Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Ivan Kreutz
NA RUBU EUROPE

Što to Samobor izdiže daleko iznad razine pitoresknog provincijskog gradića?

Samobor nije u banani!

"...Sadašnje punjenje proračuna pokazuje da krize u Samoboru nema..." Ta mi se rečenica jako sviđa svojim optimizmom, pa je s veseljem navodim. Naravno, to je rečenica istrgnuta iz konteksta. Iz novinskog izvještaja s 15. sjednice Gospodarsko - socijalnog vijeća Zagrebačke županije održane u Samoboru, a objavljenog u Informativnom glasilu Grada Samobora (veljača 2009., br. 14, str.6). U cjelovitijem kontekstu ona zvuči još optimističnije. U svojem izvještaju autor teksta navodi kako je gradonačelnik Filipec u pozdravnom govoru rekao da je "Samobor imao sreću što nikad nije tijekom povijesti osjetio velike posljedice krize, jer su ga spašavale obiteljske manufakture, a i sadašnje punjenje proračuna pokazuje da krize u Samoboru nema".

Bogu hvala! Samo da tako ostane. Jer, onaj koji je opremao taj isti tekst za objavu kao da je (nehotice?) izrazio sumnju stavivši naslov "U SAMOBORU JOŠ NEMA KRIZE". Prošle subote gradonačelnik Antun Dubravko Filipec u radioemisiji Zagonetno putovanje (HR1, 21.03.2009.) rekao je, otprilike, da u Samoboru neće biti krize. Ako sam dobro shvatio, prije svega zahvaljujući obrtničkoj strukturi gospodarstva. Pritom je voditelj emisije Mladen Kušec, inače i ugledni pisac priča i pjesama za djecu, kao dokaz solidarnosti samoborskih poslodavaca s posloprimcima citirao jednog obrtnika koji mu je izjavio da će prije otpustiti samog sebe, negoli svog radnika. Tko ne vjeruje može cijelu emisiju preslušati na internetu www.hrt.hr i u rubrici "radio na poziv" potražiti naziv "Zagonetno putovanje - 21.03.2009".

U toj je emisiji mnogo toga rečeno. Ali, nabacano onako zbrda-zdola. A još je više toga značajno za predstavljanje Samobora bilo propušteno. Obožavam muštardu i bermet (samo one made by Filipec), a mnogo manje samoborske kremšnite (moj grijeh!). I Samoborska salamijada dobar je štos. O Samoborskom fašniku da se i ne govori. Ali, o onome što Samobor izdiže daleko iznad razine pitoresknog provincijskog gradića nije bilo uopće govora. Recimo, na primjer o Galeriji Prica, pa mini fotogaleriji velikog značaja u Langovoj ulici, zatim Samoborskoj glazbenoj jeseni... Pogotovo o nečemu tako značajnom kao što je Muzej Marton, čija je zbirka porculana nakon gostovanja u Beču i Londonu sada izložena i u Parizu, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Francuske Nicolasa Sarkozyja i našeg predsjednika Stjepana Mesića.

Pretpostavljam da je gospodin Mladen Kušec dobio press-mapu s elektronskim zapisom teksta i slike kakvu danas uobičajeno dobivaju novinari u gradovima koji znaju iskoristiti šansu medijske prezentacije u rasponu od gospodarstva do kulture i povijesti te uz to povezanog turizma, da bi kao iskusni novinar i urednik znao to zanimljivo prezentirati slušateljstvu.

Možda se sada ipak nešto događa i možda će Samobor napokon dobiti takvu reprezentativnu mapu, svojevrsnu vizitkartu (posjetnicu, zapravo podsjetnicu) za raznovrsne prilike svojeg predstavljanja u zemlji ili inozemstvu. Nešto takvoga kao da bi se dalo naslutiti iz napisa na strani 5 u već citiranom Informativnom glasilu Grada Samobora pod dugim naslovom Naredni korak u strategiji stvaranja brenda. A koji počinje ovako:

"Nakon provedene prve faze brendiranja izrađen je 'brandbook' Grada Samobora. Dr.sc. Božo Skok, stručnjak za odnose s javnošću i brendiranje destinacija i savjetnik agencije Millenium promocija, koja je na natječaju dobila posao brendiranja, ističe da je to priručnik u kojem se nalaze temeljni nalazi dosadašnjih istraživanja te osnovna polazišta i smjernice za izgradnju, tj. nadogradnju distinktivnih i dugovječnih temelja brenda Samobora, kao i smjernice kako ih komunicirati na najbolji način. 'Brandbook' je zapravo svojevrsni priručnik namijenjen svim stanovnicima Samobora, prvenstveno predstavnicima javnih organizacija koje predstavljaju Samobor svojim djelovanjem ili održavaju formalne i neformalne odnose s ciljnim javnostima unutar i izvan grada..."

I sve tako dalje u tom stilu, koji svojim vokabularom i razumljivošću svakako zaslužuju pažnju naše neformalne pravobraniteljice hrvatskog jezika prof.dr.sc. Nives Opačić pa ću joj svakako taj tekst poslati za njenu zbirku suvremenih stilskih i jezičnih umotvorina u našim medijima.

A kad već spominjem profesoricu Opačić, drago mi je da gradonačelnik Filipec nije rekao: "Samobor nije u banani". Rekao je pak svojedobno i premijer Sanader da "Hrvatska nije u banani". Iako dama, profesorica Opačić nije se libila objasniti što zapravo znači pojam "banana". U engleskom žargonu znači muški spolni ud. "Ljuštiti bananu" izraz je u slengu za spolno općenje. Od tuda je, tko zna kada, "banana" stigla u hrvatski jezik. A naši političari imali su prilikom svojih javnih nastupa, i još imaju, puna usta "banana". I kolege novinari ništa manje: "U banani smo", "Hrvatska je u banani"... Ruku na srce, u svojoj neobrazovanosti i polupismenosti, većina i jednih i drugih nisu znali što čine. Ali, to nije isprika za njihovu sramotu. Niti za našu sramotu što ih podnosimo.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (11)