Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Samoborski gradonačelnik Krešo Beljak

Da imamo saborskog zastupnika ne bismo sve morali sami

Tradicionalno, na samom kraju godine na stranicama Glasnika vrijeme je za godišnji razgovor sa samoborskim gradonačelnikom. Ovaj put s Krešom Beljakom porazgovarali smo o 2011. godini, odnosno planovima gradske uprave za narednih 365 dana.

Kakvo je financijsko stanje s kojim Grad ulazi u 2011. godinu? Hoće li biti prenesenog minusa i kako će se to odraziti na proračunske korisnike i gradske projekte?

Kako sada stvari stoje, ako i bude minusa, on će biti minimalan. Moramo pričekati kraj godine za krajnje svođenje računa. No, mogu reći da su prihodi značajno podbacili, ali smo zato vodili odgovornu politiku što se tiče rashoda. Dakle, u odnosu na plan manje smo prihodovali, ali smo manje i trošili. Što se tiče proračuna za 2011. godinu, on je planiran na puno skromnijim osnovama, nego je to bio onaj za 2010. godinu. On nam garantira da bismo, ukoliko 2011. bude jednako loša kao i 2010. godina, na polovici godine imali određeni plus, po prvi puta od kada je koalicija HSS-SDP-HNS na poziciji vlasti.

Što se tiče najvećih gradskih projekata u 2011. godini spominju se dovršetak autobusnog kolodvora i početak preseljenja policijske postaje u bivšu vojarnu. Moram priznati da me spominjanje kolodvora u tom kontekstu malo iznenadilo, s obzirom da je bilo planirano njegovo dovršenje do konca siječnja. Sada se pak pojavila informacija da kolodvor neće biti gotov do sredine svibnja, a da bi trebao potpuno proraditi tek u rujnu pa je onda i jasnije zašto je to projekt koji će obilježiti 2011. godinu.

Službeno još ne mogu reći koji je novi rok dovršenja kolodvora, jer je prijedlog još uvijek na razmatranju. Međutim, ni mi, a niti izvođač radova ne možemo utjecati na vremenske prilike, a 2010. je bila godina s izuzetno nepovoljnim vremenskim prilikama za građevinske radove. Dakle, ukoliko postoje opravdani razlozi za produljenje roka izgradnje, naravno da će oni biti uvaženi, a ako ocijenimo da nisu opravdani, onda će izvođači morati platiti penale. No, o tome ne odlučujem ja, nego Komunalac koji je nositelj cijeloga projekta. Ipak vjerujem da ćete se složiti da je puno bitnija kvaliteta radova, nego vremenski rok. Neće propasti svijet ako bude kašnjenja, jer nam je bitno da kolodvor bude napravljen na ponos svih građana, a ne da se dogodi slučaj kao kod izgradnje nove sportske dvorane kada se već nakon godinu dana trebalo ići u sanaciju. Naravno, ono što je nezgodno kod produženja roka izgradnje je što nam se produžuje vrijeme plaćanja najma za stari kolodvor, no mi nismo za to krivi, jer ja se i dalje ne mogu načuditi odluci bivše vlasti da se ne kupi taj prostor.

Što je s preseljenjem policijske postaje?

Tu je već situacija takva da bismo početkom 2011. godine intenzivnije počeli razmišljati o novom funkcioniranju policijske postaje Samobora i Svete Nedelje na novoj lokaciji. Osmišljeno je već i prometno rješenje prostora bivše vojarne, čime bi se rasteretila Mirnovečka, a preseljenjem policije bismo spriječili devastaciju tog prostora u noćnim satima.

Inače, nisam znao da je uz preseljenje policije vezan i rok od 18 mjeseci u kojem to moramo odraditi. Što se događa ako ne ispoštujemo taj rok?

Nema nikakvog razloga da sve ne bude odrađeno u tom roku. U proračunu za 2011. godinu predviđeno je 7 milijuna kuna za preseljenje. A što bi bilo kad bi bilo... Može nam se dogoditi sudska tužba ili nešto slično. No, vojarna će definitivno biti i ostati u vlasništvu Grada.

Spomenuli smo najveće projekte. Što je s ostalim projektima koji se financiraju iz gradske kase, od komunalija, socijale, društvenih djelatnosti?

Čitav komunalni i društveni život Grada Samobora ide dalje i u 2011. godini. Naravno, ne u onim razmjerima kako je bilo do sada, jer je zbog štednje i gospodarske situacije sve usporeno. Međutim, ne možemo govoriti o značajnijem padu projekata u tim sferema, nego o određenoj stagnaciji. Inače, sredstva udrugama su linearno smanjena za prosječno 10%, a one udruge koje ostvare dodatne uštede mogu kasnije računati na povećanje prihoda. Duboko sam uvjeren da postoji barem 10-ak milijuna kuna koje se daju uštedjeti u proračunu, a da se to ne bi niti osjetilo u životu Grada Samobora. Ukoliko uspijemo uštedjeti dovoljno, naglasak će tada svakako biti i na socijali. Za očekivati je da će u 2011. godini posljedice krize najviše osjetiti upravo najsiromašniji pa će dio novca kojeg se nadamo uštedjeti sigurno ići u smjeru pomoći tim našim sugrađanima.

Ulazi li u tu socijalnu sferu i naknada šteta od poplava na samoborskom području?

Rekli smo da ćemo stati iza svojih građana i tako će i biti. Kada dođu obećana sredstva s državne razine onda ćemo, sredinom godine, napraviti rekapitulaciju. Ukoliko Grad bude u poziciji da može dodatno pomoći, onda naravno da ćemo izdvojiti koliko budemo u mogućnosti i iz proračuna. Inače, sredstva za naknadu štete od poplave koje je dala županija i koje će početkom godine dati i Grad pokrivaju oko 40% ukupnog iznosa, a kad bi i država dala još toliko najveći dio štete bi bio pokriven, što bi bio značajan iskorak u odnosu na prijašnja razdoblja.

Važna stvar u 2011. godini trebalo bi biti i konačno donošenje izmjena GUP-a Grada Samobora, koji se tijekom siječnja nalazi na javnoj raspravi. Što bi nam trebale donijeti te izmjene?

One će donijeti svojevrsno konzerviranje daljnje izgradnje stambenih naselja na području samoga grada Samobora, a preferirat će da ta izgradnja, za koju i dalje postoje želje i potrebe investitora, seli prema gradskoj periferiji. Naravno da smo ponosni na činjenicu da je Samobor i dalje mjesto u koje se ljudi žele doseljavati i nisam protiv toga, ali treba učiniti sve da se to ne događa stihijski. Imamo čitave drame početkom rujna kada treba upisati djecu u vrtiće, jer imamo problem s nedostatkom kapaciteta, kojeg ne bi bilo da je izgradnju novih naselja pratila i gradnja društvene infrastrukture, prije svega vrtića i škola. A uz visoko centraliziranu državu kakvu imamo, sredstva za izgradnju takvih objekata svatko tko je u mogućnosti pokušava usmjeriti na svoje područje. Nažalost, Samobor nije u takvoj poziciji, jer već 16 godina nemamo svog saborskog zastupnika, nemamo nijednog ministra, nijednog visokog državnog dužnosnika, a čak i u županiji baš ne stojimo najbolje. Tako da ne možemo očekivati da će nam država graditi škole, muzej, knjižnicu, nego sve to moramo sami. A za sve to nemamo novaca, iako Grad Samobor samo od PDV-a u državnu kasu prihoduje 1,5 milijardu kuna.

Ipak, moram podsjetiti na izjavu od prije godinu i pol u kojoj ste obećali da će se do kraja vašeg mandata "svakako izgraditi nova škola te urediti dvije postojeće gradske škole, a lista čekanja u vrtićima svesti na minimum"?

Da je situacija normalna to bi sve bilo ostvareno. A normalna situacija bi značila da proračun raste, kao što je slučaj bio do unazad tri godine. Međutim, ovo je već treća godina zaredom da proračun pada i, s obzirom da u slučaju projekata koje ste spomenuli ovisimo u najvećoj mjeri o državi, tada je upitno hoće li oni biti ostvareni. Mi smo i za 2011. godinu predvidjeli sredstva za izradu dokumetacije izgradnje škole i za proširenje vrtićkih kapaciteta. Znači, na tome se radi, ali nešto sporijim tempom zbog financijskih okolnosti. Unatoč takvim uvjetima, unatoč tome da je Samobor među rijetkima koji nema niti prirez, mislim da se radi puno više nego u najvećem broju drugih gradova. To je u velikoj mjeri i zasluga samoborskih poduzetnika, koji preživljavaju i u ovim teškim okolnostima.

Kad već spominjete poduzetnike, moram onda pitati i za spomeničku rentu koja im je došla na naplatu krajem 2010. godine. Hoće li se ona naplaćivati i u 2011. godini?

Mogli bi se malo zapitati tko je obveznik plaćanja spomeničke rente pa bismo vidjeli da tu nema poduzetnika koji se bave proizvodnjom.

Međutim, 2009. godine je Grad sve poduzetnike oslobodio plaćanja spomeničke rente.

To je tada učinjeno, jer je država dala neke naznake da bi se spomenička renta mogla ukinuti. Međutim, do toga nije došlo. Postoje u zakonu određene mogućnosti da lokalne jedinice oslobode nekoga od spomeničke rente i mi smo išli prema tome, ali ja pitam sve naše građane ima li smisla osloboditi plaćanja rente kladionice, kasina, banke ili velike trgovačke centre? Imamo i situaciju da nemamo regulirane niti uvjete s nekima od onih koji su obveznici plaćanja te rente. No, ja ovim putem pozivam sve da donesu urednu dokumentaciju svojih objekata i dokaze da su namirili prema Gradu sve što moraju, da dođu do mene i bit će oslođobeni spomeničke rente.

Što je pak s dužnicima Gradu i najavom da će biti javno objavljen popis onih pravnih osoba koje ne ispunjavaju svoje obveze?

Mislim da je u svakoj državi nezamislivo da netko ne plati ono što je propisano. Kod nas je slučaj da ima ljudi koji to pokušavaju izbjeći. Zato se išlo u opomene i dio toga se već naplatio, no ima problema s onima koji namjerno zapostavljaju te svoje obveze. Takvi su ujedno najčešće i najveći kritičari mene i ove gradske vlasti. Nažalost, protuzakonito je objaviti popis dužnika, tako da se u to ne mogu upustiti. Ali, postoje pojedini gradski vijećnici koji imaju određene inicijative da se neke stvari po tom pitanju naprave pa ćemo pričekati da prođu praznici i vidjeti što ćemo s onima koji se oglušuju na pozive da plate svoje obveze prema Gradu.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)