Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Družba Braća hrvatskog zmaja proslavila 100. obljetnicu djelovanja

Pozdrav zmajeva iz Samobora

U sklopu obilježavanja 100. obljetnice djelovanja Družbe Braća hrvatskog zmaja u Viteškoj dvorani Kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu održana je 31. ožujka svečana promocija knjige - Zbirke zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove pod nazivom Zmajska pjesmarica, autora mo. Josipa degl' Ivellia, Zmaja Bračkog II.

Kroz program promocije prisutne je vodio Zmaj Starovukovarski d.i.a. Matija Salaj, nakon čega je uslijedila podjela zmajskih zahvalnica skladateljima i zborovima koji su svojim doprinosom uveličali ovu proslavu. U glazbenom dijelu programa Komorni sastav Mješovitog zbora crkve sv. Pavla u Zagrebu, Muški vokalni ansambl Petrinjski slavulji i Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj iz Petrinje izveli su izbor skladbi iz Zmajske pjemarice.

Skup je, na zamolbu maestra Josipa degl' Ivellia, ispred Matice hrvatske - Ogranak Samobor pozdravila i njezina predsjednica Ranka Novosel, Zmajica Samoborska I.

- Nosim vam pozdrave iz Samobora, iz najljepšeg, a po Matošu i najhrvatskijeg grada Lijepe naše. Ponosim se što se nalazim u Zmajevoj kuli, gdje su vitezovi našeg domoljublja i kulture njegovali svoje ideje. I Samobor je u vaš krug dao jednog našeg zmaja - Ivicu Sudnika. Često sam ga molila da me povede na vaše radne ili svečane sastanke, a tu me odbijao govoreći: "A kaj oćeš? Tam ti ne dohajaju žene, nego samo pravi hrvatski muži!". A, eto, ja sam ipak, zahvaljujući našem dragom zmaju, kojeg smo "prisvojili", maestru Josipu degl' Ivelliu, u 76. godini došla na jednu od vaših svečanosti. Čestitam vam na pjesmarici koju nam danas predstavljate i želimo da vam bude na ponos kao i dosadašnji drugi vaši pothvati. Posebno čestitam vašem i našem Zmaju Bračkom II., gospodinu degl' Ivelliu. Kako je ovo dom gdje se poznaje pjesnička riječ istaknutih pjesmotvoraca, svoj ću pozdrav završiti zdravicom narodnog pjesnika iz Ruda, koja glasi:

Kak je visok Oštrc breg

i na Oštrcu hrastiček

i na hrastičku slaviček

i kak taj slaviček

prelepo i cifrasto popeva

tak lepo i cifrasto

se vas pozdravla.

Po povratku sa svečanosti Samoborci su svratili i u Klovićeve dvore, gdje su, po starim samoborskim običajima, škropcem nazdravili Družbi Braća hrvatskog zmaja.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Galeriji Prica održan koncert studenata Muzičke akademije

Položili ispit

Studenti zagrebačke Muzičke akademije u klasi izv. prof. Snježane Bujanović – Stanislav održali su 4. travnja koncert na kojem su se predstavili samoborskoj publici. Uz klavirsku pratnju prof. Danijele Petrić soprani Gordana Biondić i Martina Klarić, Božimir Lovrić, tenor i baritoni Miroslav Hriberski, Jakša Belić i Klemen Šiberl pokazali su što su naučili tijekom školovanja na Akademiji. Na programu su bila djela Mozarta, Kalinskog, Griega, Schuberta, Rossinija i drugih.

Nažalost, nastupili su pred malim brojem posjetitelja, u Galeriji Prica, koji su ih pozdravili pljeskom i jednodušno podržali u njihovom glazbenom napredovanju.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Uz 100. godišnjicu smrti Slave Raškaj (1877.- 1906.)

U Ozlju s mislima na veliku slikaricu

Na stotu godišnjicu smrti slikarice Slave Raškaj, 29. ožujka ove godine Zavičajni muzej Ozalj priredio je izložbu u Galerijskom prostoru starog grada Ozlja.

Obljetnica je obilježena misom zadušnicom u crkvi sv. Vida, polaganjem cvijeća na slikaričin grob, izložbom te scenskom igrom učenika Osnovne škole S. Raškaj na temu života slikarice.

Na izložbi je izloženo pedesetak slika u tehnici akvarela, pastela, ulja i crteža, a Samoborski muzej je iz svog fundusa posudio akvarel Ozalj u snijegu pa su i djelatnici našeg muzeja bili prisutni obilježavanju 100. godišnjice smrti slikarice, među brojnim poklonicima umjetnosti iz Ozlja, Karlovca, Zagreba... Izložbu prati i katalog autorice izložbe prof. Branke Stregar.

Slava Raškaj rođena je 1877. godine u Ozlju, gluhonijema od rođenja školuje se u Zavodu za gluhonijeme u Beču i Zagrebu, a od 1896. godine uči slikanje u ateljeu slikara Bele Čikoša - Sesije. Njene slike još za života bile su izlagane u Zagrebu, Petrogradu, Parizu, Osijeku, Đakovu, Sisku, Varaždinu, Sušaku... Veći dio opusa Slave Raškaj su akvareli i pasteli pejzaža Ozlja i okolice, mrtve prirode, ljudske figure i drugo. Najviši domet postigla je upravo akvarelom, čime je dala važan doprinos povijesti hrvatske umjetnosti. Zbog napredovale duševne bolesti od 1902. godine pa do smrti boravila je u Zavodu za umobolne u Stenjevcu.

Umrla je 29. ožujka 1906. godine i pokopana je na stenjevačkom groblju. Godine 1999. njeni zemni ostaci preneseni su u rodni Ozalj i danas počiva unutar cinkture crkve sv. Vida.

Ivanka Brekalo

FOTO: Pogled na kupu sa starog grada Ozlja, česti motiv slika Slave Raškaj, snimila Ivanka Brekalo

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)