Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Robert Škiljan
PO GLAVI STANOVNIKA

Umjetna oplodnja budala u familiji

Ne dajte raspuštenici državu!

Dakle, Tolstoj.

Makar se danas više čita o Simoni i Anti, a životu uči od Hebranga i Milinovića, vrijedi nam se ovih dana, a u svjetlu donošenja i usvajanja novih i sve novijih zakona o začeću i pušenju svega i svačega, prisjetiti klasika. Ovaj put ne naših, domaćih, hrvatskih, ne onih odavno prezrenih - jugoslavenskih, pa čak ne i onih friško odjebanih - europskih, već - svjetskih!

Idemo ispočetka, daklem, od prve rečenice koju je Lav Nikolajevič Tolstoj zapisao u uvodu svog općepoznatog i premalo čitanog romana Ana Karenjina:

"Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način."

Da, pisao je to Tolstoj u vrijeme daleko prije 13. Kongresa HDZ-a, na kojem je slika obiteljske hadezeovske sretne famiglie u direktnom televizijskom prijenosu bila bespoštedno i nimalo uskogrudno podijeljena sa svim ostalim hrvatskim obiteljima.

Dapače, po uzoru na prije spomenutog ruskog literarnog klasika, na Kongresu su, kroz zaključke famiglie, zaživjeli i neki drugi likovi i sudbine njegove veličanstvene fikcije.

Daklem, ima li tragičnijeg lika od Tolstojeve moralne i duhovne raspuštenice Ane, koja napušta muža, ali djetetu ljubavnika ostavlja muževljevo prezime, čime si do te mjere komplicira život da bi hrvatski čitatelj s početka 21. stoljeća (naravno, onaj koji po prvi put u ruke uzima ovu više od kile tešku knjigu) počeo o Ani snatriti kao o, pa je li to moguće - hrvatskoj premijerki?!?

No, srećom, Ana je zatrudnjela prirodno, zakona o umjetnoj oplodnji u to vrijeme bilo nije, baš kao ni hrvatske države ni ministra Milinovića, pa joj je izbor bio jednostavan i jednoznačan - hitila se je pod vlak!

Dodatna tumačenja kraja ove životne priče jedne raspuštenice i neusuđene hrvatske premijerke ovih nam dana tumači književni kritičar Andrija Hebrang:

"Možda se to nekome čini čudno, ali moram reći da je, u momentu kad je gđa Karenjina skočila pod vlak, on, vlak, stajao pred brkljom koju je spustila Europska Unija, a vlakovođa Voronjin je, razočaran odnosima u Europi, već napustio lokomotivu i otišao na ruski front. Jedino se na takav način taj roman može čitati, interpretirati, a, ako treba i povraćati".

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)