02.02.2009.

U Dramskom kazalištu Gavella premijerno izvedena Ilijada 2001

Gungula života i misli

U Dramskom kazalištu Gavella premijerno izvedena Ilijada 2001

Svako razdoblje povijesti ima neku svoju Ilijadu pa smo tako nazočili jednoj uskrsloj u Zagrebu ovih dana. Riječ je o predstavi Filipa Šovagovića, premijerno izvedenoj u Dramskom kazalištu Gavella, projektu upečatljiva naziva Ilijada 2001.

Riječ je o zanimljivom autorskom projektu, gdje autora pronalazimo u brojnim ulogama i gdje je doista sve začinjeno malo drugačijim rukopisom Filipa Šovagovića. Autor je nekoliko drama i jednog filma, za kojeg u javnosti vrijedi etiketa "čudan, drugačiji, nesvakidašnji". No, kako ne robujemo etiketama, sa zanimanjem smo pogledali premijeru.

Osnovni je motiv Ilijade srdžba jednog od najboljih ahejskih junaka, Ahileja, kojega je ljutito uvrijedio ahejski vođa Agamemnon. Ova "naša" Ilijada svoj motiv, odnosno element srdžbe, traženja smisla i bitka, pokušava pokazati kroz jednu obitelj: otac – Arterije Fraz Vraz Filipović, izgubljeni intelektualac i propali pisac, utopljen u moru neplaćenih kredita i dugova; majka - Irena Fraz Vraz Filipović Povlaka, koja pokušava uhvatiti smisao, pa tumara životom i scenom; dvoje hiperaktivne i zahtjevne djece koja žele sve i "još više od života". U toj pomutnji u obitelji, malo kroz san, a malo kroz javu, scenom šeću i generali koji nam se čine poznati, istjerivači, slovenski konferansijeri, propali i nezadovoljni glumci, čudni režiseri. Ponekad vam se učini da ste u nekom konfuznom labirintu sna iz kojeg ne možete naći izlaz. Cijela ta konfuzija je začinjena sarkazmom, gegom, humorom, dobro doziranom glazbom i uvjerljivim scenskim pokretom. Kad svoj toj smjesi dodamo bubnjeve Borisa Leinera iz dubine scene i scenografiju koju prate projicirane slike na elemente scene, dobijemo gungulu života i misli. Vješto se na sceni poigrava elementima, natpisima, asocijacijama kroz kostime, koji nas podsjećaju na svakidašnjicu ili blisku prošlost.

Glumačka ekipa je uvjerljiva: Janko Rakuš, Mirjana Majurec, Đorđe Kukuljica, Ranko Zidarić, Ivana Bolanča, Enes Vejzović, Franjo Divljak, Nataša Janjić, Marino Matota, Siniša Ružić, Ana Kvrgić, Nenad Cvetko i Filip Šovagović, naravno u SBU, odnosno, kako autor kaže "sasvim beznačajnoj ulozi".

Ako se možete opustiti i zaboraviti svoje vjerovnike, ako se možete prepustiti toku svijesti Fraza Vraza, tada otiđite pogledati ovu predstavu, a ako želite klasični smijeh i suze tada ostanite doma.

Rajka Križanac

 
02.02.2009.

Izdavaštvo u izlozima Gradske knjižnice

Važan dio Zavičajne zbirke

Tijekom siječnja u izlozima Odjela za odrasle samoborske Gradske knjižnice mogla se pogledati izložba samoborskog izdavaštva u 2008. godini. Izložene su bile knjige, brošure, periodične publikacije i katalozi izložbi otisnuti u našem gradu tijekom 2008. godine. Oni su dio Zavičajne zbirke Gradske knjižnice koja ih marljivo prikuplja, pohranjuje i čuva za buduće generacije.

M.Š.

 
02.02.2009.

U Foto galeriji Lang predstavljena izložba Stanka Abadžića Aktovi

Okamenjena prolaznost u leći gledanja

U Foto galeriji Lang predstavljena izložba Stanka Abadžića Aktovi

Prvo ovogodišnje izložbeno predstavljanje u Foto galeriji Lang pripalo je Stanku Abadžiću. Njegovi Aktovi predstavljeni su u nedjelju, 25. siječnja, pred okupljenim zaljubljenicima u fotografiju u Langovoj 15.

- Na ravni kontroliranog hedonizma, oprimjerena tradicionalno, premda uživalački motrena, ženska je ljepota odvojena od aluzivnih slojeva. Ogoljelost prikazanih tijela ostaje korotna u naglašenoj sugestiji nedodirljivosti. Lascivnosti nema. Žena je kao glazbeni instrument, usklađene forme i rezonantnosti jasnog estetskog smisla. (Možda nesvjesno, ali ne i bez razloga, glazbeni se instrumenti u Abadžićevim kadrovima često nalaze u suživotu s nagim tijelom žene.)

Dorađen i sofisticiran, fotografov angažman oko lijepih stvari uopće, premda otežan nostalgijom ipak je i mudro olakšan lakim komponiranjem. Vrsnim, klasičnim pristupom s lakoćom artističkog djelovanja, Abadžić uvodi žensko tijelo na pijedestal svoje opčinjenosti vremenom. Okamenjena prolaznost u leći njegova gledanja, nostalgija njegova opažanja u zaustavljenom kadru mijene, klasična volja oblika da se dokaže postojanim u njegovim kadrovima, sve to čini Abadžićev pristup fotografiji. Pa i aktu u njegovoj fotografiji – napisala je u katalogu izložbe Nataša Šegota Lah.

Fotografije Stanka Abadžića mogu se razgledati do 22. veljače u radnom vremenu galerije, subotom i nedjeljom od 11 do 13 sati i od 16 do 19 sati, a ostale dane po dogovoru na 091-730-0485.

I.H.

O autoru Aktova

Stanko Abadžić (Vukovar, 1952.), od rane mladosti aktivan je u Foto klubu Borovo. Diplomirao je germanistiku i bio više godina dopisnik Vjesnika iz Vukovara. Od 1995. do 2002. živi u Pragu. Po povratku u Zagreb u Muzeju Mimara priređuje 2003. značajnu izložbu In Absentia. Živi i radi u Zagrebu.

Dolaze porteti

U Foto galeriji Lang otvorenje sljedeće izložbe predviđaju za 1. ožujka. U Langovoj 15 tada bi se, u standardnom terminu "točno u podne", zaljubljenicima u umjetnost fotografije i vještine izrade portreta trebao predstaviti Branko Balić sa svojim Portretima umjetnika.

 
02.02.2009.

U zagrebačkom HNK premijerno izvedena opera o najpoznatijoj svjetskoj sluškinji

Samo za one koji vjeruju u pobjedu dobra

U zagrebačkom HNK premijerno izvedena opera o najpoznatijoj svjetskoj sluškinji

Vjerujete li još u bajke, želite se susresti sa šarenim i veselim svijetom u kojem pobjeđuju dobro, razum, pravda i osjećaj ljudskosti? Tada je naš savjet da posjetite ovih dana Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Susrest ćete tamo Rossinijevu Pepeljugu s kineskim opernim zvjezdama, a vjerujemo da ćete otići kući veseliji.

U programskoj knjižici saznajemo: Gioachino Rossini je imao samo dvadeset pet godina kad je skladao Pepeljugu i već tada je bio slavljen širom Europe zbog svojih prethodnih opera, posebice Talijanke u Alžiru i Seviljskog brijača. Pepeljuga je napisana za gospodina Cartonija, impresaria Teatra Valle u Rimu i trebala se izvesti tijekom karnevala u Rimu 1816. godine. Libretist je bio Jacopo Ferretti. On je predložio da se nova opera temelji na francuskoj bajci Cendrillon, koju je napisao Charles Perrault, međutim u libretu nije ostalo gotovo ništa od elemenata popularne bajke. Zamijenio je staklenu cipelicu narukvicom kako bi izbjegao strogu rimsku cenzuru koja na pozornici nije željela vidjeti neobuveno žensko stopalo.

Libreto je napisan za dvadeset i dva dana, a Rossini ga je uglazbio u samo dvadeset i četiri dana.

Pepeljugu na pozornici zagrebačkog HNK je publika željno čekala dulje vrijeme, kao prvu opernu premijeru u ovoj sezoni. Predstava je nastala u koprodukciji s rumunjskom nacionalnom kućom u Bukureštu i CEE Musiktheaterom.

Zagrebačku Pepeljugu potpisuju dirigent Gianluca Marcianò, redatelj Peter Pawlik, scenografkinja Vesna Režić, kostimografkinja Barbara Bourek i oblikovatelj svjetla Deni Šesnić.

Na svečanoj premijeri u petak, 16. siječnja, su u podjeli uloga nastupili: Yang Yang (Don Ramiro), Kiril Manolov (Dandini), Ozren Bilušić (Don Magnifico), Ning Liang (Angelina - Pepeljuga), Marija Kuhar Šoša (Clorinda), Anastazija Kaptelova (Tisbe), te Ivica Čikeš (Alidoro). Publiku na premijeri su više od slavnijih gostiju oduševile domaće snage: Marija Kuhar Šoša i Ozren Bilušić. Ulogom Don Magnifica je pokazalo svoj glasovni, ali i svoj velik glumački raspon.

"Pepeljuga uz prepoznatljiv i nenadmašen osjećaj za komediju obiluje elementima opere serie, a glazbeno je iznimno zahtjevna. Slijedeći tradiciju operne škole bel canto s virtuoznim vokalnim dionicama i briljantnim ansamblima, kao što je sekstet u prvom činu i finale drugog čina, Rossini stvara pravo remek-djelo puno ljudskosti i topline."

Interes za premijeru je opravdano bio velik iz dva razloga. Prvi je taj što je to novi operni naslov s imenima koja obećavaju i stekla su renome na svjetskim pozornicama, ali i zbog toga što će biti izvedeno samo šest puta.

Rajka Križanac

 

U Dramskom kazalištu Gavella premijerno izvedena Ilijada 2001

Izdavaštvo u izlozima Gradske knjižnice

U Foto galeriji Lang predstavljena izložba Stanka Abadžića Aktovi

U zagrebačkom HNK premijerno izvedena opera o najpoznatijoj svjetskoj sluškinji

Arhiva 2009

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002