Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Gradonačelnik Drago Prahin govori o aktualnostima u životu Svete Nedelje i planovima za naredno razdoblje

Napravili smo puno, a mogli smo i više

Sveta Nedelja je, bez ikakve sumnje, grad koji i u ovim nesmiljenim recesijskim vremenima uspijeva održavati standard svojih građana na razini na kojoj joj mnogi zavide. Godinama u vrhu po gospodarskoj uspješnosti, zadnjih je godina svoje nadprosječne prihode uspješno uspijevala "pretočiti" u objekte i sadržaje koji društveni standard podižu na visoku, i, za mnoge, nedostižnu razinu.

No, bliže se lokalni izbori, a gradonačelnik Drago Prahin više i ne taji svoje ambicije. Kao kandidat HDZ-a spreman je podnijeti račun za proteklo razdoblje i iznijeti planove za naredno, koje bi za Svetu Nedelju moglo značiti novi uzlet.

Bliži se kraj Vašeg gradonačelničkog mandata. Koji su najvažniji projekti napravljeni u Svetoj Nedelji u tom razdoblju i što je sve realizirano od predizbornih obećanja?

Treba prije svega istaknuti dvije stvari. Na prvom mjestu je izgradnja nove škole u Rakitju, koja je započeta 2010. godine, a u funkciji je od 2012. godine. To je jedina škola u županiji koja je građena ispočetka, a završena je čak četiri mjeseca prije roka. Ona je, između ostaloga, i ogledni primjer, kako za arhitekte, tako i po infrastrukturi, po načinu građenja i učinkovitosti što se tiče modernih školskih zgrada. Druga po redu je ostala infrastruktura, jer od kraja 2009. godine napravljeno je 40 km kanalizacije, a time i cesti, dijelom nogostupa i svega popratnog. Bio je to ogroman posao koji je trebalo napraviti. Ta kanalizacija koštala nas je oko 40 milijuna kuna, škola 32 milijuna kuna, i to je zapravo cijeli jedan proračun našega Grada. Usto smo dovršili i nekoliko kilometara brdskog vodovoda, čime je završena druga faza tog projekta i cijeli brijeg je premrežen vodovodom. To je bio treći projekt, ne manje važan, a koji je išao iz našeg proračuna, jer škola je građena dijelom iz europskih i županijskih, a kanalizacija iz njemačkih fondova. Ipak, to je jako puno novaca, jer Grad Sveta Nedelja, u odnosu na neke druge takve gradove, nema velik proračun. Mislim da smo uspjeli napraviti jako puno, a u odnosu na predizborna obećanja to je čak nekih 90%. Nismo napravili dvije stvari, koje smo mogli napraviti, a žao mi je da nismo, jer nas je kočila "moja Vlada". Govorim o projektu niskoenergetske sportske dvorane, koja je prošla i javnu nabavu i imala sve potrebne dokumente, platili smo i vodni doprinos, a onda su imali primjedbe na troškovnik i na projekt. A počeli smo od najjednostavnijeg, da uopće dođemo do dvorane. Sada nitko ne pita za potrošenih 200.000 kuna, koliko je koštala dokumentacija. Drugi takav projekt je projekt Kulturnog centra, koji je još uvijek živ, kao i projekt sportske dvorane, a tu je problem nastao zbog broja parkirnih mjesta, njih 50 predviđenih, što se njima činilo premalo. No, to je standard koji zadovoljava 300 mjesta za ovakav centar. Nekima jednostavno nije bilo u interesu da se gradi. Unatoč svim preprekama, mislim da smo napravili puno.

Kako se Grad snašao u uvjetima opće recesije?

Kad je počela kriza, prvo što smo napravili je da smo u gradskoj upravi smanjili plaće za 20%. Kako se proračun kasnije ipak dobro punio, vratili smo 5%, tako da su sada plaće manje za 15%. Udio plaća u našem proračunu kreće se od 10 do 11 posto, a ove godine će biti možda malo veći, jer imamo i jednog čovjeka više. Govorim o šesnaest zaposlenih u gradskoj upravi i osam zaposlenih na održavanju, što je oko pet puta manje nego što ima Samobor, a naš proračun nije pet puta manji. No, ne bih nas uspoređivao sa Samoborom, jer svatko ima svoje probleme i svatko zna svoje. Mi imamo najniži udio plaća u proračunu u čitavoj Hrvatskoj. Godišnje se ta svota kreće oko 8 milijuna kuna, zajedno s gradskim vrtićem!

Ima li Grad Sveta Nedelja potrebu za vlastitim komunalnim poduzećem?

Potrebu imamo radi groblja, jer i Zakon nam to nalaže. Pokušali smo osnovati takvu firmu, u kojoj bi, uz već postojeće djelatnike, radilo 10-ak ljudi, no, kad to stavite na papir, a mojim vijećnicima nije dovoljna jednostavna kalkulacija, onda to kod njih ne prolazi. Računica ide nama u korist, jer bi mi, s otprilike milijun kuna pokrili te troškove i zaposlili tih desetak ljudi. Jasno mi je i da se samoborski Komunalac ne želi odreći 400.000 kuna, koliko otprilike sada plaćamo njihove usluge za održavanje groblja.

Jeste li zadovoljni s odvozom otpada i radom sadašnjeg koncesionara?

Jedan smo od rijetkih gradova u kojima se od 2009. godine otpad razvrstava u 3 kante – za papir, plastiku i ostali otpad, a za staklo postoje kontejneri na zelenim otocima. Koncesionar je napravio i sabirnicu otpada za ostale sirovine, kako bi sebi smanjili posao i povećali prihod prodajom istih, a i nama to odgovara, jer nema povećanja cijena za postojeće kante koje koriste domaćinstva kroz koncesijsko razdoblje. Cijena se promijenila kod promjene PDV-a.

Spremaju se promjene u Zakonu o lokalnoj samoupravi. Što će to značiti za Svetu Nedelju?

Prema mojim saznanjima, sve se svodi na to kako koga, kada i na koji način smijeniti. Ne vidim tu neki poticaj za inicijativu i kreativnost gradskih tijela i gradonačelnika, koje bi trebalo potaknuti ovim izmjenama. Jer, kad tražite nečiju odgovornost, imate na raspolaganju brojna tijela – i državnog odvjetnika, i USKOK, i brojna druga koja mogu kontrolirati vaš rad, a tu je i revizija. Samim izborom na mjesto gradonačelnika dobijete odgovornost, ali nitko ne želi odgovarati za tuđe odluke i greške, jer, zapravo vam Gradsko vijeće može raditi što hoće, ako ima većinu. Ja moram provoditi odluke Gradskog vijeća i za njih odgovarati, ali nije se dogodilo da Gradsko vijeće prihvati moje inicijative pa da odgovaram za svoje odluke.

Pred nama su novi izbori za lokalnu upravu. Što građani Svete Nedelje mogu očekivati i koji su prioriteti, bez obzira tko dođe na vlast?

Ova godina donosi nam ulazak u Europsku Uniju. Za to smo se također u prethodnom razdoblju pripremali, tako da buduću vlast dočekuju većinom spremni projekti, pripremljeni su programi i studije, a očekuje nas rad na Strategiji razvoja Svete Nedelje, koja je vezana i uz Prostorni plan. Praktički ulazimo spremni u to novo razdoblje, koje nastupa 1. srpnja. Do tada trebamo riješiti i geodetsku podlogu, za koju trebamo odraditi još samo dvije katastarske općine, pa kada to riješimo spremni smo za bilo koji projekt ili aplikaciju vezano uz Europsku Uniju. Znači, u protekle četiri godine radili smo čak i par koraka unaprijed i mislim da smo tu u velikoj prednosti u odnosu na ostale gradove u državi. No, malo to sve znači na papiru, jer treba i sve realizirati. S druge strane, sva ta dokumentacija zapravo je vrlo vrijedna, jer bez toga baš ništa ne možete realizirati kroz te europske fondove. Mi do sada nismo "mahali" u javnosti s tim papirima i studijama koje smo već pripremili, ali građani će na vrijeme vidjeti što se radilo i koje su prednosti takvog načina rada. To ćemo im pokazati kroz radionice i skupove koje planiramo, jer ne treba ljude plašiti Europskom Unijom, treba im objasniti kako će sve funkcionirati i što će se raditi.

Kako objašnjavate određeni strah građana od ulaska Hrvatske u EU?

Teško je reći, ali većina naših malih i srednjih privatnih poduzeća se već prilagodila na način da znaju što ih čeka, našli su tu svoj interes. Problem je s poduzećima koja su bila u državnom vlasništvu, koja se teško prilagođavaju, a glavni problem je u tome što su ta poduzeća nastala i ostala u raljama politike.

Hoćete li se kandidirati na sljedećim lokalnim izborima za gradonačelnika Svete Nedelje i što očekujete?

Kandidirat ću se. U stranci smo podijelili poslove na one političke i izvršne, od kojih ove prve odrađuje predsjednik stranke Halužan, a ove druge vodim ja. Funkcioniramo jako dobro i nadopunjavamo se, što svima olakšava posao. Smatram da su svi dosadašnji gradonačelnici u prednosti, pa tako i ja, jer su građani kroz četiri godine imali priliku upoznati njihov način rada, a ako su još k tome tijekom mandata bili dostupni svojim biračima za sve probleme ili kritike, mogu ih mirno pogledati u oči i na ovim izborima. Mislim da sam ja bio svima dostupan, a oni koji misle da nisam, oni su kritizirali moj rad na drugi način, što također dopuštam. Kad sve skupa zbrojim, mogu reći da smo napravili jako puno s malo novaca. U četiri godine uložili smo više od 250 milijuna kuna, a naš godišnji proračun je oko 60-70 milijuna kuna. Iz toga se vidi da je sve išlo u projekte koje smo obećali, razradili i realizirali.

Bilo bi i lakše da ste imali većinu u Gradskom vijeću...

Bilo bi komotnije, možda bi i više napravili, ali to je ono – što bi bilo kad bi bilo. Ono što me je smetalo je to da neki vijećnici jednostavno ne čitaju materijale. To je hrpa papira, ali tamo sve piše. Osim toga, Gradsko vijeće je u nekim stvarima htjelo preuzeti izvršnu ulogu, a to ne može. Bilo je i pritisaka. Ne protivim se kontroli Vijeća, ali oni isto tako moraju odraditi svoj posao, ne može to nitko umjesto njih. Moraju donositi odluke o točkama koje su stavljene pred njih. Isto tako, kriva je percepcija da malo radimo. Mi zaista, nas dvadesetičetvero u gradskoj upravi, radimo barem 8 do 10 sati dnevno samo ono što zbilja treba odraditi, a gdje je još sve ostalo? Žao mi je i smatram lošim što nitko iz SDP-a u Gradskom vijeću nije htio preuzeti funkciju predsjednika tog Vijeća, osim jednog od najstarijih vijećnika. Pitam se kako onda kane preuzeti funkciju gradonačelnika, koja je puno teža i kompliciranija?

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (5)