31.01.2006.

Drama Mate Matišića Sinovi umiru prvi u Gavelli

Crnilo "satiričnog apsurda"

Drama Mate Matišića <i>Sinovi umiru prvi</i> u Gavelli

Dramsko kazalište Gavella je u prosincu premijerno prikazalo djelo Mate Matišića Sinovi umiru prvi. Uz preostale domaće autore na repertoaru, kao što su Lada Kaštelan, Filip Šovagović, Vanča Kljaković, odabir Matišićeve crnohumorne drame nije začudio.

Drama je inspirirana hrvatskom poslijeratnom svakodnevicom, u kojoj roditelji još uvijek traže i pokapaju svoju djecu, u kojoj smo i dalje puni predrasuda prema Srbima, a crne kožne jakne i obrijane glave naša stvarnost. Sve je to izmiješano u priču gdje se čak i s mrtvima trguje vezanom prodajom pa su neki to djelo nazvali "satiričnim apsurdom". Potraga za tijelom mrtvog sina završava smrću drugog sina oboljelog u ratu.

Priča s tragičnim ishodom ispričana je sigurnom, uvjerljivom i odličnom glumom Ljubomira Kapora, Biserke Ipše i Dražena Kühna. Redatelj prestave je Božidar Violić, a iz brojne glumačke ekipe izdvojili bi "vječno dobre" pa makar i sporedne likove kao što su Pero Kvrgić i Vlasta Knezović.

Iako u nekim dijelovima duhovita i razigrana, ipak je crna priča koja završava smrću i na groblju, nažalost, za hrvatske prilike itekako realna.

Rajka Križanac

 
31.01.2006.

U Foto galeriji Lang otvorena nova izložba

Analogni motivi Fedora Vučemilovića

U Foto galeriji Lang otvorena nova izložba

Foto galerija Lang zakoračila je u 2006. izložbom Fedora Vučemilovića pod znakovitim naslovom Analogni motivi. Velik broj posjetitelja u nedjelju, 29. siječnja, kao i uvijek točno u podne, i ovaj je put dupkom ispunio prostor "male galerije s velikim programom", kako ju je nazvao jedan od njih. Većinu su ponovno činili gosti - ljubitelji fotografije iz Zagreba.

Izložba se sastoji od dva dijela: u jednom su izložena pisma zagrebačkog predstavništva firme KODAK u Benkovac, fotografu Dragi Antoliću u Benkovac iz 1936. i 1937. godine, u kojima se na najvišoj profesionalnoj razini govori o kemikalijama, kvaliteti papira, foto aparatima i sličnim tajnama fotografskog zanata i umjetnosti.

U drugom su dijelu izložbe Vučemilovićeve fotografije koje je on, inspiriran baš tim pismima, ali i nekim drugim životnim koincidencijama, snimio negdje na relaciji Benkovac – Skradin.

O tome je progovorio i sam autor.

- Od oca sam dobio na poklon širokokutni objektiv, HugoMeyerov Aristostigmat 160 mm, koji pokriva 18x24 format i počeo raditi fotografije s tim objektivom. To je objektiv koji je pripadao splitskom fotografu Karlu Stuhleru. Stuhler je s tim objektivom snimio brojne slike šibenske, splitske i trogirske katedrale. To me strašno uzbudilo. Da i ja snimam s istim objektivom. Prvo pronađeš motiv, onda kamera na tronošcu, pa onda crna krpa preko glave... sve nekako po starom, i evo, to je rezultat! Ove slike, mojom rukom izrađene na klorobrom srebrnom papiru, selenski tonirane. Sve to podsjeća na štafelajno slikarstvo - rekao je Vučemilović.

U Benkovcu i pustari oko njega nevično bi oko teško pronašlo motiv vrijedan pažnje. No, za Vučemilovića je baš to bio izazov.

- Mobitel sam isključio. Osjećao sam se siguran. U Benkovcu su ljudi zastajkivali, prilazili mi i zapitkivali zašto ja nešto tamo snimam, kad i tako tamo nema ničeg. No, za razliku od njih, meni se ukazao posve novi svijet. Svijet u kojem se sjedinilo prošlo i sadašnje vrijeme. Od danas pa sve u duboku prošlost - do rimskog legionarskog logora u Burnumu kraj Ivoševca i natrag. I, evo, to je sve na ovoj izložbi - završio je Vučemilović.

Izložba je otvorena do 12. veljače, a kao sljedeću organizatori galerije najavljuju onu fašničku: Dabljudabljudablju.samoborfasnik.bljus/bum/tras.com, čije će otvorenje biti u nedjelju, 19. veljače, točno u podne.

Robert Škiljan

Fedor Vučemilović rođen je 1956. godine u Splitu, po zanimanju je fotograf, filmski i video snimatelj. Diplomirao je 1980. na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, na Odsjeku za filmsko i TV snimanje. Sudionik je u nastajanju "poletovske fotografije" i bio je urednik fotografije u zagrebačkom Studentskom listu. Na polju fotografije specijalizirao se za snimanje arhitekture, umjetnosti i reklamne fotografije.

Od 1985. godine radi kao kamera-asistent u igranim filmovima i koprodukcijama, snima obrazovne emisije, dokumentarne filmove i komercijalne video spotove za televiziju.

Od 1990. radi kao slobodni snimatelj - reporter. Snima reportaže za Channel Four - GB, Swedish TV, Finland TV, HTV...

Od 1995. do 1999. bio je reporter-snimatelj za POP TV Ljubljana.

Od godine 1998. do 2000. Vučemilović je reporter-urednik i snimatelj televizijskog magazina "5 do 12" (osnivač je United States Agency for International Development, Office of Transition Initiatives). 1998. osniva vlastiti producentski studio, koji se bavi video snimanjima i post-produkcijom.

Živi i radi u Zagrebu.

 

Drama Mate Matišića Sinovi umiru prvi u Gavelli

U Foto galeriji Lang otvorena nova izložba

Arhiva 2006

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2005

2004

2003

2002