05.12.2012.

Zagrebačka županija dodijelila sredstva za sanaciju štete od suše

3 milijuna kuna nadoknade

Zagrebačka županija dodijelila sredstva za sanaciju štete od suše

Zagrebačka županija dodijelit će 3 milijuna kuna svojim gradovima i općinama za sanaciju štete od suše nastale u kolovozu ove godine. Ugovore o dodjeli navedenih sredstava potpisao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić s gradonačelnicima i načelnicima s područja županije.

Dodijeljeni iznos raspodijelit će se na 9 gradova i 23 općine, pri čemu će za gradove biti izdvojeno ukupno 1.111.531,59 kuna, općinama će se dodijeliti ukupno 1.836.292,47 kuna, dok će se za sanaciju 4 ribnjaka na području županije osigurati ukupno 52.175,94 kuna.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić 20. kolovoza ove godine proglasio je elementarnu nepogodu – sušu za područje cijele županije. Županijska je skupština na svojoj sjednici 30. rujna donijela Odluku o dodjeli 3 milijuna kuna jedinicama lokalne samouprave (JLS) za otklanjanje posljedica suše. Skupštinskom odlukom definirano je i da će župan imenovati Povjerenstvo za izradu kriterija dodjele financijskih sredstava JLS.

- Ovom odlukom županija je željela pripomoći obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i drugim poljoprivrednim subjektima pri sanaciji nastale štete - izjavio je župan Kožić.

Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda utvrdilo je da šteta od suše na području Zagrebačke županije iznosi 88.248.306 kuna.

- Svjesni smo da sredstva koja dodjeljujemo ne mogu nadoknaditi štetu. Međutim, 3 milijuna kuna velik je iznos izdvojen iz proračuna Zagrebačke županije i, s obzirom na tešku financijsku situaciju u našoj državi, siguran sam da će dobro doći našim poljoprivrednicima – istaknuo je Kožić. Pojasnio je i kako će sredstva biti uplaćena već 7. prosinca, a općine i gradovi dužni su sredstva uplatiti krajnjim korisnicima najkasnije do 17. prosinca.

- Prema informacijama koje imam, Zagrebačka županija jedina je županija u Hrvatskoj koja je ovakvom mjerom pomogla sanaciju štete od suše - zaključio je Kožić.

U ime svih gradova i općina, Zagrebačkoj se županiji zahvalio gradonačelnik Vrbovca Vladimir Bregović naglasivši da Zagrebačka županija, i u ovim teškim vremenima, iznimno brine o svojim stanovnicima, a to je dokazala i ovim primjerom.

M.B.

 
05.12.2012.

Blagdansko uređenje grada pri kraju

Okićen i veliki bor na Trgu

Blagdansko uređenje grada pri kraju

Veliko božićno drvo na središnjem gradskom trgu u Samoboru i ove su godine, već po tradiciji, najprije počela kititi djeca. Nekoliko grupa djece iz samoborskih vrtića Grigor Vitez i Izvor, uz pomoć svojih teta i djelatnika Komunalca, okitila su tako u srijedu, 5. prosinca, prve grane na dvadesetmetarskom boru na Trgu kralja Tomislava, kojeg je Gradu Samoboru darovao Vladimir Milaković. Pravi zimski ugođaj upotpunio je i prvi ovogodišnji snijeg pa su dječica s veseljem kitila drvo. Grad će, uz tisuće ukrasa i lampica, u potpunosti zasjati već za blagdan sv. Nikole.

M.K.

 
05.12.2012.

Konferencija za novinare gradonačelnika Kreše Beljaka

Mi smo zaslužni za povratak željeznice!

Konferencija za novinare gradonačelnika Kreše Beljaka

Revoltiran odlukom HERA-e, gradonačelnik Krešo Beljak njihovu je odluku nazvao sramotnom, jer se njome grijesi nesposobne uprave HEP-a i HEP-a Toplinarstva prebacuju na građane, koji sada visokim cijenama grijanja trebaju pokrivati gubitke tih tvrtki. Zato je ponovno pozvao nesposobne članove uprava tih tvrtki da podnesu ostavke.

Iako zbog izmjena zakona, gradonačelnici i općinska vijeća više ne mogu utjecati na određivanje cijena grijanja, gradonačelnik Beljak najavio je da će Grad Samobor u svom proračunu za 2013. godinu osigurati namjenska sredstva od 350 do 400 tisuća kuna i odrediti kriterije kojima bi se onda pomoglo onima koji neće moći plaćati grijanje po cijenama koje su porasle za čak 38,5%.

Gradonačelnik Beljak najavio je također da će sljedeće godine Grad sufinancirati ugradnju razdjelnika za mjerenje potrošnje grijanja pojedinačnih domaćinstava.

Revoltiran izjavama predstavnika HDZ-a, koji tvrde da su osigurali sredstva za projekt samoborske željeznice, gradonačelnik Beljak je podsjetio da HDZ u 8 godina, koliko je bio na vlasti, nije osigurao niti kune za taj projekt, a sada želi na sebe preuzeti zasluge za sredstva koja su osigurana u proračunu RH za 2013., za koji oni kao opozicija nisu niti glasovali!

Za realizaciju tog projekta se Grad Samobor bori od ukidanja željeznice 1980. godine, naglasio je Beljak. Da bi to argumentirao, na konferenciju za novinare pozvao je još dva člana HSS-a, bivšeg gradonačelnika Samobora, Pavla Groma i dugogodišnjeg koordinatora na poslovima vraćanja željeznice, Adolfa Paara.

Grad Samobor, odnosno tadašnja koalicija HSS-a, HSLS-a i SDP-a, je još 2002. godine donio Strategiju razvoja, u kojoj je samoborska pruga bila označena kao jedan od prioriteta, podsjetio je tadašnji gradonačelnik Pavao Grom. Još 21.10.2003. je potpisan Ugovor o udruživanju financijskih sredstava za izradu glavnog projekta samoborske željeznice, kojega su uz Samobor i HŽ odlučili sufinancirati i Zagrebačka županija, Grad Zagreb i Grad Sveta Nedelja. A sada zasluge želi uzeti netko treći, tko je u najmanju ruku 8 godina bio kočnica toga projekta, naglasio je Grom.

Interes da zadrži prugu Samobor je pokazao još 1978. godine, kada se uspjelo pri gradnji novog Podsusedskog mosta sačuvati koridor za buduću prugu, koja prvotno nije bila predviđena, podsjetio je dugogodišnji koordinator poslova za samoborsku prugu, Adolf Paar.

Paar se prisjeća da se još 2001. godine krenulo, u dogovor s HŽ-om, u izradu idejnog projekta vrijednog 3,6 milijuna kuna, kojega su uz HŽ i Samobor, sufinancirali Zagrebačka županija, Grad Zagreb i Sveta Nedelja. Osim toga, HŽ je naručio i Studiju utjecaja na okoliš te Studiju izvodivosti i ekonomske opravdanosti projekta.

Lokacijska dozvola dobivena je 2004. godine i još uvijek je na snazi. U međuvremenu je trebalo, na zahtjev Hrvatskih cesta, nadopuniti projektnu dokumentaciju s vijaduktom duljine 1400 m kroz Grad Samobor. U međuvremenu, samoborska željeznica bila je izbačena iz Strategije razvoja HŽ-a 2008.–2012. i na jedvite jade uspjelo se vratiti je u tu strategiju.

Samobor je uspio sačuvati koridor pruge, no to je zemljište, nažalost, i dalje u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, koji se protivi otkupu. Ipak, HŽ će, s obzirom da se radi o širem državnom interesu, ići u otkup zemljišta, pa se Adolf Paar nada da će tijekom 2013. godine biti ishođena građevinska dozvola za samoborsku željeznicu. Tako bi borba za samoborsku željeznicu, koja traje 34 godine, završila početkom izgradnje željeznice 2014. i dobivanjem uporabne dozvole u studenom 2016. godine, predviđa Adolf Paar.

Rijeka Sava dugo je problem Samobora, rekao je Adolf Paar. Kada je Grad Zagreb zaštitio svoje područje od poplava nakon 1964. godine, područje Zaprešića i Samobora uz Savu služilo je kao prostor kuda se Sava razlijeva. Hrvatske vode najavile su 1982. godine da će se područje Samobora od poplava Save zaštititi nasipom kada se bude gradila Hidroelektrana Podsused. Kada se 2001. vidjelo da se hidroelektrana neće uskoro graditi, krenulo se u izgradnju nasipa i on je konačno završen, iako će se morati još povisivati i dograđivati.

Ipak, Sava ponovno prijeti zbog najavljene izgradnje Hidroelektrane Mokrice, koju Slovenci planiraju graditi na Savi 500 metara uzvodno od granice. Na javnoj raspravi jedino su predstavnici Samobora dali primjedbe, koje će i pismeno poslati. Tražit ćemo da Samobor ne smije biti doveden u nepovoljniji položaj gradnjom te hidroelektrane. Paar je podsjetio na situaciju 19. rujna 2010. godine, kada je u Medsavama i Savršćaku bilo poplavljeno 140 kuća samo zahvaljujući tome što su Slovenci digli zapornice na svojim hidroelektranama i time naglo poplavili to područje, a taj je vodostaj bio veći nego 1964. godine. Naše primjedbe zbog nepovoljnog utjecaja ove hidroelektrane podržat će i Zagrebačka županija, no žalosno je da naša nadležna ministarstva ne poduzimaju ništa protiv ovako nekorektnog ponašanja Slovenaca kod visokog vodostaja Save.

D.K.

 
05.12.2012.

Rudari proslavili blagdan svoje zaštitnice sv. Barbare

Izložbe, igrokazi i misa

Rudari proslavili blagdan svoje zaštitnice sv. Barbare

Ovogodišnji blagdan župe sv. Barbare u Rudama obilježen je brojnim crkvenim i svjetovnim sadržajima. Uvod u sam blagdan bila je trodnevna priprema, koja je počela u subotu, 1. prosinca, dječjom radionicom božićnog nakita, zatim misom u 17 sati, kratkim nastupom mlađeg crkvenog zbora te otvorenjem čak dviju izložbi na župnom dvoru: izložbe slika prof. Škofača iz Letovanića te rudarske zbirke Samoborskog muzeja - slika, starih alata, karata i minerala. Obje izložbe bile su otvorene do 4. prosinca.

Nedjeljni program obilježio je igrokaz Je li ljubav jača od alkohola? te druženje uz jelo i piće u vatrogasnom domu za sve mještane i goste od 17 sati. Treba spomenuti da je inicijativa za takvo druženje potekla od g. Vladimira Hofera, koji je i sam odradio velik dio posla u pripremi večere.

Ponedjeljak je, nakon večernje mise, završio dvjema utakmicama u dvorani: rukometnom između ženskih ekipa veteranki iz Ruda i Samobora te nogometnim susretom reprezentacije svećenika i Policijske uprave Samobor.

Na samo Barbarinje održane su 4 mise, a onu koncelebriranu u 11 sati vodio je vlč. Dubravko Škrlin, povjerenik za pastoral duhovnih zvanja Zagrebačke nadbiskupije i jedan od odgojitelja u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu.

Svečano je bilo i na večernjoj misi u 17 sati, kojoj su prisustvovali članovi rudarske sekcije KUD-a Oštrc, zatim vodiči kroz Rudnik sveta Barbara te posebni gosti iz Bestovja – Kuburaško društvo Gromovnik. Nakon mise svi okupljeni uputili su se u procesiji do ulaza u rov Sveto Trojstvo, gdje se uz prigodan program obavio blagoslov križa kojeg su rudarski predvodnici nekad nosili u rudnike kao zaštitu od brojnih opasnosti koje su im svakodnevno prijetile.

Inače, rudnik je redovno otvoren za posjetitelje svake subote i nedjelje (podatke o radnom vremenu i cijenama ulaznica možete naći na http://samoborskimuzej.hr/rudnik_sv_barbara/), a iznimno i na sam blagdan zaštitnice Ruda i to od 10 do 19 sati po cijeni od samo 15 kuna.

I.H.

 
05.12.2012.

Humanitarna akcija 3.c razreda OŠ Milana Langa

Pridružite se malim humanitarcima

Humanitarna akcija 3.c razreda OŠ Milana Langa

Učenici 3.c razreda osnovne škole Milana Langa iz Bregane, uz pomoć svoje učiteljice Aleksandre Gudlin Mićić organiziraju humanitarnu akciju pod nazivom "Djeca djeci donose smiješak".

Akcija je zamišljena kao niz radionica u kojima učenici i njihovi roditelji izrađuju božićne ukrase koje će prodavati i na taj način sakupiti novac za djecu bez roditeljske skrbi.

Božićne ukrase izrađene na radionicama učenici će prodavati na Trgu kralja Tomislava u Samoboru, 8. i 9. prosinca, od 9 do 16 sati.

Uz prodaju božićnih ukrasa akcija je zamišljena i kao prikupljanje knjiga, igračaka i školskog pribora, na način da svaki učenik donese dar u kojem će biti jedna knjiga, jedna igračka, školski pribor i pismo ili čestitka.

U suradnji s Mjesnim odborom Bregana, akcija je proširena na sve ljude dobre volje koji joj se mogu i žele priključiti 11. i 13. prosinca (utorak i četvrtak) od 17.00 do 19.00 sati, kada mogu donijeti knjige, igračke i školski pribor u prostorije MO Bregana na adresi Đure Basaričeka 4 (restoran) Bregana.

Akcija će biti zaključena predajom donacije SOS Dječjem selu Lekenik.

Za kraj ove božićne priče, učenici 3.c razreda i članovi Mjesnog odbora Bregana zajednički će okititi božićnu jelku na tržnici u Bregani.

S.S.

 

Zagrebačka županija dodijelila sredstva za sanaciju štete od suše

Blagdansko uređenje grada pri kraju

Konferencija za novinare gradonačelnika Kreše Beljaka

Rudari proslavili blagdan svoje zaštitnice sv. Barbare

Humanitarna akcija 3.c razreda OŠ Milana Langa

Arhiva 2012

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002