Branko Tomašković, proizvođač jagoda, član udruge Jagodni prsten
Grlom u jagode
Ovih dana počinju Dani jagoda u Zagrebačkoj županiji, a tim će povodom do 17. lipnja građanima biti ponuđene jagode proizvođača iz županije, okupljenih u udruzi Jagodni prsten. Ove su godine jagode na području županije zasađene na oko 100 hektara, a od oko 50 proizvođača njih 26 su članovi spomenute udruge. Oni očekuju prinos od oko 250 tona jagoda vrhunske kvalitete.
Među članovima Jagodnog prstena je i Branko Tomašković iz Pavučnjaka, koji spremno dočekuje ovogodišnje Dane jagoda i priliku da svoje proizvode ponudi tržištu. U Samoboru će se prve jagode u sklopu spomenute manifestacije početi prodavati u srijedu, 25. svibnja, u 10 sati, u centru grada.
Kada ste se počeli baviti uzgojem jagoda?
Uzgojem jagoda bavimo se već sedam godina. U posao je uključena cijela moja obitelj, a i obitelj mog brata. Dakle, s roditeljima nas ima ukupno jedanaest u obitelji, a tu sam ubrojao i djecu koja nam pomažu.
Možete li živjeti isključivo od tog posla?
Nažalost, još uvijek ne. U Hrvatskoj je teško živjeti ako se bavite samo jednim segmentom u poljoprivredi. Uzgoj jagoda nam je dodatna zarada, jer radim i u jednom državnom poduzeću u Zagrebu.
Zbog čega ste odabrali baš jagode?
Mi smo zapravo počeli s uzgojem jagoda još 1991. godine. Kako smo brat i ja otišli u jednu od postrojbi već na početku rata, tako je posao s jagodama stao. U međuvremenu je prošao rat, mi smo osnovali obitelji, ali još uvijek smo imali tu ideju da nešto stvorimo, da privređujemo i tako smo se vratili uzgoju jagoda.
Po čemu je uzgoj jagoda karakterističan u odnosu na druge kulture?
Jagode su specifične po svom krakom trajanju, jer postoji samo jedna sezona jagoda u našim krajevima, a i riziku s kojim se ulazi u sam posao. Znači, treba u kratkom vremenu, uz puno rada i truda, ugojiti što kvalitetniji proizvod i prodati ga. Problem u uzgoju su kvalitetne sadnice, a isto tako i vremenske prilike, na koje ne možemo utjecati. Nedavno sam bio na jednom stručnom skupu u Italiji, gdje se govorilo upravo o problemu nabave kvalitetnih sadnica, jer ono što se sada uvozi i što možete nabaviti kod nas, nije ni približno one kvalitete koju bismo mi htjeli. U tom smislu treba mijenjati i postojeći Zakon koji propisuje kvalitetu sadnica, jer nas uvoznici najčešće time "preveslaju". Pogotovo one proizvođače koji ne razumiju u potpunosti Zakon.
S kojim još problemima se susrećete u proizvodnji?
Za veće proizvođače problem je i cijena repromaterijala i druge potrebne opreme koju trebate nabaviti ako se bavite plasteničkom proizvodnjom, a tu je navodnjavanje i slično. Kad već i stvorite nasade, treba ih održavati, što je ogroman posao. I, da završim, nama proizvođačima velik je problem što sav taj posao, uključujući i distribuciju i prodaju radimo sami. O svemu tome brinemo, nažalost, sami. Neke segmente u radu bi trebalo odvojiti i tako nam olakšati proizvodnju.
Tko bi to trebao napraviti?
Kroz resorno ministarstvo trebalo bi osnovati i osigurati službe koje bi nam pomogle pri distribuciji i u drugim segmentima. Treba svakako napomenuti da postoje poticaji u poljoprivredi, pa tako i za jagode, a Grad, u suradnji sa Zagrebačkom županijom, subvencionira nasade jagoda s 80 lipa po sadnici. Ipak, stvari treba urediti do kraja, pa će onda i proizvođačima i konzumentima sve biti jeftinije.
Na koji ste način organizirani?
Proizvođači jagoda udružili su se iz vrlo jednostavnog razloga - cilj nam je čim bolje se plasirati na tržištu i stvoriti "brandove" s kojima se može izaći na tržište. Za sada djelujemo kao udruga Zagrebačke županije pod nazivom Jagodni prsten i želja nam je da ljudi prepoznaju naše proizvode, s time da svaki od članova naše udruge želi da se njegovo ime prepozna kroz prodaju određene vrste kvalitetnih jagoda. S vremenom ćemo doći i do toga i do povoljnijih uvjeta za nas i za kupce.
Kako je organizirana prodaja jagoda?
Kroz našu udrugu prodaju realiziramo na dva načina. Prvi je prodaja preko seljačkih tržnica, koje su zaživjele unutar naše županije i dobro funkcioniraju, pa smo i mi proizvođači zadovoljni. Tu nam se pruža mogućnost prodaje u Zagrebu, a svaki proizvođač prodaje i u svom gradu. Osim ovakve prodaje, mi svoje jagode prodajemo i na našem imanju, dakle tu je i obiteljska prodaja, za koju mislim da se ne potiče niti promovira dovoljno ni iz jednog segmenta. I ove godine ćemo, kao i prošle, već ovaj vikend naše jagode ponuditi na štandovima u prolazu iz Trga prema samoborskoj tržnici. Cijena jagoda je ove godine 25% niža u odnosu na prošlu, pa će se kilogram prodavati za 24 kune.
Kakva je konkurencija?
Svaka zdrava konkurencija je dobra. Ono što ne smatramo "zdravim" je uvoz jagoda koje dolaze iz Španjolske ili Maroka i koje nas zapravo uništavaju. Te jagode se po kvaliteti ne mogu mjeriti s našima već samim time što putuju po tjedan dana do odredišta, a upravo zato se beru zelene, prolaze kroz različite postupke i konzervaciju da bi crvene došle na tržnice, a kada ih konačno donesete doma onda liče na sve drugo samo ne na jagode. Njihova cijena je niska, jer se radi o velikim količinama koje se uvoze, a to je ono što privlači naše kupce. Naša država još uvijek više prati uvoznike, a manje proizvođače i na to se svi mi žalimo. Ipak, stalno treba pokušavati utjecati na to, pa će se vjerojatno nešto i promijeniti.
Kakve su perspektive i planovi?
Ne planiramo za sada širiti proizvodnju, jer ima puno malih, sitnih proizvođača, koji će se u neko vrijeme, upravo zbog ovakvog tržišta, naći u problemima. Mi bismo svakako voljeli se proširiti i sada više nisu toliko problem sredstva, ali za širenje proizvodnje nama je potrebna zaštita države i bolja organizacija i distribucija. Važno nam je zadržati kvalitetu, a o tome najbolje govori to da naše sedmero djece uvijek može ući "u jagode", ubrati plod i pojesti ga bez straha da će s njime pojesti i neku kemikaliju ili nešto slično. Sljedeći korak u proizvodnji je svakako upravo još bolja zaštita te kvalitete, njezino kontroliranje od strane stručnih službi i udruga potrošača, a i dobivanje certifikata koji će potvrditi kvalitetu naših jagoda.
Ivica Horvat
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (3)