Razgovor: Slobodan Zorić, direktor samoborskog komunalnog poduzeća Komunalac
Ako treba, korigirat ćemo cijene!
Slobodan Zorić dugogodišnji je djelatnik samoborskog komunalnog poduzeća Komunalac. Operativac koji se je ogledao u mnogim i raznovrsnim poslovima našao se pred novim izazovom. Njegov izbor za direktora Komunalca nikog nije iznenadio, a boljeg poznavatelja problema koji muče to poduzeće teško je naći. Kako će se s njima nositi drugo je pitanje. O tome smo s njime i porazgovarali.
Nakon dugogodišnjeg staža u Komunalcu od prije nekoliko mjeseci ste i njegov direktor. Kakvo je stanje u našem komunalnom poduzeću i koje svoje zamisli ili promjene namjeravate provesti?
Sigurno je da čovjek kada ulazi u neki posao prije toga donese nekakvu odluku, razmišlja o tome što bi na tom mjestu mogao napraviti, ima neku svoju viziju. Nakon toliko vremena provedenog u Komunalcu bio je to za mene izazov. U prvom redu, kao operativcu, uvijek mi je bila želja da Komunalac postane jedna prava firma operative. Bez zamjerke mojim prethodnicima, čini mi se da smo mi nekako više bili činovnička firma, a u drugom planu je bila sama izvedba. Ja bih to želio promijeniti, premda je to dosta teško. Svaka komunalna firma uz onaj dio posla koji mora odraditi mora zadovoljiti i potrebe grada, potrebe ljudi i građana, koje se često puta formaliziraju. U tom smislu bih htio da se preuzeti planovi i obveze kroz operativu vrlo odgovorno i kvalitetno naprave. Naravno, svaki je posao specifičan. Bio sam svjedok više načina organiziranja rada poduzeća. Ja osobno ne volim preveliku širinu što se tiče rukovođenja poduzećem, volim da se ta odgovornost ograniči na manji broj ljudi, jer je tada lakše koordinirati posao, a onda se po potrebi širi taj krug, ovisno o vrsti posla i zaduženjima. Za glavne djelatnosti poduzeća mora se točno znati tko je zadužen i odgovoran, a sve drugo treba biti u pratnji realizacije tih djelatnosti, bilo da se radi o održavanju zelenih površina, održavanju groblja ili kanalizaciji.
Prema izvješću za 2002. godinu neke radne jedinice posluju s gubitkom zbog neučinkovite naplate ili nekih drugih problema. Na koji način će mislite riješiti te probleme?
Kada se gledaju rezultati poduzeća u cijelosti, ono posluje pozitivno. Praktički se nije ni izlazilo s rezultatima poslovanja po radnim jedinicama. Međutim, kada se gleda problematika, odnosno problem funkcioniranja poduzeća, onda nije u redu stavljati u isti koš sve radne jedinice. Činjenica je da postoje određeni problemi u nekim radnim jedinicama i činjenica je da se to ponavlja već niz godina. Kada bi pogledali naša izvješća unazad desetak godina vidjeli bi da su određene djelatnosti stalno u gubitku, a određene djelatnosti uvijek posluju pozitivno. Radna jedinica za održavanje groblja već godinama posluje s gubitkom. Sada je to, nažalost, i održavanje zelenih površina, dosta je velik problem i s održavanjem cesta, gdje isto imamo ozbiljniji gubitak, a nekih manjih problema prošle godine bilo je i s deponijom Trebež. Izrazito pozitivno posluju Tržnica i Sajmište, zatim naplata parkiranja, a u prošloj godini pokazala se pozitivnom i djelatnost odvodnje i pročišćavanja, koja objektivno kroz samo održavanje posluje s gubitkom, no izvedeni radovi u vrijednosti od milijun i pol kuna iskazali su pozitivno poslovanje. U pripremi je novi Zakon o komunalnom gospodarstvu, gdje će se neke djelatnosti koje nisu komunalne morati eliminirati. Mi moramo svaku od ovih djelatnosti staviti na zdrave noge, jer će one u budućnosti, bez obzira hoće li ići u koncesiju ili će se njima gospodariti na neki drugi način, morati živjeti od vlastitih prihoda. Upravo u tom cilju mi ćemo i prema Gradskom poglavarstvu i Gradskom vijeću ići s iznošenjem konkretnih podataka i nastojat ćemo tražiti da se problemi raščiste. Napravit će se ozbiljna analiza unutar poduzeća, i financijska i organizacijska, a ako treba korigirat će se i cijene, bilo na više ili na niže. Ispitat će se i odgovornost ljudi u izvršenju zadataka, a tamo gdje postoje razlozi i gdje se cijene nisu godinama mijenjale, tamo će se cijene morati korigirati na više.
U kojoj je fazi rješavanje problema Trebeža i odvoza smeća uopće?
Problem deponije Trebež je stara stvar u Samoboru. I nije to problem samo Samobora, jer su sve deponije koje nemaju uvjete za rad trebale biti sanirane do 1. srpnja. Međutim, malo tko je to riješio. Konkretno, Samobor je u pregovorima s Gradom Zagrebom o odvažanju smeća na Jakuševac. Postoje problemi oko ugovora i tog dogovora, pa se smeće još uvijek vozi na Trebež. Naravno, ukoliko dođe do realizacije tog dogovora, mi moramo napraviti kompletnu reorganizaciju vezano za prijevoz smeća u Zagreb. Više to ne mogu raditi ovi mali kamioni, a razgovaralo se i o pretovarnoj stanici, o prešama i sve je to u toku. Nažalost, to se dosta dugo rasteže i još uvijek ne znamo kakvo će biti konačno rješenje. Međutim, kakvu god odluku Grad donese, mi ćemo se tome prilagoditi i izvršiti svoj posao.
Što je s gospodarenjem i recikliranjem otpada koji se sve više primjenjuju u svijetu? Kakvi su pomaci kod nas?
Smeće je inače krivi naziv za sve ono što mi strpamo u kantu koju nam prazne komunalci. U svijetu to nije smeće, nego vrlo korisna sirovina koja se ponovno vraća u proizvodnju. Tako se smanjuje količina smeća i postiže velika korist. Mi smo u Samoboru napravili male pomake u tom smislu, iako, kad gledamo druge sredine, pomak je značajan. Sve to još uvijek nije zadovoljavajuće. Najprije smo napravili ovo naše malo reciklažno dvorište na koje se mogu odvesti gotovo sve vrste otpada. Obzirom da je reciklažno dvorište stvarno malo i ne može se sve odvesti tamo gdje bi trebalo, nismo sigurni da se sav otpad svrsishodno iskoristi. Krenuli smo i dalje, pa su u Samoboru napravljeni i "zeleni otoci", a radi se o postavljanju kontejnera za sortirani otpad; papir, staklo, pet-ambalaža i slično.
Smisao takvog odlaganja otpada je smanjenje količine smeća u uličnim kantama i iskorištavanje sekundarne sirovine. Problem je što količina korisnog otpada ne može pokriti cijenu njegovog prikupljanja i odvoza na primjereno mjesto, znači njegovog vraćanja u proizvodnju. U svijetu je to riješeno na način da država to pomaže ili sufinancira na različite načine. Kod nas to još nije riješeno. Dakle, još uvijek ima problema. Ovo što radimo je velika stvar i važno je da se ljudi educiraju, nauče da se otpad razdvoji. Od iduće godine sigurno ćemo uvesti naplatu odlaganja otpada prema količini. Znači, onaj tko uzme veću kantu, pa trpa unutra papir, pet ambalažu ili neki drugi koristan otpad, plaćat će i veću naknadu. Svatko onaj tko u manju kantu stavi svoje smeće, manje će i plaćati. Ljude učimo da korisnu sirovinu odlažu na za to predviđeno mjesto i da se ona vrati nazad u proizvodnju. To je mali pomak, ali problem se ionako mora riješiti prije svega na nivou države, jer će tek tada sakupljanje, odvoz i naplata sekundarne sirovine funkcionirati kako treba.
Kada će se Komunalac preseliti na novu lokaciju, u novi poslovni prostor?
Bio bih sretan kad bi se to dogodilo za vrijeme dok sam ja na čelu poduzeća. Projektna dokumentacija je gotova, imamo i lokacijsku dozvolu, tako da praktički ostaje ishođenje građevinske dozvole i nakon toga bi imali uvjete za izgradnju. Problem su velika davanja i pristojbe za ishođenje građevinske dozvole, a sva financiranja morat će iznijeti Komunalac. Zato sam inzistirao da se raščisti među pojedinim djelatnostima, kako bi se krediti mogli dizati za pojedinu djelatnost, pa da ta ista djelatnost i vraća kredit. Koliko će tu prostora ostati za izgradnju nove zgrade sada još ne znamo. Volio bih da se ide u izgradnju, pogotovo što postojeće lokacije u Perkovčevoj i Mlinskoj osiguravaju određena sredstva. Uz neki razuman kredit mogla bi se napraviti nova zgrada. Nova lokacija Komunalca pravi će značaj dobiti tek izgradnjom i drugih planiranih sadržaja na tom prostoru, kao što je, primjerice, željeznička stanica i novi autobusni kolodvor. Od planova ne odustajemo, no još ne znamo kada ćemo moći graditi.
Robert Škiljan
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)