Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Predstavljena knjiga Gordane Ivir, Radovana Librića i Jože Prudeusa A na stazi ja

Zaštitnici grada u čast

U samoborskoj župnoj crkvi svete Anastazije održana je 23. veljače promocija knjige A na stazi ja, posvećene 1700. godišnjici rođenja za Nebo župske i gradske zaštitnice svete Anastazije. Knjiga je djelo autorskog trojca Gordane Ivir, Radovana Librića i Jože Prudeusa, recenzent je Nikola Kuzmičić, ilustrator Branimir Dorotić, a knjiga je izdana uz financijsku potporu Franje Kodrića.

Nikola Kuzmičić, rođenjem Hvaranin, u uvodnom je slovu pojasnio svoju vezanost uz Samobor, u koji je prvi put došao još 1990. godine, a po završetku fakulteta u njemu je radio kao vjeroučitelj. Iako su ga životni puti kasnije iz njega odveli, vezanost je ostala. Svoj doživljaj Samobora Kuzmičić je ocrtao ukratko kao ljepotu, duh, srce, vjeru, rane, budućnost i ozbiljnost i, po njegovim rječima, sasvim je prirodno da se u njemu rodila knjiga kakva je A na stazi ja. Inače, ideja za knjigu rodila se u zajednici Ekosspiritus, koja je i izdavač spomenute knjige.

Za one koji ne znaju, prema pučkoj predaji, tijelo svete Anastazije, srijemske mučenice iz 4. stoljeća, porijeklom rimljanke, nošeno je u 9. stoljeću iz Carigrada preko lipovečkih Velikih vrata dalje prema moru. Osim što je zaštitnica samoborske župe i grada, sveta Anastazija je poznata i kao sveta Stošija, zaštitnica Zadarske biskupije i katedrale.

Knjiga je, prema autorima, nastajala godinama, "u svakom onom začuđenom pogledu kad bismo očima istraživali vitraj iznad glavnog oltara ili kad bismo nakon nekoliko dana ili tjedana izbivanja iz našeg grada s Latermanove ceste ugledali dragi toranj naše župne crkve, jedan od simbola Samobora."

Knjiga je podijeljena u dva dijela. U prvom Joža Prudeus na osebujan način, kroz četiri poglavlja: proljeće, ljeto, jesen i zima, prede priču o "rimskoj plemkinji, kći oca poganina i majke Fauste, kršćanke, koja ju je uz pomoć i blagoslov svetog Krizogona (hrv. Krševan) dala pokrstiti i u kršćanski nauk uputiti. Otac je prisiljava na brak s poganinom Publijem, koji je zlostavlja, jer je odlučila sačuvati svoje djevičanstvo - kako se zavjetovala prije nametnutog joj braka."

Njezin mučenički život završio je mučeničkom smrću - bila je spaljena na lomači, "25. dan mjeseca Grudena (prosinca) A.D. 304.".

U drugom dijelu knjige Gordana Ivir i Radovan Librić iznijeli su kratku povijest župe i crkve sv. Anastazije. Kako napominju, nisu posebno istraživali, već su koristili tekstove mnogih autora koji su u 20. stoljeću pisali o samoborskoj župi.

Autori su knjigu posvetili mons. Ivanu Horvatu, dugogodišnjem župniku samoborske župe, a Joža Prudeus je ono što je ispod njegovog pera proizašlo posvetio i svojim pokojnim roditeljima, "koji se vjenčaše, a njega krstiše u crkvi sv. Anastazije u Samoboru, članovima svoje obitelji, rodbini i prijateljima."

Promociji je prisustvovao velik broj Samoboraca, a na kraju ju je uveličalo i HPD Jeka, izvevši tri pjesme, sve tri na stihove Jože Prudeusa. Posljednja od njih, kojoj je to bila i praizvedba, bila je posvećena baš sv. Anastaziji.

Nakon promocije uslijedio je već uobičajeni domjenak, ovaj put u Vatrogasnom domu, a spomenuto druženje je bilo još jedna prilika za prisjećanje na mučenicu koja stalno bdije nad ovim gradom i župom.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Održan ovogodišnji Lidrano

Dalje idu najbolji

U ovogodišnjoj smotri literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva samoborsko-svetonedeljskih školaraca sudjelovalo je 90 osnovaca i 20 srednjoškolaca. Lidrano je održan u dvorani samoborskog kina, a domaćin mu je bila Osnovna škola Mihaela Šiloboda iz Svetog Martina pod Okićem.

Objavljujemo cjelovite rezultate najboljih i onih koji su se plasirali na daljnje, županijsko natjecanje.

U kategoriji literarnog izraza i konkurenciji osnovaca dalje idu petaš Matija Guliš iz škole Rude s pjesmom Tu sem doma, sedmašica škole Samobor Matea Škoc s pjesmom Kakva je, moja je, te šestašica Barbara Brkić iz škole Bogumila Tonija s proznim uratkom naslovljenim Samobor.

Najbolji literati samoborskih srednjih škola su učenica trećeg razreda ETUŠ-a Jelena Ljevar s proznim djelom Na raskršću života, zatim Ivan Duvnjak iz drugog razreda Gimnazije Antuna Gustava Matoša s pjesmom Kad bih, te Petar Kordiš iz trećeg razreda ETUŠ-a s djelom Kad bih protrčao ispod duge. Kao najbolji samostalni novinarski rad vrednovan je članak Mateje Filipović Vrijednost ljudskog rada, osmašice škole Sveta Nedelja, a od srednjoškolskih novinarskih radova članak Nasilje u kojem živimo Tomislava Brkića, učenika prvog razreda ETUŠ-a, te kritika Socijalne razlike u današnjem društvu Mirne Herman, učenice prvog razreda Srednje strukovne škole.

Na daljnje natjecanje idu i školski listovi Breganček škole Milana Langa, Iskrice škole Samobor i Košek škole Rude, te Gustl samoborske gimnazije, ETUŠ-TIMES Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole i Balagovi dvori Centra Lug. Prošle su i dramsko-scenske igre Bajkovite vijesti škole Samobor i Dnevnik Tine Đerice škole Bogumila Tonija u skupnoj, te Veliki zavodnik breganske škole, recital Šuma OŠ Bogumila Tonija i monolog Martinina mudrovanja svetonedeljske škole u pojedinačnoj konkurenciji.

E.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)