Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Gradonačelnik Krešo Beljak je novi/stari predsjednik samoborskog HSS-a

Najjači smo i najbolji

Vrijeme je unutarstranačkih izbora, pa je, između ostalih, i samoborski HSS održao svoju redovnu izbornu skupštinu. Na njoj je, po treći puta, aktualni samoborski gradonačelnik Krešo Beljak izabran za predsjednika. Bio je to povod za razgovor o nekim aktualnim političkim temama.

Kakvo je stanje u samoborskom HSS-u i kakvim ocjenjujete položaj stranke na državnoj razini?

Što se tiče Grada Samobora mislim da tu možemo biti zadovoljni, iako uvijek može bolje, jer je HSS, prema izbornim rezultatima, najjača stranka u Gradu. Trend dobrih rezultata nastavljen je i na parlamentarnim izborima, na kojima smo po prvi puta "preskočili" jednu od tzv. velikih stranaka, te nadalje na euro izborima, na kojima smo dobili 17-18 posto glasova i, što se toga tiče, možemo biti zadovoljni.

Na župnijskoj razini također dobro stojimo, jer HSS je u Županijskoj skupštini najjača stranka, s našim županom na čelu. Kada ne bismo znali kako stranka stoji na državnoj razini, lako bi se dalo zaključiti kako je HSS jedna od stožernih stranaka u Hrvatskoj. No, na državnoj razini je nešto drukčije. Koji su razlozi tome ne mogu točno reći, ali vjerojatno još uvijek vučemo teret prošlih vremena. Činjenica je da je HSS, možda s razlogom, a možda i bez razloga, proglašavan "trgovačkom" strankom, mada mi nismo radili ništa drugo što nisu radili i ostali.

Mislim da se stranka ne treba vezati samo uz selo i poljoprivredu, već, dapače, uz male i srednje poduzetnike i onaj srednji sloj koji je gotovo nestao. Ako u tome uspijemo, onda će HSS rasti. U suprotnome, čeka nas sudbina nekih drugih stranaka koje u tome nisu uspjele.

Radi li se o promjeni svjetonazora stranke kojim se pokušava distancirati od, primjerice, HDZ-a, velike stranke sličnih nazora, i kako u tom smislu vratiti stranci "stari sjaj"?

Mogu odgovoriti protupitanjem: a koji je to svjetonazor spomenute stranke? Je li to demokršćanski nazor? Ja tu ne vidim nikakve poveznice s demokršćanstvom.

Na primjer, oko pitanja minulog referenduma o definiciji braka i HDZ i HSS izjasnili su se isto, dakle dijele isti svjetonazor i isto biračko tijelo.

Znate, da sam htio biti u HDZ-u, onda bih potpisao njihovu pristupnicu. Isto vrijedi i za SDP. Izabrao sam HSS, kao nešto drugo, drugačije od HDZ-a i SDP-a. Po mojem dubokom uvjerenju, HSS je stranka iz koje je proizašlo i "lijevo" i "desno". Ako gledamo povijesno, krajem 30-ih godina HSS je imao gotovo 90% biračkog tijela na izborima, bio je prava stranka centra. I komunisti i ustaše određivali su se prema HSS-u, otišli su lijevo ili desno. Ne vidim zašto bi se HSS danas trebao opredjeljivati kao stranka centra, jer i opet očekujem da se ostali svrstavaju prema nama. No, to je samo moje mišljenje, jer ja nisam onaj koji ima ključnu riječ u određivanju profila stranke i njenom vođenju. Ja sam potpredsjednik stranke, legalist sam i poštujem volju većine, ali moje mišljenje je, ako govorimo o svjetonazoru i politici stranke, dijametralno suprotno od ovakvog postavljanja stvari.

Možete li nam pojasniti taj svoj stav?

Protiv sam svrstavanja, a kad govorimo o svjetonazorima trebali bismo se svi pogledati u oči, i lijevi i desni, i vidjeti koliko tu zapravo ima više licemjerja nego nekog svjetonazora. Često se busamo u prsa, ljevičarska ili desničarska ili neka druga, a svi skupa se ne držimo nekog svog "creda".

Na referendumu se glasalo "za" ili "protiv", ne možemo biti istovremeno za jedno i drugo. Kako ste Vi glasali na ovom referendumu?

Imam svoje mišljenje o referendumu. Smatram da je to bilo nepotrebno bacanje novaca i daj Bože da su problemi istospolne zajednice jedini i najveći problemi kojima se moramo baviti. No, to nije tako. Mislim da sam dovoljno rekao.

Kao mlad i perspektivan političar, potpredsjednik parlamentarne stranke u Hrvatskoj i gradonačelnik jednog velikog grada, imate li daljnjih ambicija u politici? Kako gledate na Hrvatsku, na lokalnu samoupravu, brojne županije, općine i gradove?

Neću govoriti samo kao političar, već i kao geograf po struci. Gotovo sam siguran da je ovakav ustroj Hrvatske, tu mislim na ustroj po županijama i gradovima, jedan od najlošijih u Europi, uključujući i one države koje nisu članice EU. Tu su nam potrebne strukturne reforme, jer to je temeljno pitanje dobre uprave. Osim toga, to je pitanje struke i tu politika ne bi smjela imati odlučujuću ulogu, jer ovakvo stanje je financijski neodrživo. Upravo politika je kumovala tome da danas u Hrvatskoj postoje gradovi koji to nikako ne mogu biti ni po kojim relevantnim značajkama, nemaju funkciju ni ulogu gradova i to je velik problem. Govori se o ukidanju općina. Ja sam protiv ukidanja, sve dok struka ne kaže svoje. Nakon toga struku može podržati i politika. Primjerice, i Francuska i Austrija imaju više općina "po glavi stanovnika", nego što ih ima Hrvatska. Dakle, ne treba nam ukidanje, nama treba niveliranje ingerencija. Na koncu, ne trebamo ništa izmišljati, jer Hrvatska tradicionalno baštini srednjoeuropski model administrativne uprave, koji smo i imali do 1918. godine i posve je primjenjiv kod nas. Kuriozitet je da su taj model preuzeli i Srbi ujedinjenjem u Kraljevinu SHS, nastavili i nakon 1945., a modificirali su ga na neki način i danas. Hrvatskoj ne treba više od stotinjak većih lokalnih uprava, koje nadalje mogu biti podijeljene na manje uprave, ali su važne ingerencije koje imaju, s naglaskom na njihovu autonomiju. Tada se ne bi događalo da svaki od njih ima i cijelu svoju bespotrebnu upravu, ergelu automobila i sve ono što se uz to podrazumijeva.

Vratimo se u Samobor. Kakvo je stanje u Gradu i što nas čeka sljedeće godine?

Prema svim najavama i prognozoma, sljedeće godine ne čeka nas ništa puno bolje nego što nam je sada. U skladu s time, pripremamo se i na gore i pripremili smo čitav niz mjera i odluka kako bismo zadržali sadašnju razinu proračuna i održali ga stabilnim. U ovakvim uvjetima je to prilično teško, pa planiramo djelomično povećanje komunalnog doprinosa za one koji, recimo to tako, imaju novaca, a to su banke, trgovački centri, kladionice i slični poslovni subjekti. Nećemo dirati, naravno, one ugrožene. Priprema se i planira smanjenje plaća u gradskoj upravi nakon prvog kvartala sljedeće godine, kada ćemo znati točno stanje za ovu godinu.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)