Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Velik broj samoborskih učitelja sudjelovao u izradi školskih udžbenika i priručnika

Udžbenici po samoborskom

Uistinu možemo biti ponosni. Lijepo je tiskati vlastite zbirke, ali ući dijelom u svehrvatske udžbenike, priznat ćete, mnogo je vrednije.

I tako, u čitanci za osnovnu školu poodavno je uvrštena pjesma gđe Ranke Novosel. Zatim je u čitanku za osme razrede zakoračio pjesmom Korak po korak Joža Prudeus, a već ove godine dosegnuli smo sam vrh: suatorice udžbenika hrvatskog jezika za II. i III. razred osnovnih škola su Vesna Runac-Marjanović i Vanda Bartulica, učiteljice OŠ Samobor! Čestitamo!

Spomenemo li da su nove udžbenike i priručnike (izdanje Profila) svojim prilozima ispunili pedagoškim iskustvom i radovi Samoboraca Ivana Dragozeta, Tanje Vran, Ružice Žibrat, Suzane Halić, Snježane Graberski, Romane Lisec-Vrbanović, Ljerke Barišić-Znika, Daniele Medved, igrokaz Jože Prudeusa, tada doista možemo biti ne ponosni, nego preponosni na samoborsku učiteljsku tradiciju.

Oba spomenuta udžbenika (i priručnika) prihvaćeni su od MZPIŠ, a posljednja vijest itekako raduje – 57 posto hrvatskih škola izabralo je baš ove udžbenike! U Samoboru manje - no, nitko nije prorok u svom zavičaju.

Bez obzira na zadnje spomenuto, Hrvatsko učiteljsko društvo Samobor i OŠ Samobor imaju se čime ponositi.

I.H.

FOTO: Vanda Bartulica i Vesna Runtas-Marjanović

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

U maloj dvorani Galerije Prica otvorena druga samostalna izložba mladog slikara Nikole Kovača

Kompjutorski krajobraz

Mladi samoborski slikar Nikola Kovač ostvario je svoju drugu samostalnu izložbu, a prvu u Samoboru. 10. lipnja je predočen javnosti, a do 25. lipnja se može pogledati njegov poliptih pod nazivom Landscape, izložen u maloj dvorani Galerije Prica POU Samobor. Autor je sam opisao svoj rad kao "kompjutorsku grafiku s motivom krajolika (landscape) prezentiranu svjetlom". Krajolik je opisan simbolima i apstrakcijom s tek ponekim prepoznatljivim detaljem.

Kovač je rođen u Zagrebu, a završio je Školu primijenjene umjetnosti na odsjeku scenografskog dizajna. Sada je apsolvent slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Zlatka Kesera.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

Predstavljena knjiga pjesničke proze Samoborke Lidije Vukčević

Začudna vizura Rječnika slučajnosti

U prostorijama Profilove knjžare Megastore u Bogovićevoj 7 u Zagrebu predstavljena je 8. lipnja knjiga pjesničke proze Rječnik slučajnosti autorice Lidije Vukčević koja je izašla u Profilovoj biblioteci Femina. O knjizi su govorili Velimir Visković, Tonko Maroević, Ivica Prtenjača i sama autorica.

Velimir Visković istaknuo je da je vizura Lidije Vukčević jedna začudna vizura koja u svakodnevnim predmetima i stvarima nalazi čudesne elemente ljepote, ali istodobno utiskuje u te osvrte visoku količinu emotivnosti, pritom vješto izbjegavajući da proza postane sentimentalna i kič. Visković je pobrojio i neke od tema ove knjige: samoća, zbilja, milost, oleandri, oprost, zadanost, putovanje na jug, prsten, lahor, kantar, ključevi, olovke, kopanje nosa, sveti Ilija, čokolada...

Tonka Maroevića Lidijini zapisi najviše podsjećaju na neku vrstu mitologije svakidašnjice, a ukazao je i na to da njena senzualnost, emotivnost i liričnost s jedne te njena filozofska naobrazba, s druge strane, tvore jedan čudesan imaginarij. No, po Maroeviću, filozofija Lidiji Vukčević predstavlja i potencijalnu opasnost u smislu da može završiti u pojmovnosti.

- Ova knjiga koja ima slobodu pjesničku i teret iskustva i individualnog i kolektivnog, posjeduje i svoju četvrtu dimenziju, u vremenu širem od vlastitog života i u tom smislu Rječnik slučajnosti nije nipošto slučajan već je rezultat uloga, iskustva, znanja, vještine i dara na kojima čestitam – rekao je Tonko Maroević.

Sama autorica zahvalila je Slobodanu Šnajderu koji je sjedio u prvom redu, što ju je, na počecima karijere, ohrabrio da objavi svoje radove te je ispričala kako i kada je zbirka nastajala te najavila mogući novi izdavački poduhvat.

- Moram reći da, pišući ovu zbirku lijevom rukom, rukom srca nisam odoljela iskušati ni onu drugu, ruku razuma. Tako je, paralelno s Rječnikom slučajnosti, nastao i Rječnik nužnosti koji je jedna posve drugačija knjiga - analitička, puna kritike, filozofskija... I, da vam pravo kažem, ne znam koja mi je draža.

Lidija Vukčević diplomirala je jugoslavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala tezom "Romani Miloša Crnjanskog - evolucija romaneskne forme". Objavljuje poeziju i esejistiku od 1983. Između ostalih, piše o I. Andriću, V. Desnici, P.P. Njegošu, D. Kišu, M. Kovaču, M. Krleži, M. Selimoviću, M. Crnjanskom, D. Marcheschi i dr.

Predavala je na Državnom sveučilištu u Milanu (1983.-1987.) i Sveučilištu Stendhal u Grenobleu (2001.-2004.) kao lektorica za hrvatski, srpski i bošnjački jezik, književnosti i kulturu. Niz godina radila je kao srednjoškolski profesor - mentor hrvatskoga jezika u Zagrebu. Od 2004/05. predaje serbistiku i stvaralačko pisanje na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.

Objavila zbirke pjesama: Boja šafrana, Samobor, 1992.; Il velo, Pistoia 1997.; Latinska knjiga, Zagreb 1998.; Lepeza, Podgorica 1999. Danas Lidija Vukčević živi i radi u Samoboru.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)