Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

O pokrajinama, o načinu financiranja i izborima

Pokrajina bez iskrenosti

Pozivi na političku zrelost i mudrost te pozivi na uravnotežen razvoj i policentrizam odzvanjali su ovih dana u Krškom, gdje je održana, uz prisustvo šest gradonačelnika i dva ministra, široka javna tribina o ustanovljenju pokrajina u Republici Sloveniji.

Pokrajina je samoupravna lokalna zajednica koja obnaša lokalne zadaće šireg značaja i zakonom određene zadaće regionalnoga značaja – piše u 146. članku Ustava. Pokrajine ili regije su, dakle, oblik lokalne samouprave, koji će imati zadaću obnašanja pojedinih zakonom određenih funkcija između općina i državnih institucija. Stručnjaci smatraju da će regionalizacija biti osnova za bolji i uravnoteženiji razvoj Slovenije. U Hrvatskoj je ta decentralizacija djelomično provedena kroz funkcije koje obnašaju županije.

Slovenija se podjelom na regije bavi već desetak godina, no nekako pitanje dugo nije bilo zrelo, jer traži širi politički konsenzus. Priprema osnovnog paketa zakona o pokrajinama bila je moguća tek kad je 2006. godine promijenjen Ustav, i to u dva svoja članka. Za promjenu Ustava je potrebna dvotrećinska većina, što znači da možemo reći da postoji politička volja za proces decentralizacije. Dvotrećinska većina će biti potrebna i za donošenje pokrajinskih zakona, tako da predviđamo da je pred nama vruća politička jesen. Drugi veliki paket takozvanih tehničkih zakona, koji prate osnovne zakone i odnose se na 50 zakona, je u pripremi. Parlament će u jesen donijeti odluku o tri zakona: o pokrajinama, o načinu financiranja i izborima.

Široka javna rasprava, u kojoj će sve općine i institucije imati mogućnost dati svoje mišljenje o prijedlogu Vlade, je u tijeku i traje šezdeset dana.

Prema prijedlogu koji je na javnoj raspravi uspostavit će se 14 pokrajina, koje načelno odgovaraju dvanaest statističkih regija. Približit ćemo vam malo primjer "s grane", odnosno našu regiju koja je dobila naziv Posavska pokrajina. Prema prijedlogu Vlade sačinjavaju ju četiri općine: Brežice, Krško, Sevnica i novonastala općina Kostanjevica na Krki. Još dvije općine, Radeče i Bistrica ob Sotli, su na svojim općinskim vijećima donijele odluku da žele u ovu pokrajinu, jer smatraju da su teritorijalno, funkcionalno i geostrateški bliže ovoj regiji nego celjskoj. Nova pokrajina bi tako imala 76 tisuća stanovnika i 698 kvadratnih kilometara.

Glavno pitanje ili dilema koja je ostala otvorena je sjedište pokrajine. U Vladinom prijedlogu je zapisano da će se sjedište tek izabrati. Ta otvorenost je omogućila općinama i županima da svi zagovaraju ili pokušaju predstaviti svoj grad kao najbolju lokaciju za sjedište, što je bilo i za očekivati.

Tako smo na tribini mogli čuti zanimljive, ali i diplomatskim tonom obojane rasprave o potrebi policentričnog razvoja, pa bi tako i sjedište bilo policentrično odnosno u "somestju". U jednom od rječnika Urbanističnog instituta iz 1975. godine "somestje" predstavlja više susjednih gradova (središta), koji su glede funkcija međusobno tijesno povezani. U rječniku slovenskoga književnog jezika "somestja" nema. Ne znam koji bi hrvatski izraz bio primjeren za prijevod te sintagme - možda višegrad, možda conurbio, sugrađe, policientar... Možda će ljubitelji novodobnih hrvatskih izvedenica naći primjeren izraz, jer meni nije uspjelo...

Najveći problem ima ovih dana ministar za gospodarstvo, koji bi po vokaciji lokalnog patriote morao zagovarati sjedište u Brežicama, ali kao predstavnik Vlade mora biti politički mudar i tražiti neka šire privaćena rješenja, pa je tako iznjedren i termin "somestje". Na javnoj tribini smo mogli čuli da je to termin iz 1981. godine kojeg je definirao jedan tim stručnjaka baveći se pitanjima reforme lokalne samouprave, te da taj termin već dva puta nije doživio uspjeh. Termin "somestje" nije nov, ali njegovo diplomatsko poslanstvo je dobilo novu ambalažu. Je li to "pokrajina bez iskrenosti" - zapitali su se nakon tribine neki kolege novinari.

Nadajmo se da ova naša pokrajina neće biti pokrajina bez iskrenosti, da neće biti Potemkinovo selo, nego će biti institucija koja će zaživjeti i doista omogućiti bolji regionalni razvoj, odnosno da Posavska pokrajina neće biti prema pokazateljima četvrta sa zadnje strane, nego četvrta s prve strane.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)