Vladimira Kezele, osnivačica i voditeljica Waldorfskog vrtića Suncokret
Nema mesa, ali ima dječje radosti
1. rujna 2003. godine u Maloj Rakovici pokraj Samobora započeo je s radom, igrom i pjesmom privatni Waldorfski vrtić Suncokret. Vrtić pohađa dvadesetero djece od dvije do šest godina, o kojima se brinu tri odgajateljice i jedna kuharica. Kako u sufinanciranju vrtića sudjeluje jednim dijelom i Grad Samobor, cijena vrtića je za Samoborce pristupačnija i iznosi 1.170 kn. O vrtiću, waldorfskom pristupu radu s djecom kao i o iskustvima i impresijama proteklog razdoblja, govori Vladimira Kezele, osnivačica i voditeljica Vrtića.
Što vas je motiviralo, otkud impuls za takav poziv i za takav projekt?
Završila sam Učiteljsku akademiju u Zagrebu, smjer odgojitelj predškolske djece, kao i trogodišnji seminar za izobrazbu odgojiteljica u waldorfskim vrtićima koji sam pohađala u Beču. Ovo zvanje je moj odabir kao odrasle osobe, jer je to nešto najbolje što ja mogu učiniti za čovjeka tijekom njegovih prvih godina odrastanja, za sebe i za cijeli svijet u cjelini.
Što je to waldorfska pedagogija?
Waldorfsku pedagogiju osmislio je pedagog, znanstvenik i filozof, dr. Rudolf Steiner dvadesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj. Naziv waldorf potječe od naziva tvornice Waldorf Astoria. Djeca radnika te tvornice bili su prvi đaci odgajani i školovani po principima dr. Rudolfa Steinera, a sam je vlasnik tvornice, Emil Molt, financirao prvu waldorfsku školu za djecu svojih radnika.
Što je glavno obilježje načina rada u waldorfskom vrtiću?
Htjela bih svakako naglasiti da sloboda i odsutstvo zabrana nisu glavna obilježja rada.
Glavno obilježje načina rada je stalan ritam izmjene vođenih i slobodnih aktivnosti, promišljen odabir sadržaja i ponavljanje sadržaja kroz dulje vremensko razdoblje (mjesec dana), te najvažnije: stalno osvještavanje odgojiteljica kakav uzor (model) za oponašanje svaki dan pružaju djeci.
Što je sa prisilama?
Što se prisila tiče, toga ne bi smjelo biti niti u jednom vrtiću, pa tako ni u waldorfskom.
Po čemu se waldorfski vrtić razlikuje od drugih vrtića?
Trebate znati da je teoretska podloga waldorfske pedagogije i suvremene pedagoške i psihološke znanosti danas već gotovo identična. Dakle, razlika u odnosu na druge vrtiće nije u teoriji već u beskompromisnom provođenju osnovnih pedagoških načela u svakodnevnom radu s djecom. Waldorfski program izabrali smo baš zato, jer već više od 80 godina uspijeva u praksi ostvariti ono što danas suvremena pedagoška znanost tvrdi da je dobro za dijete.
A to je?
To uključuje tri stvari: najvažnije je omogućiti predškolskom djetetu učenje putem stjecanja vlastitog iskustva, aktivnog istraživanja i oponašanja odraslih. Osim toga, valja se ophoditi s djetetom tako da se ono osjeća sigurno, zaštićeno i poštovano. I stalno treba imati na umu da sve što odrasla osoba radi u prisutnosti djeteta – odgaja dijete.
Na koji način vi to provodite u djelo?
Promišljeno smo uredili prostor s puno prirodnih materijala. Ručno smo izradili igračke što potiču kreativnu dječju igru, istraživanje i razvoj svih djetetovih osjetila. Nadalje, primjena pravilnog ritma svih aktivnosti razvija kod djeteta osjećaj sigurnosti, jer dijete razumije što odrasli rade i može predvidjeti što će se s njim događati. Odgojiteljice, dodatno educirane na trogodišnjim seminarima, svjesne su svoje odgovornosti kao uzora za oponašanje. Zato se odgojiteljice stalno samopromatraju i samoodgajaju.
Spomenuli ste važnost ritma.
U vrtiću se poštuje stalan ritam dnevnih aktivnosti. To znači da je svaka aktivnost u toku dana u isto vrijeme. Život u vrtiću sastoji se od ritmičkog izmjenjivanja vođenih i slobodnih aktivnosti. Vođene aktivnosti vodi i organizira odgojiteljica i te aktivnosti za dijete predstavljaju svojevrstan udah - dijete je aktivno i upija. Izdah su aktivnosti u kojima dijete spontano izražava svoje doživljaje i iskustva – to je slobodna dječja igra u kojoj je dijete opet aktivno, ali kao voditelj i organizator igre. Prema dr. Rudolfu Steineru pravilna izmjena vođenih i slobodnih aktivnosti (udaha i izdaha) osnova je za stabilnost zdravlja djeteta. U vrtiću se, osim dnevnog ritma, njeguju još dva ritma: ritam izmjene tjednih aktivosti i ritam izmjene mjesečnih aktivnosti i godišnjih svetkovina.
Recite nam nešto o ta dva ritma.
Svaki dan u tjednu ujutro u 10 sati i 15 minuta vrijeme je za umjetničku, radnu ili sportsku aktivnost. Ponedjeljkom je slikanje vodenim bojama ili neki drugi način likovnog izražavanja, utorkom se mijesi i peče kruh ili kolač ili modelira iz pčelinjeg voska, srijedom je glazbena igraonica, četvrtkom lutkarska predstava i petkom sportska igraonica. Svaki mjesec dolaze nove teme za slikanje, lutkarsku predstavu, kolo radionice i sve druge aktivnosti. Glavne teme prate godišnja doba i kršćanske svetkovine. U ritmu mjesečnih aktivnosti poseban značaj imaju svetkovine. To su dani kada dnevni ritam u vrtiću može biti malo promijenjen. Neke svetkovine se događaju van radnog vremena vrtića – vikendom ili u kasnim poslijepodnevnim satima i u njima sudjeluju i roditelji.
Odgovara li svakom djetetu waldorfski pristup odgoju?
Waldorfska pedagogija je univerzalna što se tiče svojih principa i to univerzalno odgovara svakom djetetu: primiti dijete s poštovanjem, odgajati ga s ljubavlju, otpustiti u slobodu. U konkretnom radu s djecom naglasak je dat na poticanje djetetove kreativnosti i mašte kroz različite vrste umjetničkog izražavanja i doživljaja. Dijete kojem je primarni interes isključivo u domeni intelektualnog izražavanja, u waldorfskom vrtiću ne dobiva ono što mu treba.
Jedinstveni ste i po tome što djeci nudite vegetarijansku prehranu.
Prehrana u vrtiću ne sadrži meso. Sada ću vam reći zašto smo odlučili djeci u vrtiću ponuditi bezmesnu hranu. Odgovor je jednostavan. Želimo obogatiti djetetovu prehranu s raznovrsnim cjelovitim namirnicama – žitaricama, mahunarkama, povrćem, voćem, sjemenkama, orašastim plodovima, suhim voćem, hladno prešanim uljima, smeđim šećerom, integralnim brašnima i dr.
Znači li to da primate samo djecu vegetarijance?
Mi ne želimo mijenjati djetetove prehrambene navike kod kuće. Dijete normalno kod kuće jede kako je i do sada jelo, a u vrtiću ima priliku probati također ukusna i raznovrsna jela.
Čini se da dosta pažnje pridajete prehrani.
Mi njegujemo zahvalan odnos prema hrani: hrana nam je dar. Dar od Zemlje, Sunca i Kiše, dar od Čovjeka koji se brinuo za uzgoj te hrane i dar od Kuharice koja ju je ukusno pripremila za nas. Zato se i zahvaljujemo prije i poslije jela. Jedna zahvala prije jela, na primjer, glasi: "Drago Sunce, Zemljo draga, hvala Vam za vaša blaga", a zahvala poslije jela se pjeva: "Na zdravlju i snazi i ovoj hrani, zahvaljujemo!"
Kako bi nekom slikom ili impresijom najbolje opisali dosadašnji rad vrtića?
Slika se nalazi u samom imenu vrtića: cvijetu suncokreta. Suncokret inspiraciju dobiva od Sunca, a plodove predaje ljudima.
Nenad Kobasić
RODITELJI O WALDORFSKOM DJEČJEM VRTIĆU
Djeca uživaju dolaziti
Marijan Orešković, Mala Rakovica
- Maja ima pet i pol godina i išla je prije u jedan samoborski državni vrtić, a kako je osjetljivo dijete u velikoj je grupi često pobolijevala. Onda se preko puta nas otvorio vrtić Suncokret, upisali smo je i sada je sve OK - kaže tata Marijan Orešković iz Male Rakovice. – Ovdje je i odnos prema djeci puno kvalitetniji, više im se posvećuje pažnje, a kad pitamo Maju, kaže da više ne bi nikad išla u onaj stari vrtić – naglašava tata Marijan.
Marija Kus, Samobor
- Ivan Timon ima četiri godine i tri mjeseca. U vrtiću je od prvog dana. Od početka sam osjećala da je to najbolje za njega, takav način rada sa djecom. O waldorfskom vrtiću znala sam samo neke osnovne stvari. Nešto o pjevanju, govornim i gestovnim igrama... Nisam znala da je prehrana vegetarijanska, ali kad sam saznala to me uopće nije pokolebalo. Dapače, sada smo i mi doma upotpunili svoju prehranu s nekim namirnicama za koje prije nismo ni čuli. Ivan Timon ništa ne gubi time što ne jede meso u vrtiću. Oduševio me način na koji se obilježavaju kršćanski blagdani. Djeca jednostavno uživaju dolaziti. Preporučila bih vrtić svakom roditelju - kaže mama Marija Kus, defektolog - logoped iz Samobora.
Vladislav Rogan, Zagreb
- Nama je primarni razlog bio prehrana, a imali smo i loše iskustvo sa starijim djetetom koje je išlo u državni vrtić. Andrea je patila od neurodermatitisa i jako je morala paziti na prehranu. Tada smo se počeli raspitivati za vrtiće i saznali smo da se otvara waldorfski vrtić u Samoboru. Upoznali smo Vlatku i njenog supruga Nenada i vidjeli smo koliko je tu uloženo entuzijazma i ljubavi za djecu. Andrea je krenula u vrtić od početka i izvrsno je, stvarno smo zadovoljni. Putujemo svaki dan čak iz Podsuseda, ali nije nam žao - kaže tata Vladislav Rogan, autolakirer iz Zagreba.
Izabela Mahović, Vrhovčak
- Mi nismo ni znali da je vrtić waldorfski. Jednostavno smo željeli upisati Lukasa, koji ima 6,5 godina, u vrtić da se druži sa djecom. Ispalo je da je vrtić waldorfski i dobro je ispalo. Jako smo zadovoljni – rekla nam je Izabela Mahović iz Vrhovčaka.
N.K.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)