Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Kraj ljeta i ljetnih festivala

Slovenci u Dubrovniku

Kraj kolovoza i ljeta najavljuje burnu i vruću političku jesen pa dok neki promišljamo još o ljetnim temama, događaji poput susreta predsjednika Sanadera i Janše na Bledu ostavljaju nas gotovo ravnodušnima. Pozdravljaju se svi prijedozi, razgovori i inicijative, ukoliko nisu u svrsi prikupljanja predizbornih glasova. No, mi ćemo se ipak osvrnuti na ljeto.

Posljednju ljetnu kolumnu posvetili smo kulturi i predstavljanju jednog festivala stare gazbe - festivala koji je ove godine dobio novo ime SEVIQC Brežice. Zanimljiv novi naziv dolazi iz latinske kovanice Semper vivam quam creata, odnosno "Uvijek živa kada ostvarena", koja je i filozofija festivala, od početnih koraka koji sežu u 1982. godinu. Festivalski program od 49 koncerata započeo je u srpnju i završio sredinom kolovoza, a održao se na području četiri zemlje, najvećim dijelom u Sloveniji. Velik i zahtjevan projekt, u izvedbenom i financijskom smislu, poduprli su uz Ministarstvo kulture brojne općine i velika poduzeća. Festival je ugostio brojne umjetnike iz čitavog svijeta pa je tako osim glazbenih bilo i glazbeno-scenskih predstava. U Kostanjevici na Krki, u zanimljivom prostoru crkve smještene u galeriji Božidar Jakac, koja je nekada bila cistercijanski samostan, pogledali smo predstavu Judita, nastalu prema tekstu Marka Marulića, u izvođenju Katarine Livljanić i francuskih glazbenika okupljenih u ansamblu Dialogos.

Imali smo mogućnost ovog ljeta biti gosti i na još jednom festivalu, čija tradicija broji dugih 58 godina – Dubrovačkim ljetnim igrama. I, kako je zapisao Ivica Prlender - "Ovo je historija bez imena i bez brojki. Jednostavno ih je previše, a sva su i sve su jednako važne. Jer Igre i nisu drugo do parada jedna nestvarna. I san kojim se to malo našeg života zaokružuje."

25. kolovoza na svečanoj ceremoniji zatvaranja spušten je Libertasov barjak i tom gestom okončane su 58. Dubrovačke ljetne igre. Nakon izvedbe Slovenske filharmonije pod ravnanjem Georgea Pehlivaniana na Boškovićevoj poljani te još jedne dodatno odigrane predstave Držićeva Arkulina, održala se tradicionalna ceremonija zatvaranja ispred crkve sv. Vlaha. Dubrovačke ljetne igre ove godine posjetilo je oko 60 tisuća ljudi, sudjelovalo je više od dvije tisuće umjetnika iz tridesetak zemalja cijelog svijeta te je održano ukupno 73 programa na čak 14 scenskih prostora.

Imali smo možda sreću, možda i privilegij, poslušati neke od koncerata i predstava na navedenim festivalskim pozornicama. Uspoređujući pristup, organizaciju, odnosno onaj organizacijski dio koji svaki dobar i ozbiljan festival mora imati, zaključili smo da su tradicija i dugogodišnje iskustvo učinili svoje. Pristup, promocija i posebice dio odnosa s javnošću je na razini. Svaka bitna informacija o umjetnicima ili festivalu je dostupna u nekoliko oblika i na nekoliko načina. Svaki umjetnik, njegov koncert i izvedeno djelo je popraćeno prigodnom najavom, osvrtom na koncert i programskom knjižicom s biografijom umjetnika, djela i autora koji se izvode. U glazbenom dijelu programa svi koncerti su popraćeni pitkim tekstovima Dubravka Detonija.

Čast zatvoranja Igara velikim koncertom pripala je Slovenskoj filharmoniji, svakako ne bez razloga. Slovenska filharmonija ima dugu i divljenja vrijednu tradiciju: proizišla iz nadasve uglednih glazbenih institucija kakve su bile Academia Philharmonicorum (1701.), Filharmonijsko društvo (1794.) i prva Slovenska filharmonija (1908.), ona je jedan od najstarijih orkestara u svijetu, kojega su počasnim članovima bili Joseph Haydn, Ludwig van Beethoven, Niccolò Paganini, Johannes Brahms, Carlos Kleiber i drugi. Orkestar je u novije doba bio ponovno uspostavljen godine 1947. Slovenska filharmonija je dosad gostovala u mnogim europskim zemljama, u SAD-u i Japanu te nastupala na najpoznatijim glazbenim festivalima.

Dubrovnik sa svojom bogatom poviješću, grad s tradicijom, znamenitim autorima poput Držića i Marulića, je nit koja je u našem slučaju povezala dva festivala, a nas obične smrtnike učinila sretnijima i bogatijima za neka nova iskustva. S neke druge grane smo promišljali o umjetnosti, jer je to ljepši san od uzburkane politike "i san kojim se to malo našeg života zaokružuje".

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)