25.09.2009.

Premijera klasika Pedra Calderona de la Barce u Gavelli

Je li život zbilja san?

Premijera klasika Pedra Calderona de la Barce u Gavelli

Događa li vam se da niste sigurni što je san, a što java? Dešava li vam se da se suočite s prošlošću i sadašnjošću, da lebdite između iluzije i stvarnosti? Sva ta pitanja i pokušaj traženja odgovora postavio si je Pedro Calderon de la Barca pišući Život je san. Pokušao je to vjerno dočarati publici i Rene Medvešek u ulozi redatelja jedne od posljednjih premijera prije ljetne stanke u dramskom kazalištu Gavella.

Za Život je san Pedra Calderóna de la Barce kritičari su zapisali da je: "...jedan je od najljepših tekstova ikad napisanih u dramskoj književnosti. Na tlocrtu istovremeno očuđujuće maštovitog i zadivljujuće usredotočenog zapleta, španjolski je pjesnik scene stvorio sugestivnu i fluidnu dramu, modernu onoliko koliko su moderni mašta i priča, sloboda i okrutnost, tmina i san, a oni su to (od)uvijek".

Rene Medvešek je autor koji se intenzivno bavi govorom kao sredstvom glumačkog izražavanja, a Život je san je, bez sumnje, komad s naglašeno "govornim momentom", satkan od rečenica koje ne samo da znače, već i zvuče. Na pozornicu je taj govor vješto prenijela mlada glumačka ekipa: Darko Milas, Franjo Dijak, Hrvoje Klobučar, Sven Medvešek, Ozren Gabrić, Nataša Janjić, Dijana Vidušin i Sven Šestak.

Franjo Dijak je proglašen za najboljeg glumca u premijernim predstavama sezone 2008./2009., a publiku svojim gestama i gegovima u predstavi oduševljava Ozren Gabrić.

Igra kao način oblikovanja scenskog materijala i zanimljvo osmišljena rasvjeta daju jednostavnoj scenografiji i predstavi uspješno pojačani dojam miješanja sna i jave.

Kazalište Gavella započinje sezonu 2009./10. bogatom najavom - očekuje nas čak šest premijera, trinaest repriznih naslova, 24. Gavelline večeri i mnogobrojna gostovanja.

Za početak se zapitajte i pogledajte da li je život san?

Rajka Križanac

 
25.09.2009.

Nađeno privremeno rješenje za pohranu knjiga Gradske knjižnice Samobor – u atomskom skloništu

Nema nuklearne brige dok čitamo knjige

Čekajući bolja vremena, odnosno punije stanje gradskog proračuna i realizaciju projekta uređenja i preseljenja knjižnice u prostorije bivše robne kuće SAMA, Gradska knjižnica Samobor našla se u situaciji da mora hitno "izmisliti" neki prostor za spremanje knjiga. Naime, knjižni fond svake se godine poveća za gotovo 4000 svezaka, a postojeći prostor puca po šavovima – depo u podrumu Odjela za djecu i mladež u potpunosti je ispunjen, knjige su što na policama što u kutijama, u slobodnom prostoru čak je organiziran i osmi red polica iako je propisani standard za dvije police manji pa je knjižnica prepuna ljestava koje korisnici koriste na vlastitu odgovornost ili uz pomoć djelatnika.

Ipak, silom (ne)prilika ukazalo se privremeno rješenje i to u obliku srećom neiskorištenog prostora u Krležinoj 6. Naime, radi se o atomskom skloništu. Nadajući se kako u međuvremenu Sjeverna Koreja ili Iran neće doživjeti "žutu minutu" i s punim povjerenjem u stručnost osoblja Nuklearne elektrane Krško, dotično će atomsko sklonište tako privremeno poslužiti kao prihvatilište za knjige. Naime, dobivena je prešutna suglasnost da se sklonište u Krležinoj može koristiti za potrebe Gradske knjižnice Samobor, uz obvezu da se iz njega ne iznosi oprema koja je tamo zatečena i koja ima svoju zakonsku namjenu obzirom da je sklonište i dalje u planu civilne zaštite za zbrinjavanje ljudstva. Drugim riječima, dođe li do nuklearnog incidenta, barem ćemo imati što za čitati čekajući da se raziđe radijacija.

Useljenje u privremene prostorije već je pomalo počelo, a sad se očekuje da će se uložiti i koja kuna za sređivanje ulaznih vratiju, dezinfekciju, krečenje...

K.S.

 

Premijera klasika Pedra Calderona de la Barce u Gavelli

Nađeno privremeno rješenje za pohranu knjiga Gradske knjižnice Samobor – u atomskom skloništu

Arhiva 2009

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002