06.11.2009.

U Foto galeriji Lang otvorena izložba Krešimira Zadravca

Stranci iz Zlatnog doba Hollywooda

U Foto galeriji Lang otvorena izložba Krešimira Zadravca

Stranci Krešimira Zadravca predstavljeni su u standardnom podnevnom terminu u Foto galeriji Lang, u nedjelju, 8. studenoga. Serijal fotografija The Strangers nastajao je od 2006. godine pa do kraja 2008., prikazujući ne stvarne likove već figurice, točnije skalirane modele izrađene za željezničke makete. Stilizacija figurica podsjeća na takozvani "americana" stil koji pripada vremenu 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća, a inspiracijski su vezane uz filmove zlatnog doba Hollywooda kada su ovom "tvornicom snova" vladali James Stewart, Humphrey Bogart, Ava Gardner...

Zadravčevi The Strangers prikazani su u ožujku ove godine i na Format festivalu u Velikoj Britaniji, a potom su u cijelosti donirani dječjem odjelu njihove centralne bolnice. U planu je izdavanje knjižice ilustracija radnog naslova The Strangers, a u međuvremenu se Stranci mogu razgledati do 22. studenoga u Langovoj 5, subotom i nedjeljom od 11 do 13 sati i od 16 do 19, a ostale dane po dogovoru na 091/7300-485. Posljednja ovogodišnja izložba predviđena je za 6. prosinca, kada će, točno u podne, biti predstavljeni uradci Slavenke Drakulić naziva Gledati i vidjeti.

I.H.

Krešimir Zadravec (Zagreb, 1974.) započeo se baviti fotografijom 2004. godine. Ako se ne uzme u obzir pohađanje foto tečaja, praktično je samouk. Surađivao je sa Zagrebačkom bankom, Spektar produkcijom, EXE produkcijom, reklamnom agencijom Saatchi & Saatchi u različitim kampanjama (jumbo plakati, TV i novinske reklame).

 
06.11.2009.

Mirjana Krizmanić predstavila svoj bestseller Tkanje života u Gradskoj knjižnici Samobor

Do boljeg života bez gotovih rješenja

Mirjana Krizmanić predstavila svoj bestseller Tkanje života u Gradskoj knjižnici Samobor

Potpuno ispunjene prostorije Gradske knjižnice Samobor u četvrtak, 5. studenoga, potvrdile su kako interes za književnim prvijencem psihologinje Mirjane Krizmanić, Tkanje života, ne jenjava ni nakon pola godine od prvog izdanja. Autorica ovog priručnika, uz pomoć urednice izdanja Sandre Pocrnić-Mlakar i Ivice Prtenjače iz izdavačke kuće Profil, Samoborcima su približili neke pojedinosti uz i oko knjige te najavili i novo Krizmanićkino djelo – knjigu o različitostima nastalu na temelju autoričinog života s vlastitim i tuđim invaliditetima (od 14. godine Mirjana Krizmanić živi s posljedicama dječje paralize) te ostalim različitostima.

Samo pak Tkanje života trenutno se nalazi u svom 3. izdanju, brojka prodanih knjiga donedavno se kretala oko, za domaće prilike izuzetnih, 8 tisuća primjeraka, a redovito se nalazi na top listama najčitanijih domaćih knjiga. Za razliku od mora knjiga za samopomoć kojima smo bombardirani ponajviše s američkog tržišta i koje nude gotovo pa instant rješenja (kako je karikirajući pojasnio Ivica Prtenjača, radi se o knjigama tipa "5 koraka do samoostvarenja", "biti uspješan u 8 dana", "12 načina kako poboljšati svoj život"...), Krizmanićkin priručnik ne nudi ni gotova rješenja, niti crno-bijele savjete, već pokušava otvoriti vrata do boljega razumijevanja onoga što nas čini sretnima i zadovoljnima, što nam uljepšava život i čini ga vrijednim življenja.

Odgovarajući na pitanja posjetitelja, Mirjana Krizmanić je s okupljenima podijelila dio svog svjetonazora i stavova od kojih, kako je rekla, ne odstupa, što ju je često dovodilo i u poziciju da se zamjeri moćnicima, od Tuđmana do Bandića, kritizirajući neke njihove ideje i postupke ili im otvoreno oponirajući kroz brojne građanske inicijative. Ne čudi stoga što je konac predstavljanja Tkanja života iskorišten i kako bi Mirjana Krizmanić postala članicom samoborske udruge Kodeks, podržavajući na taj način njihova nastojanja za rješavanjem pitanja adekvatnog smještaja umirovljenika na samoborskom području.

K.S.

Samoborski korijeni

Mirjana Krizmanić rođena je i školovana u Zagrebu, međutim, kako je pojasnila na prezentaciji u Gradskoj knjižnici, vuče i samoborske korijene obzirom na obiteljsku povezanost s obitelji Kiepach. Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 30 godina je vodila Katedru za kliničku psihologiju. Do početka Domovinskog rata u znanstveno-istraživačkom radu bavi se ispitivanjem smisla za humor (kako reče, znanstveno je dokazano da Slovenci baš i nemaju smisla za humor, ali i da se Hrvati po razini zavisti ne razlikuju pretjerano od susjeda u regiji – naime, razina zavisti je u regiji zavidna - toliko o "hrvatskom jalu") i istraživanjima kvalitete življenja te konstrukcijom i razvojem mjernih instrumenata.

Domovinski rat predstavlja pak važnu prijelomnu točku u njenom životu i radu, jer je od početka rata protiv Republike Hrvatske njezin stručni i znanstveni interes usmjeren na pružanje i organiziranje psihosocijalne potpore i pomoći ratnim stradalnicima te istraživanja psiholoških posljedica rata kod posebno ugroženih skupina - invalida i prognanika.

 
06.11.2009.

U prostorijama županijske Turističke zajednice otvorena izložba o 170 godina staklarstva u Samoboru

Staklena povijest Samobora

U prostorijama županijske Turističke zajednice otvorena izložba o 170 godina staklarstva u Samoboru

Stakleni izlošci u prostoru Turističke zajednice Zagrebačke županije, u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, do 8. prosinca će svim zainteresiranima pričati priču o 170 godina staklarstva u Samoboru. Naime, izložba otvorena u srijedu, 4. studenoga, postavljena je upravo u povodu davne 1839. godine kada je s radom započela staklana Osredek na posjedu barunice Vilhelmine Kulmer. Tradiciju staklarstva na samoborskom području, nakon gašenja Staklane početkom 20. stoljeća, nastavile su između dva svjetska rata brusionice stakla, a na tragu staklarskog iskustva 1950. godine otvorena je i tvornica Kristal u Rudarskoj dragi.

Danas, nažalost, o samoborskom staklarstvu možemo govoriti jedino u kontekstu povijesnih reminiscencija i izložbenih aktivnosti (iako je najavljeno da će u Samoboru uskoro biti osposobljena staklarska peć kako bi se stručnim edukacijama na određeni način nastavilo sa staklarskom tradicijom u Samoboru). Upravo zato, obzirom da se u kulturno-povijesnoj zbirci Samoborskog muzeja čuva preko 300 komada stakla tvornice Osredek, odlučeno je u povodu ove obljetnice prikazati ih širem krugu ljudi. Tako će stakleni predmeti izrađeni od bezbojnog, tamno plavog, zelenog, crvenog i mliječno-bijelog stakla, te stakla izrađenih raznim tehnikama s motivima cvijeća ili geometrijskih motiva, osim u prostorijama županijske Turističke zajednice uskoro svoje izložbeno izdanje doživjeti i u Samoboru, a tijekom proljeća bit će organizirana i putujuća izložba o staklani Osredek, obogaćena izborom skulptura nastalih u samoborskoj tvornici Kristal koja će se u dolazeće dvije godine moći razgledati u Zadru, Velesu i Pečuhu.

U međuvremenu, izložbu dijela bogatsva samoborskog staklarstva može se razgledati na izložbi koju je službeno otvorila direktorica samoborske Turističke zajednice Zlatka Škugor Ferdebar, a nakon uvodnih izlaganja ravnatelja Samoborskog muzeja Miroslava Milonjića i stručnog prezentera Josipa Dujmovića te početnih pozdrava direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije Ružice Rašperić.

K.S.

Domoljubna staklana

Staklanu u Osredku osnovala je 1839. barunica Vilhemina Kulmer iskoristivši činjenicu da je njen posjed imao sjajne preduvjete za bavljenje tim poslom, obzirom da se sastojao od velikih šuma, a u okolici je bilo dovoljno kremenog pijeska, neophodnog za proizvodnju stakla.

Osim svih vrsta uporabnog stakla, u staklani Osredek proizvodili su se i unikatni primjerci luksuzne namjene, koji su prema modi vremena izlagani u vitrini za ukras u građanskom salonu. Kako navode stručne knjige, najtipičniji proizvodi staklane Osredek bili su bilikumi, odnosno čaše dobrodošlice. Također, iz staklane su često izlazili i predmeti nešto bizarnijih oblika, poput bilikuma u obliku pištolja, čizme, bačvice... Kako se početak djelovanja staklane Osredek događao usporedo s hrvatskim narodnim preporodom, koji je svoje snažno uporište imao upravo u Samoboru, tako je staklana bila poznata i po izradi čaša s rodoljubnim natpisima, ilirskim grbom ili grbom Trojedne kraljevine.

Staklana Osredek godinama je uspješno poslovala, o čemu svjedoči i sudjelovanje na Međunarodnoj izložbi u Trstu 1882., Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. i na Svjetskoj izložbi 1900. u Parizu. Međutim, promjene vlasničkih struktura, sve nesigurnije poslovne prilike i niz loših okolnosti ipak su na koncu doveli do toga da je staklana Osredek prestala s radom 1904. godine.

 
06.11.2009.

U knjižnici predstavljena knjiga Želimira Štahana Zaštita prirode u Hrvatskoj do 2007. godine

Hommage zaštitnicima prirode

U knjižnici predstavljena knjiga Želimira Štahana Zaštita prirode u Hrvatskoj do 2007. godine

Dugogodišnji djelatnik Uprave za zaštitu prirode Želimir Štahan svoje je umirovljenje odlučio obilježiti publikacijom koja predstavlja malu sintezu onoga što su on i njegovi kolege radili na području zaštite prirode na ovim prostorima sve do 2007. godine. Naime, knjiga Zaštita prirode u Hrvatskoj do 2007. godine predstavlja svojevrsni hommage svima koji su pomogli u očuvanju prirodnih bogatstava kojima Hrvatska obiluje, a koja bi vrlo vjerojatno bila nepovratno izgubljena da njih nije bilo. Stoga Štahan u svojoj knjizi, predstavljenoj u Gradskoj knjižnici Samobor u četvrtak, 29. listopada, studiozno navodi imena svih koji su radili na zaštiti prirode i to praktički od organiziranih početaka sredinom prošlog stoljeća, preko institucija tadašnje SR Hrvatske do modernih vremena i samostalnosti Hrvatske. U svojoj knjizi Štahan objedinjuje i pregled svih naših nacionalnih parkova, parkova prirode i ostalih zaštićenih kategorija, kao i pregled svih pravnih akata koji su regulirali ili reguliraju pitanja zaštite prirode. Kako je rečeno prilikom predstavljanja, ova publikacija trebala bi postati neizostavno djelo u kolekciji svih koji su zainteresirani za pitanje zaštite okoliša, bilo da se radi o studentima kojima može poslužiti kao dopuna liteture, stručnjacima kojima će služiti u svakodnevnom radu ili tek o amaterima, zaljubljenicima u prirodu.

K.S.

Čuvar prirode

Želimir Štahan rođen je u Zagrebu 1942. godine. Živi u Samoboru, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju i studij šumarstva završio je u Zagrebu. Između ostalog, upamćen je kao (ko)autor upisa NP Plitvička jezera na Listu svjetske baštine UNESCO-a, sudjelovao je u akciji naseljavanja divokoza na Velebit, proširenju NP Risnjak, stvaranju prve hrvatske poučne staze Otruševec, ideji i realizaciji projekta Parka prirode Žumberak–Samoborsko gorje, uvođenju tornjaka kao elementa akcije zaštite vuka i obnove autohtone pasmine. Danas još sudjeluje u radu Povjerenstva za praćenje populacija velikih zvijeri Ministarstva kulture i Radnoj grupi za izradu i provođenje plana gospodarenja smeđim medvjedom u Hrvatskoj. Predaje na studiju Lovstvo i zaštita prirode Veleučilišta u Karlovcu.

 
06.11.2009.

U Samoboru će biti održana kazališna predstava humanitarnog karaktera

Monodrama Udovice za Caritas

U dvorani samoborskog kina u ponedjeljak, 9. studenog u 20 sati, bit će odigrana glazbena komedija – monodrama Udovice, čiji je prihod namijenjen u humanitarne svrhe. Naime, prikupljena sredstva od ulaznica (čija je cijena 20 kuna) bit će donirana Caritasu župe svetog Ivana Krstitelja u Lugu. Inicijativa je to glumice i pjevačice Paule Jusić, koja i nastupa u ovoj predstavi, za koju je tekst napisao Ladislav Prežigalo, a glazbu Đelo Jusić jr. Budući da je predstava humanitarnog karaktera i Pučko otvoreno učilište je dvoranu kina ustupilo besplatno. Inače, ova je predstava je izvedena već diljem Hrvatske i u inozemstvu te bilježi lijepe uspjehe i dobiva odlične kritike.

Tema predstave je životna priča priproste žene koja nije završila nikakve škole, ali ju je život itekako dobro naučio kako preživjeti i opstati u ovom svijetu. Iza sebe ima četiri muža, od kojih tri pokojna, a četvrti je otišao, dok ona muku muči sa svojom snahom s kojom dijeli dom. U predstavi se izmjenjuje sedam likova koje glasovnim transformacijama utjelovljuje glavni lik, prepričavajući tako svoj život, a dodatno je sve začinjeno songovima. Uz sve to zrači optimizmom i uveseljava ljude u ovim tmurnim vremenima, pokazujući da se na sve u životu može gledati i s one vedrije strane.

M.Š.

 

U Foto galeriji Lang otvorena izložba Krešimira Zadravca

Mirjana Krizmanić predstavila svoj bestseller Tkanje života u Gradskoj knjižnici Samobor

U prostorijama županijske Turističke zajednice otvorena izložba o 170 godina staklarstva u Samoboru

U knjižnici predstavljena knjiga Želimira Štahana Zaštita prirode u Hrvatskoj do 2007. godine

U Samoboru će biti održana kazališna predstava humanitarnog karaktera

Arhiva 2009

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002