Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

PREDSTAVLJAMO SAMOBORSKE OBRTNIKE - Uzgajalište pastrva Biserna Mladica Jadranke Marenić

Dimljeni biser Biserne Mladice

Suvremenim gastronautima, kao i vikend posjetiteljima Samobora, spominjanje imena našega grada vrlo često će izazvati asocijaciju na mjesto gdje su barem jednom probali odličnu pastrvu. Bilo u centru Samobora ili u njegovoj okolici, restorani godinama nude svježu pastrvu, a znalci su, prateći bistre samoborske potoke, prepoznali i izvorišta u kojima se ona pažljivo uzgaja.

Jedno od takvih mjesta je i Biserna Mladica, uzgajalište pastrva koje se nalazi 15-ak kilometara od centra Samobora i 40-ak kilometara od Zagreba, u Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje. U idili žumberačkog zelenila, koristeći vodu bistrog i čistog potoka Bregana, uzgajalište vlasnice Jadranke Marenić već trinaest godina opskrbljuje samoborsko i zagrebačko tržište kvalitetnom svježom pastrvom kontroliranog porijekla i izuzetnog okusa.

No, unazad dva mjeseca Biserna Mladica odlučila je ponuditi nešto novo i jedinstveno na domaćem tržištu – dimljenu pastrvu u salamuri divljeg luka.

- Moja je ideja bila da napravim proizvod koji je vrlo jednostavan za pripremu, ekološki čist, bez ikakvih aditiva i konzervansa, da ponudim pastrvu oplemenjenu biljem iz svog okruženja i spremnu za serviranje za 20-ak minuta – objašnjava Jadranka Marenić, dodajući kako se radi o proizvodu koji trenutno nema konkurencije.

- Dimljena pastrva iz salamure divljeg luka, za razliku od sličnih proizvoda, mora se termički obraditi i tada ona dobiva jednu specifičnu notu, spoj okusa i mirisa koji oplemene pastrvu na tanjuru. Ona se može peći na roštilju, u pećnici, u tavi ili se može kuhati u svojoj foliji, po čemu je također jedinstvena – kaže Marenić, pokazujući nam i kutiju u kojoj se nudi taj polugotovi obrok.

Do jedinstvene recepture Jadranka Marenić je došla nakon višemjesečnog istraživanja odnosa bilja u salamuri spram pastrve. Tako se uz divlji luk i majčinu dušicu u salamuri nalazi i ostalo lokalno začinsko i ljekovito bilje, koje daje posebnost pastrvi dimljenoj bukvom bez kore. Dimljena pastrva u salamuri divljeg luka na tržištu je tek oko dva mjeseca, no prve reakcije su i više nego dobre. Dovoljno je reći da je i poznati hrvatski gastronomad Rene Bakalović prepoznao proizvod Biserne Mladice i nudi ga u svojem Vinskom podrumu u Tkalčićevoj.

- Slučajno smo se sreli u Trešnji okićkoj pa sam ga ponudila dimljenom pastrvom. Rene se oduševio i sada se ona nudi i u njegovom podrumu, a kaže da je gosti stalno naručuju i da su vrlo zadovoljni – rekla nam je Marenić, dodajući kako se dimljena pastrva iz salamure divljeg luka trenutno može naći u nekoliko samoborskih i zagrebačkih ribarnica (Iva, Kuzma, Ikra, Tuljan, Zelenika) i restorana (Dalmacija, Dva ribiča, Gabrovica, Grgos, Dumić, Jezera, Klet Kozjak, Rajska jezera, Samoborska pivnica, Suhina i Vinski podrum Bakalović), kao i u trgovini Izvorno.hr – Autohtoni proizvodi u Centru Kaptol i naravno, u Žumberku, na samom izvorištu proizvoda, u Bisernoj Mladici. Sve detaljnije informacije za one zaniteresirane za narudžbe i poslovnu suradnju nalaze se na web stranicama uzgajališta, www.bisernamladica.com.

Dimljena pastrva u salamuri divljeg luka uskoro će biti prezentirana i široj javnosti na Samoborskom proljetnom sajmu, obzirom da se radi o proizvodu koji predstavlja specifičan i jedinstven dodatak samoborskoj gastro priči, te da je podršku novom proizvodu Biserne Mladice iskazalo i Udruženje obrtnika Samobor. Tako će se svi moći uvjeriti kako je Samobor dobio još jedno vrhunsko jelo za samoborsku gastro košaru.

Naravno, Biserna Mladica i dalje će nastaviti nuditi svježe pastrve, kojima su izgradili svoju poziciju na tržištu.

- Mi nudimo pastrve za restorane i za birane kupce zato što jako držimo do higijene, načina hranjenja i svih ostalih pojedinosti koje su potrebne za vrhunski proizvod. Radi se o vrlo zahtjevnom poslu, a iza svježe pastrve i dimljene pastrve u salamuri divljeg luka stoji tim ljudi koji stvarno daje sve od sebe da proizvod bude vrhunski – kaže vlasnica, dodajući kako se pažljivo radi već od samog početka. Naime, briga o pastrvskoj mlađi povjerena je jednom od najboljih svjetskih instituta za salmonidne vrste iz Sjedinjenih Američkih Država, koji dva puta godišnje opskrbljuje ovo uzgajalište ribljim jajima. Također, pastrve se hrane kvalitetnom nizozemskom ribljom hranom kroz osamnaest mjeseci kako bi dostigle svoju konzumnu veličinu, a optimalne uvjete kroz sva klimatska razdoblja pastrvama osigurava četvero radnika u tri smjene.

- Kapacitet Biserne Mladice je do 40 tona godišnje, tako da bi se moglo reći da ovo ribogojilište spada u srednje velika ribogojilišta. Naime, uzgajati se može onoliko koliko potok dozvoljava, a tu još ima prostora za proširenje – objašnjava Marenić, nadajući se kako će se trud uložen u osmišljavanje novog proizvoda isplatiti ne samo u smislu prodaje, nego i u širenju samoborske gastro ponude.

- Samobor je uvijek imao svježe pastrve i po tome smo poznati godinama, a sada je ovo jedna novost. Dimljena pastrva u salamuri divljeg luka je posebnost ne samo za Samobor, nego i šire, jer se radi o nečemu što je jedinstveno na tržištu. Radi se o biseru Biserne Mladice – zaključuje Jadranka Marenić priču o samoborskim pastrvama na jedan sasvim poseban način.

Kruno Solenički

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (6)

Stručni seminar o izradi i vrednovanju speleoloških nacrta

Kako zaštititi autorska prava nad speleološkim nacrtima

U Samoboru je 21. veljače godine održan Stručni seminar o izradi i vrednovanju speleoloških nacrta. Organizatori su bili Speleološki klub Samobor, Speleološko društvo Karlovac i Speleološki odsjek PDS Velebit, a pokrovitelji Hrvatski speleološki savez i Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza. Seminaru su prisustvovala 84 speleologa iz speleoloških odsjeka i udruga iz Samobora, Karlovca, Šibenika, Kastva, Poreča, Splita, Omiša, Zadra, Makarske i Zagreba koji se bave speleološkim istraživanjima i izradom speleoloških nacrta.

U prvom dijelu seminara održan je niz predavanja kojima su obrađene teme vezane za izradu i obradu speleoloških nacrta. Predsjednik Hrvatskog speleološkog saveza prof. dr. sc. Mladen Garašić dao je pregled povijesnog razvitka speleološkog nacrta u svijetu i Hrvatskoj, te pregled glavnih značajki suvremenih tehnika izrade speleoloških objekata.

Pročelnik komisije za speleologiju HPS-a dr. sc. Dalibor Paar je održao predavanje o preciznosti, pouzdanosti i značaju speleološkog nacrta. Istaknuo je da je hrvatski speleološki nacrt na razini svjetskih standarda, što potvrđuju nacrti koje su izradili članovi speleoloških odsjeka ili udruga, a koji su objavljeni u međunarodnoj stručnoj i znanstvenoj literaturi.

Dr. sc. Neven Bočić govorio je o detaljima vezanim uz upotrebu izohipsi u topografskom snimanju speleoloških objekata, te o problem mjerenja duljine speleoloških objekata. Dr. sc. Darko Bakšić je prenio iskustva izrade topografskih nacrta velikih speleoloških objekata, od organizacije topografskog snimanja na terenu, do obrade i izrade digitalnog nacrta. Dr. sc. Nenad Buzjak prisutnima je predstavio softver MapMaker, u obradi speleoloških nacrta.

Teo Barišić je prikazao specifičnosti izrade topografskih nacrta potopljenih speleoloških objekata. Krešimir Motočić je govorio o poboljšanjima edukacije vezane uz topografsko snimanje na speleološkim školama.

U popodnevnom dijelu, održan je okrugli stol s temom "Vrednovanje, ostvarivanje i zaštita autorskih prava nad speleološkim nacrtima i rezultatima speleoloških istraživanja". Kao uvod u diskusiju održana su tri predavanja. Nenad Buzjak održao je predavanje o radionici koju je u listopadu 2008. godine za udruge organizirao Državni zavod za zaštitu prirode, a tema je bila ekološka mreža Natura 2000 i Nacionalna ekološka mreža.

Drugo predavanje je pripremio s Petrom Kovač Konrad, na temu o autorskim pravima nad speleološkim nacrtima, fotografijama i bazama podataka. Dalibor Paar je predstavio radni dokument o suradnji speleoloških udruga s lokalnim javnim ustanovama nadležnima za zaštićena područja i s Državnim zavodom za zaštitu prirode oko organiziranja i funkcioniranja speleološkog katastra. U diskusijama je sudjelovao veći broj sudionika, koji su govorili o suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i javnim ustanovama, vezano uz aktivnosti u okviru godišnjeg dopuštenja za speleološka istraživanja i neke buduće projekte poput speleološkog katastra. Iznesen je niz iskustava, a i neki primjeri neinformiranosti pojedinih ustanova o speleološkim aktivnostima, što ide na štetu hrvatske speleologije i udruga. Posebno je istaknuta važnost autorskih prava na sve rezultate speleoloških istraživanja i potrebe da se ustupanje podataka definira ugovorima uz ravnopravnu suradnju. Naglašeno je da je zaštita speleoloških objekata jedna od važnih komponenti djelatnosti speleoloških udruga. U drugim državama s velikim brojem špilja i jama odavno je jasno da je monitoring krških fenomena moguće provesti uz partnerstvo državnih ustanova i speleologa.

Dalibor Paar i Nenad Buzjak

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)