Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Samoborskom muzeju nastupio Kvartet Porin

Mozart i Brahms za kišnu večer

Samoborski muzej i Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika priredili su u srijedu, 30. studenog, koncert Kvarteta Porin na kojem su se kao solisti predstavili Bruno Philipp na klarinetu i Krešimir Ferenčina na violi.

Brojnoj publici u dvorani muzeja odsvirali su Gudački kvintet br. 2 u C-duru W.A. Mozarta i Kvintet u H-molu, opus 115 za klarinet i gudački kvartet J. Brahmsa.

Kvartet Porin osnovan je 1998. godine u okviru razreda komorne glazbe prof. Mladena Sedaka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i u vrlo kratkom razdoblju zajedničkog muziciranja u sastavu Ivan Novinc - violina, Martina Sačer - violina, Lucija Brnadić - viola i Neva Begović - violončelo, postiže mnogobrojne uspjehe na koncertima u zemlji i inozemstvu. Surađuju s nizom istaknutih umjetnika, kao što je prof. Valter Dešpalj te s članovima znamenitih svjetskih kvarteta. Na repertoaru Kvarteta Porin nalaze se djela klasične kvartetske literature te djela hrvatskih autora, a svoja djela posvećuju im i skladatelji mlađe generacije.

Krešimir Ferenčina diplomirao je violu u klasi prof. Živkovića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Tijekom studija osvojio je 2. nagradu na natjecanju mladih glazbenika Radio podij. Pohađa seminare poznatih pedagoga. Od 1997. godine član je Zagrebačke filharmonije, a od 2000. do 2004. godine usavršavao se na Visokoj glazbenoj školi u Grazu u klasi prof. Eulera.

Bruno Philipp diplomirao je klarinet na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Pravdića. Na visokoj Muzičkoj akademiji Ecole Normale de Musique Alfred Cortot u Parizu dobitnik je najviše nagrade iz komorne glazbe - Diplome de concertiste u klasi prof. Deuchy. Na Konzervatoriju CNR osvojio je također prvu nagradu, a klarinet je specijalizirao u Francuskoj na dva poznata konzervatorija. Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu i aktivni sudionik majstorskih tečajeva istaknutih klarinetista i pedagoga. Od 2004. godine surađuje s Ecole Francaise u Zagrebu i predaje klarinet na Glazbenoj školi Zlatka Balokovića.

Stjepan Stanić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Samoborska autorica Iva Pavičić postavila na scenu novo djelo

Bajkoviti i fantastični Uroni tišine

Iva Pavičić, samoborska autorica plesnih predstava i voditeljica i osnivačica Plesne grupe TO, ponovno je na scenu postavila jedno začudno, bajkovito, fantastično i introvertirano djelo. Svojom novom predstavom Uroni tišine predstavila se je 30. studenog u dvorani POU Samobor. U predstavi kao plesačice sudjeluju Valentina Čebušnik, Rina Kotur i Ivana Levanić, a autorica vrlo zanimljive scenografije i kostima je Josipa Štefanec. Zahtjevno svjetlo vrlo uspješno je postavio majstor rasvjete Saša Fistrić u suradnji s autoricom Ivom Pavičić.

Jelena Mihelčić je u časopisu Vijenac o predstavi napisala:

"Pavičić i dalje kreira izrazito vizualne motive, uvijek vodeći računa o plastičnosti scenskih slika. Scenom tako vladaju goleme skulpture jarkih boja i neprirodnih oblika, među kojima tri plesačice gube osobine čovjekolikosti, a više se primiču uobličenim stanjima svijesti i postojanju u drukčijim (čudnim) prostorno - vremenskim dimenzijama."

Nova Ivina predstava oduševila je uglavnom mladu publiku koja je u pristojnom broju popunila jedinu samoborsku dvoranu. Predstavu su pomogli realizirati Ministarstvo kulture RH, Odjel za kulturu Grada Samobora i Grada Zagreba i Zagrebačka županija.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)

Predavanje o vezama Dragutina Domjanića i Samobora

Tu je Domjanić popevke slagal!

Povodom 130. godišnjice rođenja Dragutina Domjanića (1875. - 1933.) u Gimnaziji A.G. Matoša u Samoboru je u ponedjeljak, 20. studenog, održano predavanje pod nazivom Domjanić i Samobor.

Prelijepi uvod u predavanje dr. Alojza Jembriha priredila je HPD Jeka otpjevavši, pod vodstvom maestra Josipa Degl'Ivelia, dvije skladbe na stihove Dragutina Domjanića: Kaj, skladatelja Rudolfa Taclika i Popevke sem slagal Vlahe Paljetka.

Samobor je treći grad u Hrvatskoj koji je obilježio godišnjicu rođenja Domjanića, a po riječima predavača i jedini koji je uz predavanje priredio i izložbu pjesnikovih originalnih rukopisa.

O poeziji Domjanića, pjesnika plemićkog porijekla, mišljenja su se razilazila. Jednima je bio nedostižan uzor, prvi od novijih pjesnika koji je kajkavskom narječju vratio dignitet poezije višestoljetne tradicije, a drugima je bio sladunjavo nježan romantik...

Njegovu je poeziju obožavala hrvatska građanska publika, a bio je vrlo popularan i u Sloveniji. Posebno veliku popularnost doživjele su njegove tri kajkavske zbirke: Kipci i popevke, V suncu i senci i Po dragom kraju. Oko pedesetak njegovih pjesama je uglazbljeno.

Domjanić je često dolazio u Samobor, drag je gost bio u obiteljima Kleščić, Orešković i Hrčić, a u ostavštini vlasnika i urednika novina Samoborac, Eugena Košaka, sačuvano je više pisama i rukopisa pjesama koje mu je Košak objavljivao. U nekim od brojnih pjesama možemo prepoznati Samobor, ljepotu domaćeg pejsaža, Gradnu, Stari grad...

Organizatori ovog predavanja, Matica hrvatska - Ogranak Samobor i Samoborski muzej, našli su u Gimnaziji prosvjetne radnike otvorene za suradnju i željne kulturnih događanja, što su pokazali uredivši prostor predvorja škole i svoju knjižnicu prigodnim tekstovima o Domjaniću.

Po pljesku publike, u kojoj je osim učenika i njihovih profesora bilo i građanstvo, vjerujemo da Domjanićeva riječ još nije zaboravljena.

Ivanka Brekalo

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Na dječjem odjelu knjižnice organiziran kviz na temu Pustolovine Toma Sawyera

Najbolji Tomovi prijatelji - Rudari!

Na Odjelu za djecu i mlade GK Samobor organiziran je 28. studenog kviz Pustolovine Toma Sawyera, povodom 170. obljetnice rođenja tvorca ovog poznatog romana za djecu, Marka Twaina.

Ulaskom u igraonicu našli smo se u društvu likova iz priče u njihovom domaćem ambijentu – gradiću Hannibalu smještenom na obali Mississippija. Početna je trema ubrzo nestala, a mali čitači iz osnovnih škola Samobora, Bregane, Svete Nedelje, Ruda i Svetog Martina pod Okićem veselo su odgovarali na sva pitanja. Sve su ekipe pokazale izvrsno znanje u poznavanju priče o Tomu Sawyeru i njegovim pustolovinama pa su stoga i nagrađene prigodnim poklonima i pohvalnicama.

Najvećim pljeskom nagrađena je ekipa Osnovne škole Rude čiji su članovi osvojili prvo mjesto s maksimalnim brojem bodova.

M.C.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Samoborskom muzeju otvorena izložba o životu i radu dr. Stjepana Oreškovića

Pravnik, pjesnik, umjetnik

Uz 110. godišnjicu rođenja dr. Stjepana Oreškovića, odvjetnika, osnivača Samoborskog muzeja i poznatog kulturnog radnika, naš i njegov muzej priredio mu je memorijalnu izložbu. 27. studenog, na otvorenju izložbe, o životu i radu dr. Stjepana Oreškovića govorila je Ivanka Brekalo, svojevrsna nastavljačica njegovog i rada Ivice Sudnika.

Našim mlađim sugrađanima da upoznaju osobnost Oreškovićevu, a ostalima koji su ga znali da oživimo uspomene na, po riječima njegovih kolega odvjetnika, čovjeka - idealista, nesebična i požrtvovna, čovjeka velike kulture.

Dokumentarna građa o životu i djelovanju iz ostavštine je samog dr. Oreškovića, a dio je prikupljen marom gospodina Ivice Sudnika, također osnivača muzeja, naglasila je Ivanka Brekalo.

Dr. Stjepan Orešković rodio se 2. veljače 1895. godine od oca Steve i majke Jelice rođene Tomičić. Osnovnu školu i gimnaziju polagao je privatno u Samoboru, a pravni fakultet završio je u Zagrebu 1918. godine. Odvjetničku praksu počeo je u pisarni svog oca dr. Steve Oreškovića u Samoboru. Kod kraljevskog banskog stola u Zagrebu 1922. godine položio je odvjetničku zakletvu te mu je dekretom ministra pravde podijeljeno pravo odvjetnikovanja. Još kao odvjetnik početnik u Mjesečniku, glasilu pravničkog društva, 1922. godine objavio je članak u kojem predlaže donošenje Zakona o zaštiti staraca i starica. Advokatsku službu vršio je u Samoboru kroz četiri desetljeća te svojim pravnim znanjem i velikom općom kulturom davao ton djelovanju pravnog sustava u Samoboru. Umro je 24. travnja 1966. godine i pokopan na samoborskom groblju.

Dr. Stjepan Orešković zadužio je Samobor kao izvrstan pravnik, kulturni i javni radnik, pjesnik, umjetnik, a naročito se istakao kao osnivač i kustos Samoborskog muzeja u kojem je razvio bogatu i uspješnu djelatnost na otkrivanju, sakupljanju i proučavanju prirode, povijesti, umjetnosti i zaštite spomeničke baštine Samobora.

Bio je jedan od osnivača Narodnog sveučilišta, predsjednik društva Crveni križ, tajnik Vatrogasnog društva, član Savjeta za prosvjetu i kulturu i član uredništva Samoborskih novina. Bavio se glazbom, slikarstvom, pisao rasprave s područja povijesti, umjetnosti, književnosti, prirodnih znanosti. Prevodio je s njemačkog i francuskog jezika, a na njemački je preveo pjesme Dragutina Domjanića, Vladimira Nazora i Antuna Gustava Matoša.

Ivica Horvat

Osim stručnih članaka i rasprava objavljenih u glasilima pravničkog društva Orešković je objavio i sljedeće knjižice lirike i rasprave iz povijesti književnosti i povijesti društva u Samoboru:

- Samobor za slobodu, 1918. godina

- Pisma Franje Markovića Aleksi Šuljoku, 1921. godina

- Popevke (kajkavski filigrani), 1922. godina

- Bolne strofe (zajedno s majkom Jelicom, a posvećene umrlom ocu), 1923. godina

- Samoborski vatrogasci - u spomen spisu Vatrogasnog društva Samobor, 1923. i 1940. godine

- Samobor za slobodu, 2. izdanje, 1945. godine

- niz rasprava, pjesama i članaka tiskano mu je u Samoborskom listu, kajkavska lirika u Hrvatskoj prosvjeti te rasprava iz povijesti književnosti u Suvremeniku. Ostali su mu u rukopisu prijevodi i bezbrojne bilješke u muzejskim dnevnicima.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)