Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Samoboru gostovali Zagrebački solisti

Lidija Ljubičić položila ispit

Zagrebački solisti su ovaj put u Samoboru zasvirali povodom Dana Grada Samobora. U srijedu, 26. listopada, svirali su u župnoj crkvi sv. Anastazije djela Mozarta, Atteberga, Boutryja i Šostakoviča. Samoborcima uvijek zanimljivi, a pravi mamac za glazbene sladokusce, Solisti su i ovoga puta imali posebne goste: gostujućeg koncertnog majstora Borivoja Martinića – Jerčića i solisticu na flauti Lidiju Ljubičić. No, prije nje, izvodeći Suitu za violinu, violu i gudače Kurta Atterberga solirali su koncertni majstor Borivoj Martinić – Jerčić i član orkestra, violist Krešimir Pustički.

Lidija Ljubičić, poznata Samoborcima po osvojenoj nagradi na prošlogodišnjoj Samoborskoj glazbenoj jeseni, odsvirala je flautu u Concertinu za flautu i gudače Rogera Boutryja. Ovaj koncert je bio drugi dio njenog magistarskog ispita. Nadamo se da je zadovoljila svoje ocjenjivače, jer Samoborce, a i Zagrebačke soliste, je oduševila.

U popunjenoj župnoj crkvi publika je s pozornošću pratila svaki zvuk ovog proslavljenog ansambla, koji je do sada odsvirao preko 3100 koncerata, te ga nagradila zasluženim pljeskom.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Galeriji Prica otvorena izložba radova velikog mađarskog umjetnika Victora Vasarelyja

Od Op-Arta do kinetičke umjetnosti

U Galeriji Prica otvorena je 21. listopada Izložba Victor Vasarely. Izložba je nastala suradnjom Muzeja Vasarely u Pečuhu, a u reprezentativnoj samoborskoj galeriji javnosti je predstavljeno pedesetak djela rađenih raznim tehnikama: tempera, akrilik, serigrafija, bakrorez, litografija, pleksiglas, tapiserija, te kombinirana tehnika - furnir i aluminij.

Izloženi radovi nastali su u razdoblju od 1930. do 1973. godine.

Victor Vasarely rodio se u Pečuhu 1908. godine. Potpuno se posvećuje umjetnosti 1927., kada upisuje crtačku školu Podolini Volkmanna. Izuzetno je značajan njegov ulazak u radionicu Sándora Bortnyika, koju su nazivali "budimpeštanski Bauhaus", 1928. godine. Dvije godine kasnije seli u Francusku, gdje ostaje do kraja života.

Presudna godina u životu Victora Vasarelya je 1940. kada je upoznao Denise René, kolekcionarku i vlasnicu galerije u Parizu koja je cijenila njegova umjetnička stremljenja. U pedesetim godinama prošlog stoljeća, Victor Vasarely je stvorio osnovu za svoj budući rad. Vrijeme je to kada nastaje Op-Art. Njegov daljnji razvoj, nakon 1955. godine, bio je u smjeru kinetičke umjetnosti, te problematike multipliciranja umjetničkih djela. Vasarely je značajan zbog osnivanja brojnih muzeja i fondacija diljem svijeta. Umro je 14. ožujka 1997. u Annet-sur-Marne.

Victor Vasarely je jedan od najutjecajnijih umjetnika nove optičke umjetnosti koja nastaje sredinom 20. stoljeća, a povezan je s proučavanjem pecepcije, iluzija i boja. Smatrao je da će nestati tradicionialni oblik štafelajnog slikarstva, te da će se transformirati u "kinetičku plastiku". Smatra da umjetnost modernog tehničkog društva mora imati prije svega socijalni kontekst. Victor Vasarely svoje shvaćanje realizira kroz plošne, geometrijsko-apstraktne oblike jasnih boja, koji su matematički jasno organizirani. U prvom razdoblju koncentrirao se na problematiku crno–bijelog, da bi od 60-tih godina proučavao boju i stvorio djela izvanrednog kromatskog bogatstva. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja te je izlagao na skupnim i samostalnim izložbama diljem svijeta.

Autori izložbe Victora Vasarelyja i kataloga koji prati izložbu su Maja Marković, kustosica Galerije Prica u Samoboru i József Sárkány, viši kustos Muzeja Vasarely u Pečuhu.

Izložbu možete razgledati do 28. studenog 2005. godine.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

Dragutin Horkić - pobjednik ljetnog ciklusa natječaja SMS Poezija

80 godina i 160 znakova dovoljni za SMS pobjedu

Otac je pronašao kompas.

Sin je po kompasu plovio.

Unuk je kompas izgubio.

Pa opet plovimo po zvijezdama.

Dragutin Horkić

Pobjednik ljetnog ciklusa literarnog natječaja SMS Poezija, u kojem je pristiglo čak petsto pjesama dugih 160 znakova, je osamdesetogodišnji Dragutin Horkić, koji zajedno s još devet autora ulazi u konkurenciju za godišnju nagradu.

Ovaj vitalni pisac i novinar, stanovnik Bregane i znalac minijature svake vrste, rođen je 1925. godine u Slavonskom Brodu, završio je Filozofski fakultet u Zagrebu, a niz je godina radio kao novinar i urednik na Radio Zagrebu. Piše prozu i dramske tekstove, prevodi s engleskog, ruskog i njemačkog, bavi se numizmatikom, filatelijom, šahom i cijepanjem drva. 2001. godine osvojio je Galovićevu nagradu za književno djelo sa zavičajnom tematikom za knjigu Nizvodno, Ivani. Najnovije priznanje je ova ljetna SMS pobjeda koja mu, kako kaže, puno znači i dodaje: "SMS Poezija dala mi je ponovno mogućnost da stupim u vezu sa svijetom, a pogotovo na način koji najviše volim, a to su male forme koje dolaze iz srca."

Dragutin Horkić svladao je na nagovor svoje prijateljice logiku mobitela, poslao svojih lirskih 160 znakova SMS porukom na raspisani natječaj – i pobijedio. Natječaj SMS Poezija pokrenuo je Međunarodni institut za književnost u suradnji s tvrtkom za razvoj mobilnih aplikacija Mobart d.o.o. iz Zagreba u lipnju ove godine, a odaziv je bio više nego dobar. U ljetnom je ciklusu pristiglo 500-tinjak lirskih minijatura dugih 160 znakova, mahom ljubavne tematike, koje je ocjenjivala komisija sastavljena od stručnjaka s područja humanističkih znanosti.

U teškom zadatku odabira one najbolje, odlučili su se za pjesmu Dragutina Horkića, koja s još devet pjesama ulazi u daljnje natjecanje za godišnju nagradu koja će se dodijeliti po završetku jesenskog ciklusa.

Dragutin Horkić pisati je počeo kako bi dotaknuo nečiji život, a snagom riječi želio je povezati ljude i steći afirmaciju u društvu u kojem živi. Nagrada mu je već ta da ga ljudi prepoznaju i priznaju kako ih je baš njegov rad potaknuo na razmišljanje. Ponosi se svojim djelima i životom, posebno u Slavonskome Brodu gdje je dobio priznanje za životno djelo. Osjećaj pripadnosti i obostrana ljubav prema rodnome gradu puno mu znače.

Danas je, kaže, pisana riječ zapostavljena i slabo se čita, ali ipak vidi mogućnosti koje se otvaraju.

- Ovaj natječaj je dobar pokušaj privlačenja svijeta riječi, a upravo riječima se može postići bliskost među ljudima - smatra Horkić i dodaje kako se hrvatski jezik u modernom društvu ne treba iskrivljavati stranim riječima, te da je svaki pokušaj, poput SMS natječaja, dobar način za njegovo očuvanje.

Ivica Horvat

Jesenski ciklus SMS poezije

Natječaj SMS Poezija se nastavlja. S prvim danom jeseni započeo je jesenski ciklus koji traje do 21.12.2005. Svi zainteresirani svoje lirske minijature mogu i dalje slati isključivo putem SMS-a na broj 65008. Prilikom prijave potrebno je na početku SMS poruke navesti ključnu riječ PJESMA, zatim razmak pa tekst pjesme. Svaki sudionik može sudjelovati s neograničenim brojem različitih pjesama. Maksimalan broj znakova pjesme koja se prijavljuje na natječaj je 320 (ukupno 2 SMS poruke), a minimalan broj znakova koji može imati pjesma je 30. Prvih deset plasiranih pjesama ulazi u izbor za godišnju nagradu. Cijena jedne poruke iznosi 2,50 kn + PDV.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)