Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Foto galeriji Lang otvorena izložba fotografija Mia Vesovića

New York kroz raster njegovih mostova

Nakon Ivana Posavca, kojem je nedavno otvorena izložba u Galeriji Prica, još je jednom članu studija MO (Meko okidanje), Miu Vesoviću, pružena prilika za predstavljanje samoborskoj publici. U nedjelju, 10. prosinca, opet se velik broj ljubitelja fotografije okupio na početku Langove, a povod su bili radovi ovog uglednog fotografa, ovaj put okupljeni pod nazivom Mostovi okruga New York.

Boraveći u New Yorku, po drugi put i već u zrelijoj dobi, Vesović se nije odlučio za ustaljeni način pristupanja motivima New Yorka i njegovom isticanju nadmoći pred bilo kojom drugom urbanom aglomeracijom.

Kako o tim radovima piše Darko Glavan, Vesović je "raskoš New Yorka želio ovjekovječiti metodom umjetničke askeze Julija Knifera. Da bi ostvario taj teško izvedivi umjetnički naum, Vesović je odabrao vizuru newyorškog nebeskog obrisa (skyline) zabilježenu kroz rešetku metalne konstrukcije mosta u prvom planu. Isto kao i u Kniferovim meandrima, i u Vesovićevim se kompozicijama iz ovog ciklusa repetitivno nameće geometrijski raster, dok se u pozadini naziru karakteristične vizure megalopolisa".

Ovaj Vesovićev ciklus nudi široki raspon asocijacija, sve do "globalnih metafora".

Glavan ističe da ta "'rešetka', kroz koju se pomalja najraskošnija suvremena urbana aglomeracija i na neka ograničenja tog zemaljskog i umjetničkog raja, ne temelji li se to očaravajuće obilje New Yorka na drastičnom smanjivanju mogućnosti drugih da ostvare usporedljivi progres. U krajnjoj liniji, što je tu u prvom planu: okovi ili sloboda?"

Izložba ostaje otvorena do 14. siječnja 2007., a može se razgledati subotom i nedjeljom, od 11 - 13 i od 16 – 19 sati.

Robert Škiljan

Mio Vesović (Gornja Dobrinja/Užička Požega, 1953.), diplomirao na Akademiji za kazalište film i televiziju u Zagrebu u klasi Nikole Tanhofera. Redovno izlaže od 1979. godine, a stotinjak njegovih fotografija u zbirci je Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. S Ivanom Posavcem inicirao je 1979. studio MO (Meko okidanje). Fotografije Mie Vesovića bile su objavljivane u nizu časopisa i revija, kako u Hrvatskoj, tako i šire. U proljeće 2003. Marina Viculin mu radi značajnu retrospektivu u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Predstavljena knjiga prof. Želimira Koščevića U fokusu – ogledi o hrvatskoj fotografiji

Svjetlopis naš svagdašnji

Nakon otvorenja izložbe Mie Vesovića, javnosti je u Foto galeriji Lang predstavljena knjiga programskog savjetnika Foto galerije Lang prof. Želimira Koščevića pod nazivom U fokusu – ogledi o hrvatskoj fotografiji. Radi se o zbirci studija o hrvatskoj fotografiji u izdanju zagrebačke Školske knjige, koji se rasprostiru na 183 stranica i 25 visoko kvalitetnih reprodukcija.

Prof. Želimir Koščević je diplomirani povjesničar umjetnosti i etnolog, rođen u Zagrebu. Niz godina bio je upravitelj Galerije Studentskog centra u Zagrebu, a od 1980. do 2004. viši kustos i muzejski savjetnik u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Sada je programski savjetnik Foto galerije Lang u Samoboru.

Objavio je više od 500 studija, kritika i članaka u zemlji i inozemstvu te niz knjiga o modernoj i suvremenoj umjetnosti.

Autor je ili koautor brojnih izložbi ili izložbenih projekata u zemlji i inozemstvu.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

Samoborski likovnjaci u Otvorenoj galeriji izlažu radove namijenjene tržištu

Novci se broje na kraju

Izložbeni prostor u Allnochovom dvorcu, koji je prije nešto više od mjesec dana ponuđen na uvid i korištenje, uspješno nastavlja s predstavljanjima dosega aktera samoborske likovne scene. U ove predblagdanske dane samoborski su likovni amateri izložili svoja djela namijenjena prodaji. Članovi Ogranka Matice hrvatske i Hobby arta nazivom prezentacije - 1. prodajna izložba - jasno su dali do znanja da su svjesni svojih dosega i spremni zaputiti se nesigurnim stazama komercijalnog vrednovanja njihovih djela.

Posjeta svjedoči o velikom interesu samoborske javnosti za ovu vrst izlaganja samoborskih likovnjaka, a o rezultatima za sada nemamo podataka. Novci se, ipak, broje na kraju.

U svakom slučaju, za nadati se je da će, kad se sve zbroji, rezultat biti poticajan za daljnje nastupe i izlaganja te da će se u Samoboru stvoriti i malo tržište umjetnina - djela samoborskih likovnih stvaratelja.

Dakle, ako trebate poklon koji će nekome ukrasiti zid, sobu ili kuću, zaputite se u Starogradsku.

Izložba je otvorena do 23. prosinca.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Vesna Hajdin predstavila se koncertom spiritualnih i gospel pjesama

Tako su pjevali robovi

Koncert spiritualne i gospel pjesme nešto je što se u Samoboru rijetko može doživjeti. Za izvanredan doživljaj i užitak pobrinula se je naša sugrađanka Vesna Hajdin održavši u Galeriji Prica koncert pod nazivom "Sometimes I feel like a motherless child". Uz gitarsku pratnju Saše Begovića Vesna Hajdin otpjevala je niz duhovnih pjesama nastalih u vrijeme robovlasništva u Sjedinjenim Američkim Državama. Prije i poslije svake pjesme pojasnila je o čemu se u pjesmi govori kako bi slušatelji lakše spoznali bit višestoljetne patnje crnačkog naroda u Americi. Te su pjesme, nadahnute Biblijom, tekstom prenesene u ambijent američkog juga, robovi stvarali i prenosili s koljena na koljeno.

Vesna Hajdin rođena je Samoborka, koja je glazbenu školu pohađala u Zagrebu, u Glazbenoj školi Blagoje Bersa. Tamo je položila završne ispite iz flaute i solo pjevanja. Sada radi kao profesorica glazbe na istoj školi. Za rad s učenicima dobila je priznanja Ministarstva prosvjete i sporta RH.

Nastupala je kao solistica u TD Ferdo Livadić, gdje je iskazala interes za vokalni izraz i razne glazbene žanrove.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

U knjižnici je predstavljena prva zbirka poezije Ivana Mlačića

Vidi more i zapiši

Trogiranin Ivan Mlačić izdao je svoju prvu zbirku pjesama u izdanju samoborskog ogranka Matice hrvatske. Njegov prvijenac pod naslovom Vidi more predstavljen je samoborskim čitateljima 7. prosinca u samoborskoj Gradskoj knjižnici. A predstavili su ga doista ugledni hrvatski pjesnici - Miroslav Slavko Mađer i Ljerka Car Matutinović te v.d. tajnika samoborskog ogranka Matice hrvatske Zoran Perović, također pjesnik. Urednik Milan Žegarac Peharnik ispričao se je zbog nedolaska radi bolesti. Glazbeni dio predstavljanja izveo je na gitari i glasom Emil Miletić.

U pozdravu okupljenima ravnateljica knjižnice Mirjana Dimnjaković naglasila je da je ovo posljednje događanje ove godine u organizaciji knjižnice, a zatim je riječ uzeo sam autor, predstavio goste i pročitao nekoliko pjesama za uvod.

Miroslav Mađer osvrnuo se je na mnoge pjesnike inspirirane morem, kako one koji su se rodili i živjeli s morem, tako i one koji su more rijetko vidjeli, među kojima je i on sam. Tako su prisutni imali priliku prisjetiti se Kaštelana, Milićevića, Nazora, Ivaniševića, i Tadijanovića, Ujevića i Pupačića koji su voljeli more i pisali o njemu.

O Ivanu Mlačiću govorio je kao o mladom pjesniku koji nije nikakvo "čuđenje u svijetu", već pjesnik koji živi kao običan čovjek, čije su pjesme jednostavne, a ćutilne, čija "milina u nizu odabranih riječi provodi ono svjetlo koje nebo daje moru".

Ljerka Car Matutinović i Zoran Perović također su pozdravili ovu prvu zbirku pjesama Ivana Mlačića i pružili mu svaku podršku u daljnjem radu.

Ivan Mlačić rođeni je Trogiranin, podrijetlom iz Vinišća, diplomirani je ekonomist i radi u samoborskoj srednjoj školi.

Mlačić je posebno zahvalio samoborskom ogranku MH na susretljivosti, a posebno uredniku Milanu Žegarcu bez čijih savjeta knjiga ne bi bila tako uspješna.

Tomislav Marvar

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Lidija Vukčević svoj Rječnik slučajnosti predstavila i Samoborcima

Dnevnik koji to i nije

U gotovo intimističkom ugođaju, okružena prijateljima i znancima, naša sugrađanka Lidija Vukčević predstavila je svoj Rječnik slučajnosti. Iako asocijacija na rječnik preteže prema enciklopedijskom izdanju, ova knjiga to nije. Lidija Vukčević se bavi riječima, ali na asocijativnom principu u svojim dnevnicima, napisavši po prvi put prozni tekst. Na predstavljanju knjige u Galeriji Prica Tonko Maroević istaknuo je da je to Lidijin dnevnik onog što je proživjela, uvrstivši u svoja sjećanja baštinu i obitelj, vezu s ishodištem u Crnoj Gori, iskustva iz Italije, tradiciju. Ističe i da se ona igra s riječima i pojmovima, piše kroniku, ali ne na kroničarski način. Dodao je i da Rječnik nije nipošto slučajan već je rezultat uloga, iskustva, znanja, vještine i dara.

Mi bi mogli pojednostavljeno reći da je to zbirka eseja utemeljena na sjećanjima, kada jedna slika vodi prema drugoj, jedna asocijacija na drugu. I Lidija Vukčević je na prezentaciji, nakon čitanja ulomaka, rekla da nije epski tip pisca koji priča priču, jer svijet pamti kao sliku, pamti boje i tonove glasova. Zahvalila je svim ljudima koji su pomogli da Profil izda knjigu, osobito ljudima koji su na neki način odredili njen put, svojim gimnazijskim profesorima. Neki od njih su i nazočili predstavljanju knjige, jer je Lidija Vukčević samoborski đak te i dalje naša sugrađanka. Najavila je mogući novi izdavački poduhvat - Rječnik nužnosti, koji bi bio jedna posve drugačija knjiga.

Mato Šipuš

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)