dolaze gotovo kao godišnje duhovne obnove. Poznata je i pjesma Gospi Lurdskoj Sred te se pećine Marija javi..., a posebno pripjeva koji se u Lurdu i kod nas već i latinski pjeva i time se povezuje u molitvu čitav svijet: "Ave, ave Maria!" Papa Ivan Pavao II. je taj blagdan proglasio Danom bolesnika i na mnogim se mjestima tog dana obavlja bolesničko bogoslužje i moli za zdravlje. To je povezano sa činjenicom da lurdsko svetište svjedoči medicinski dokumentirano o mnogim čudesnim ozdravljenjima brojnih bolesnih hodočasnika koji mole za pomoć. I u Samoboru, a posebno u franjevačkoj crkvi, svake je godine jednako tako kroz devet dana pobožnost Gospi Lurdskoj.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)