Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Gradonačelnik Krešo Beljak o prvoj godini svog mandata na čelu Grada Samobora

Najbitnije je da konačno imamo jasan smjer kojim Samobor ide

Točno je godina dana od izborne pobjede Kreše Beljaka, s kojim smo porazgovarali o njegovih prvih 365 dana na čelu Grada te o projektima i događajima za koje smatra da su ga obilježili, s naglaskom na Vojarnu i nešto težu financijsku situaciju. Također nam je najavio i planove ove gradske vlasti za ostatak mandata.

Nakon prvih 100 dana na vlasti ste nam rekli da niste u potpunosti bili zadovoljni onime što se napravilo u početku mandata, vladanjem situacijom, a posebno što se tiče problematike kadra u Gradu i Komunalcu. Jeste li sad, na kraju prve godine mandata, zadovoljniji?

Moram reći da sam poprilično zadovoljan sa stvarima koje smo napravili u Samoboru, s ovladavanjem situacijom. Jasno, ne mogu još reći da je sve u potpunosti onako kako bih htio; to će vjerojatno biti nemoguće ostvariti i do kraja mandata, jer se radi o velikom sistemu od oko 700 ljudi koji su na razne načine vezani uz gradsku upravu. Ali, s obzirom na kompletnu situaciju i nedorečene zakone, koji rade direktnu štetu bogatim gradovima kao što je Samobor, moram reći da sam zadovoljan. Najbitnije je da smo uspjeli na neki način dovesti pod kontrolu Komunalac i njegovo djelovanje kao najvažnijeg gradskog poduzeća, o kojem ovisi puno toga. Iako i dalje tamo ima određenih problema, oni se napokon rješavaju, idu prema boljem i to je ono što veseli.

Najveći uspjeh prve godine svakako je preuzimanje bivše vojarne. To je nešto što pred vas stavlja dosta posla za ostatak mandata. Izrekli ste čitav niz ideja o korištenju tog prostora – od preseljenja policije, vatrogasaca, Hitne, gradske uprave, do izgradnje vrtića na tom prostoru, škole, doma za starije, kongresnog centra, hotela, smještaja sportaša, KUD-ova... Kakav je u stvari konkretan plan s tim prostorom?

Konkretan plan je trenutno u fazi pripreme i nadam se da ćemo paralelno s dobivanjem konačnih papira o vlasništvu imati i riješen plan što s vojarnom. Znači, trenutno stavljamo na papir sve ono što će se tamo izmjestiti, napravit ćemo jednu skicu, maketu koja će biti prezentirana Gradskom vijeću i javnosti Grada Samobora. Kad se to napravi, onda ćemo imati jasne temelje za razvoj Samobora za sljedećih 10-ak godina.

Postoje li procjene koliko će oživljavanje tog prostora koštati?

Bez obzira na neke zlonamjerne izjave koje se mogu čuti po Samoboru, moram reći da građane Samobora vojarna ne košta ništa. Njena procijenjena vrijednost je oko 30 milijuna eura i tu ćemo vrijednost pokušati ekonomski valorizirati, odnosno osmisliti njeno oživljavanje na način da Grad Samobor to u konačnici ne košta gotovo ništa. Naravno, postojat će određena ulaganja, uostalom, već se i ulaže u čišćenje prostora i pripremu za daljnje radove, ali kad govorimo o velikim investicijama koje tamo očekujemo, kao što je npr. izgradnja doma umirovljenika, sigurno je da to neće graditi Grad, nego će ga graditi privatni investitor koji će na neki način onda biti uključen i u samu transformaciju vojarne na način da umjesto plaćanja komunalnog doprinosa s njim dogovorimo izgradnju dijela komunalne infrastrukture na tom području. Ista priča bila bi i s hotelom, kongresnim centrom, ugostiteljskim sadržajima... Kad se sve to skupa dogodi, kad taj prostor oživi, Grad će svakako profitirati direktno, ali i kroz nove sadržaje koji se planiraju u sadašnjoj gradskoj jezgri, u prostoru koji će se otvoriti preseljenjem u vojarnu. Po našem planu bi gradska jezgra bila osmišljena na način da bude privlačna turistima pa će se i na taj način puniti proračun. Dakle, vojarna neće biti teret Gradu, nego indikator daljnjeg razvoja Samobora u financijskom i svakom drugom smislu.

Što je s pričom o tome da država sebi zadržava pravo u bilo kojem trenutku zatražiti prostor u vojarni za svoje potrebe? Koji su, ustvari, uvjeti preuzimanja?

Naravno da su to konstrukcije ljudi koji nisu sretni što smo uspjeli dobiti vojarnu i naravno da nikakav ugovor ili sporazum nije potpisan i nema nikakvih posebnih uvjeta, osim onih koji su općepoznati. Znači, MUP je tražio parcelu izvan prostora vojarne, gdje bi se jednog dana smjestila interventna policija i tu parcelu je Vijeće uvjetno odoborilo. Mislim da bismo to mogli usprediti s time da smo za jedan odrezak dobili cijelu kravu, da se izrazim slikovito. Uz to je uvjet MUP-a da se jedna zgrada u vojarni uredi za novu policijsku postaju, u čemu će Samobor participirati, a što nam je ionako već i bio plan. Inače, kad govorimo o vlasništvu država – Grad - županija, ustvari je to sve isto, radi se samo o različitim razinama upravljanja.

No, da se maknemo iz političkih sfera u one konkretnije, široj javnosti svakako zanimljivije, a to su prije svega financije. Preuzeli ste mandat u recesijskoj godini, dva puta ste rezali prošlogodišnji proračun, a za 2010. ste predvidjeli da će Grad raspolagati s oko 186 milijuna kuna. Hoće li se taj plan ostvariti ili su istinite najave o skorom rebalansu teškom 10-ak milijuna kuna?

Točno je da se ide u rebalans i proračun će se morati dodatno smanjiti. Moram napomenuti da smo upravljanje Gradom preuzeli u kriznoj godini, nakon što je u prvoj polovici te godine prošla vlast bila trošila i iznad mogućnosti, što nam je predstavljalo problem u drugom dijelu godine. Taj trend krize se nastavlja i dalje u 2010. godini, iako on nije toliko izražen u Samoboru kao u nekim drugim područjima. Također moram reći da se proračun u proteklim godinama punio dobrim dijelom prodajom gradskih zemljišta i doprinosom od silnih naselja koja su u Samoboru napravljena, a od toga se pak nisu gradile nove škole i vrtići, što je svakako trebalo, nego se trošilo za tekuće političke stvari, razne beneficije i subvencije, koje smo mi dijelom ukinuli. Uz sve to ova je zima bila, meteorološki gledano, najžešća u posljednjih 10-ak godina, što nas je koštalo milijune kuna samo za čišćenje cesta, a proljeće je potom bilo kišno i puna dva mjeseca nam je građevinska sezona živjela slabijim intenzitetom. Unatoč takvoj situaciji Grad ipak stoji financijski dobro i sve što je planirano bit će ove godine i realizirano, a nastavi li se ovaj trend mogu reći da ćemo i ovu godinu uspješno apsolvirati, odnosno završiti u plusu ili na "pozitivnoj nuli".

Ali, kako će se sve realizirati, ako se ide u dodatno smanjenje proračuna?

Ne radi se o rezovima u proračunu, nego o tome da je u proračun za 2010. godinu ugrađeno i 12 milijuna kuna za izgradnju novog kolodvora, kao rezervna varijanta financiranja. Naime, mi smo paralelno krenuli u realizaciju kredita, koji bi trebao biti realiziran nakon formalnog potpisa ministra Šukera, i nakon toga će se otvoriti mogućnost da se ta sredstva iz proračuna maknu. Dva milijuna će ostati u proračunu za potrebe plaćanja rate, a 10 milijuna će se skinuti i to je ta ušteda, a ostalo se neće dirati. Naravno, razmišljali smo i o onoj manje dobroj varijanti, u slučaju da se ipak nešto izjalovi s kreditom za izgradnju kolodvora. Tada će se morati raditi štednja na drugim mjestima, no imamo za to još dovoljno prostora.

Je li unutar tog prostora i prirez?

Siguran sam da ga nećemo uvoditi i da ga do kraja mog mandata neće biti. Imamo još puno mjesta za štednju. Moram reći da nisam zadovoljan načinom na koji u Komunalcu, POU, Knjižnici i ostalim gradskim institucijama razmišljaju o štednji i recesijskim vremenima. Također, i plaće djelatnika u Gradu i Komunalcu su još uvijek iznadprosječne, tako da, ukoliko dođe do ekstremnih situacija, imamo još puno "lufta" gdje se može rezati prije nego što se uopće počne razmišljati o uvođenju prireza.

S kreditom ili bez njega, kolodvor će svakako biti izgrađen. No, što je s prostorom starog kolodvora? Kakvi su planovi za taj prostor u samom centru?

Stari kolodvor je privatno vlasništvo zahvaljujući bivšoj vlasti koja je rekla da ga neće kupiti, jer da "ne žele kupovati svoje", što donekle i mogu razumjeti, no zbog toga mi danas moramo plaćati najam za njegovo korištenje. Planovi o njegovoj budućnosti ipak ovise o Gradu Samoboru. Jer, nađemo li zajednički interes s privatnim vlasnikom tada bi se tamo moglo graditi nešto, osigurati nam se prostor za knjižnicu ili slično. Nadam se da će doći do nekog dogovora, da će se taj prostor uspjeti oplemeniti, a svakako će javnost biti na vrijeme obaviještena kada do tih razgovora dođe i konkretni planovi budu na stolu.

Može li se iz toga iščitati i da se definitivno odustalo od projekta preuređenja SAME kao nove lokacije knjižnice?

SAMA je još jedan problem koji smo naslijedili i koji predstavlja mrtvi kapital, a u kojeg je uloženo 10-ak milijuna kuna. Da bi se za bilo što u SAMI dobila uporabna dozvola trebalo bi ući u višemilijunske investicije, a mi tih milijuna nemamo. Ono što vrijedi kod SAME je lokacija i bilo bi zgodno kad bi se tamo mogla napraviti knjižnica, ali nije to tako jednostavno kako se mislilo. Nova knjižnica se planira, razmišlja se o lokacijama i nadam se da će do kraja mog mandata barem početi njena izgradnja.

Je li u istom košu sa SAMOM i projekt obnove tržnice?

Neću reći da se radi o projektu kojeg je vrijeme pregazilo, ali se radi o projektu koji je u ovom trenutku preskup za Grad Samobor i od kojeg nema koristi. Svjedoci smo trenda izgradnje shopping centara, koji su dobrim dijelom odnijeli posao tržnicama, a i poljoprivreda u samoborskom kraju je takva da autohtonih samoborskih poljoprivrednih proizvoda kakvi bi se mogli prodavati na tržnici ima sve manje. Zato bi bio velik problem uložiti 10-ak milijuna kuna u izgradnju tržnice, a da na njoj nema tko prodavati ili da na njoj rade prekupci. Međutim, svakako će se prostor gdje su sada štandovi na tržnici u vrlo skoro vrijeme osmisliti i krenuti se u njegovo uređivanje kako bi Samobor dobio primjereniji prostor od sadašnjeg. Stara zgrada tržnice će se adaptirati i pokušat će se učiniti taj prostor estetski privlačnijim.

Kad smo već u prostoru centra Grada, što je sa starim ZET-ovim garažama i inicijativom kulturnih udruga koje su tražile da im se ustupi taj prostor za stvaranje malog kulturnog središta Samobora?

Ja shvaćam tu inicijativu kulturnih udruga, ali smatram da im taj prostor nije primjeren, tim više što sada u vojarni imamo dovoljno mjesta da im tamo izgradimo jedan novi kulturno-kongresni centar, a planira se nešto slično i u Bregani. Sve drugo je improvizacija i privremeno rješenje. Inače, iskoristio bih priliku i pozvao sve Samoborce da 24. srpnja posjete prostor vojarne u okviru proslave Dana grada, kako bi se i sami uvjerili iz prve ruke o kakvom se prostoru radi.

Što s odvozom smeća i je li istina da se konačno radi na pilot projektu odvoza po stvarnoj količini smeća?

Smeće je, uz stanje na cestama, svakako najveći problem koji Grad Samobor ima i mora riješiti, ali koji nema posebno dobru perspektivu, jer ni Samobor, ni županija, a niti Grad Zagreb nemaju svoj deponij otpada, a planirano je i zatvaranje Jakuševca do kraja godine. Vjerojatno se to ipak neće dogoditi, jer ne postoji druga alternativa za deponiranje otpada. Deponiranje na Jakuševac nas jako puno košta, oko 7 milijuna kuna godišnje i to netko mora platiti. Naša je velika greška bila što je Trebež bio zatvoren prije nego se napravila nekakva alternativa. No, što je tu je. Sada je problem takav da ne znamo kuda ćemo sa smećem dogodi li se zatvaranje Jakuševca, a drugi je problem sustav naplate, jer bi trebalo uvesti plaćanje odvoza smeća prema stvarnoj količini. Za to pak treba nabaviti nove kamione s ugrađenim vagama, a to košta i treba nam vremena. Dakle, taj se projekt planira, no do daljnjega ostaje ovaj sustav koji je u nekim slučajevima nepošten, ali trenutno boljeg modela nema i građani će, nažalost, morati još neko vrijeme otrpjeti sadašnji sustav.

Nakon izbora za gradonačelnika postojale su određene najave ili nadanja s Vaše strane da će odnos Samobor - županija biti puno bolji, temeljem HSS-ove linije i prijateljstva sa županom Kožićem. Međutim, sudeći prema Vašim javnim istupima u nekoliko navrata, ta suradnja i nije baš procvala?

U politici nema prijateljstva. Dapače, politika je, pogotovo na višim razinama kao što su županija ili država, prije svega stvar interesa i kompromisa. Samobor ima dva velika hendikepa. Prvi je što nitko iz Samobora ne participira u bitnijim tijelima koja odlučuju u županiji, a drugi je nedostatak svijesti kod ljudi koji se bave politikom u Samoboru da je Samobor iznad svih političkih ideja i interesa. Imamo 10-ak vijećnika u Skupštini Zagrebačke županije i kao takvi predstavljamo veliku snagu. Međutim, među njima ne postoji nikakva koordinacija, iako sam ja opetovano zvao predstavnike opozicijskih stranaka u Samoboru na dogovore oko nastupa u županiji. Nažalost, oni se bave nekim drugim interesima i čak bih rekao da ponekad namjerno rade neke stvari protiv interesa Samobora samo kako bi naštetili meni kao gradonačelniku, a u stvari štete svim stanovnicima Grada. To je problem mentaliteta koji se ne da lako riješiti, a današnji odnos županije prema Samoboru je i ogledalo njihovog rada.

Iz razgovora u razgovor postavlja Vam se i pitanje Šmidhena. Pa, da ne iznevjerimo tradiciju - što se događa sa Šmidhenom? Do kada će Grad čekati da se tamo nešto konkretno dogodi?

Ne znam koja je alternativa čekanju. Možemo jedino otkloniti svaku mogućnost da će se Šmidhen ikad graditi, a to je svakako nešto što ne želimo i ako treba čekati da se nešto počne graditi, čekat ćemo. Ništa drugo i ne možemo. Osobno, kao i svi stanovnici Samobora, želim da se tamo sagradi moderan aquapark. Projekti su napravljeni, no situacija je takva da je dobar dio ljudi vezanih uz te projekte u i oko Remetinca, a vrlo vjerojatno su i neki političari iz bivše garniture ispitani od USKOK-a ili će to uskoro biti, tako da sve to skupa u ovom trenutku ne izgleda najbolje. Ali, to ne znači da sutra neće izgledati bolje, kao što se, na primjer, dogodilo s projektom željeznice. On se do prije mjesec dana činio vrlo nerealnim, da bi se ovih dana nenadano otvorila priča o pristupnim euro fondovima i vrlo izglednoj mogućnosti da se u njima nađe i projekt Samoborček, jer ima potrebnu dokumentaciju, a na raspolaganju je više EU novaca nego što u Hrvatskoj ima trenutno gotovih projekata. Tako da bi se posve neočekivano moglo dogidti da Samobor dobije prugu, a nadam se da se nešto takvo možda može dogoditi i sa Šmidhenom.

Za kraj, kakav je pogled na ostatak mandata nakon iskustva prve godine na čelu Grada Samobora?

Zadovoljan sam što smo u prvoj godini postavili temelje za sve ono što planiramo ostvariti u ovom mandatu. Najbitniji su projekti novi kolodvor, nova škola u Farkaševcu i prostor vojarne koji će promijeniti lice Samobora u pozitivnom smislu za puno godina koje dolaze i koji će donijeti krupne pomake u životu Grada Samobora. Sve će to biti vrlo vidljivo do kraja mandata. Dakle, temelji su postavljeni i teško će nas netko ili nešto moći spriječiti da ne idemo u realizaciju zacrtanog, a samo će o sredstvima ovisiti tempo realizacije. Ono što me najviše veseli je da Samobor napokon zna kuda ide - želimo valorizirati staru gradsku jezgru na način da nam počne donositi profit pa ćemo kroz nekoliko godina imati i jasne ekonomske pokazatelje isplativosti samoborskog turzima. S druge strane, centralne funkcije Grada bit će izmještene na novu poziciju i samim time Samobor ima siguran smjer kojim ide. To je najbitnije što smo u prvoj godini mandata postigli, dakle imamo smjer kojim Samobor ide.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (32)