Marijanu Čekolju ukazana izuzetna čast da svoju Antologiju hrvatskog haiku pjesništva predstavi u Tokiju
I Japanci oduševljeni hrvatskim haikuom
Nakon što je Antologijom samoborskog haiku stvaralaštva Marijan Čekolj obilježio 30 godina lokalnih haiku početaka, sljedeći izdavački izazov predsjednik Hrvatskog haiku društva našao je u Antologiji hrvatskog haiku pjesništva od 1992. do 2007. godine. Marljiv rad na tom projektu urodio je djelom koje daje presjek bogate hrvatske haiku tradicije, nastale na temeljima koje je 1961. godine postavio Vladimir Devide, donijevši u Hrvatsku sjeme haiku pjesništva iz kojeg se izrodio čitav niz autora cijenjenih i u inozemstvu. Fenomen "male zemlje za veliki haiku" prepoznat je i u kolijevci haikua, Japanu, iz kojeg je stiglo izuzetno priznanje Marijanu Čekolju, domaćoj haiku sceni i Gradu Samoboru kao jezgri hrvatskog haikua. Naime, Antologija hrvatskog haiku pjesništva Marijana Čekolja svoju svjetsku premijeru doživjet će na Svjetskom kongresu haiku stvaralaštva u Tokiju i to na poziv japanskih organizatora.
Za početak, o kakvoj je antologiji riječ?
Radi se o Antologiji hrvatskog haiku stvaralaštva unatrag 15 godina, od 1992. do 2007. godine. Antologija je sastavljena od dva dijela – prvi je samo haiku pjesništvo i to najbolje od najboljega u Hrvatskoj, a drugi su svi ostali žanrovi (waka, renga, haibun, haiku esej...). Radi se o iznimno opsežnom izdanju od 414 stranica, cijela antologija je rađena sustavno i metodički punih 6 godina. Taj trud je prepoznat od kolega iz svijeta, jer trenutno dobivamo velike pohvale za ovo izdanje kakvo nema niti jedna država u svijetu, čak ni Japan. Zvuči nevjerojatno, ali uspjeli smo u tome.
Kako je koncipirana unutar svoja dva dijela?
Antologija je koncepcijski strahovito moćna u smislu da je tako razvrstana po poglavljima da je potpuno pregledna. Radi se o dvojezičnom izdanju, jer osim na hrvatskom tu je i prijevod na engleski. Na taj način je hrvatska pjesnička riječ, kao i dio hrvatske kulturne baštine, postao lako čitljiv i diljem svijeta. Mnogim zemljama, na primjer SAD-u ili Njemačkoj je neshvatljivo da mi, tako mala zemlja, imamo tako moćnu pjesničku riječ. Zato čak iz Japana dolaze pitanja kako smo to uspjeli napraviti, a dobili smo poziv i da Antologiju predstavimo na Svjetskom kongresu haiku stvaralaštva u Tokiju od 23. studenog do 2. prosinca.
Za one koji nisu upoznati sa svjetskim haiku poretkom, o koliko se velikom priznanju u stvari radi?
Izuzetno je rijetka čast da netko promovira knjigu haiku pjesništva u Japanu, a da se ne radi o samim Japancima. To je na neki način nevjerojatna stvar, jer Amerikanci, Englezi ili Nijemci, kao velike zemlje sa snažnim haiku scenama, tu čast nikad nisu dobili. Zato i stižu mailovi sa svih strana u kojima kolege iz svijeta traže da im pošaljem Antologiju, kako bi vidjeli o čemu se radi. Naime, ovo je pravi izdavački poduhvat koji će, jasno, biti prezentiran u Samoboru i Zagrebu, ali svjetska promocija će biti 28. studenog u Tokiju.
Razmišlja li se da se svjetska promocija iskoristi i kao odlična prilika za promociju Samobora u Japanu i u širem smislu od samog haikua?
U Tokio ću putovati ja kao autor Antologije i predsjednik Hrvatskog haiku društva, ali nadam se da će sa mnom ići i jedna samoborska delegacija. Mislim da je ovo je vrlo dobra prilika za promidžbu Grada Samobora, odnosno kulture i umjetnosti Grada Samobora u cjelini u dalekom Japanu, jer će prezentacija u Tokiju ponuditi mogućnost promidžbe i našeg folklora, folklornih ansambala, kulturno-umjetničkih društava koja postoje u Samoboru, kao i ostalih kulturnih institucija. Ovih dana ćemo osmisliti program koji ćemo, u dogovoru s Gradom, probati realizirati kao cjelovitu, zajedničku prezentaciju našega grada. Inače, Samobor je poznat u svijetu putem haikua, on je na taj način postao svojevrsni kulturni brend. U Hrvatskoj ili u svijetu, kad se u književnim krugovima spomene Samobor, često je prva asocijacija upravo haiku. On je prepoznatljiv i radi se o uspješnici koju treba i adekvatno vrednovati, nagrađivati i popratiti na financijski način da bi bila još uspješnija.
Možemo li reći da ovo priznanje predstavlja jedan od vrhunaca u djelovanju Hrvatskog haiku društva?
Imamo širok spektar djelovanja pa je tako jedna od aktivnosti izdavanje međunarodnog haiku časopisa Vrabac/Sparrow, koji zauzima posebno mjesto u našem i svjetskom haikuu. Imamo i biblioteku Hrvatski haiku pjesnici u kojoj su do sada tiskane 34 knjige, a za dolazeću godinu pripremamo tri nova imena, što me posebno raduje, jer je to dokaz da se haiku i dalje širi, njeguje, razvija i popularizira u Hrvatskoj. Dakle, na sve smo to izuzetno ponosni, jer se radi o priznanju tradicije koja traje tridesetak godina i koja je u stvari krenula iz Samobora. Zato možemo reći da je ovaj poziv na neki način i kruna svih djelovanja u ova tri desetljeća, počevši, dakako, od književne grupe Katarza.
Kad smo već spomenuli časopis Vrabac, koliko je upravo on bio važan za pozicioniranje i prepoznavanje hrvatskog haikua u svijetu?
Apsolutno je važan. Upravo je međunarodni časopis Vrabac bio tako koncipiran da su nam u prvim godinama izlaženja mnoge države, da se grubo izrazim, "krale" koncept časopisa, jer je on bio fenomenalan. U njemu smo uveli likovni haiku, uveli smo fotografije samih haiku pjesnika, praćenje svih haiku zbivanja, strogo smo razdijelili žanrove i, sve u svemu, stvorili smo jedan vrlo moderan koncept časopisa koji su kasnije usvojile i druge zemlje. S te strane smo posebno ponosni što se Vrabac održao u najtežim kriznim vremenima, kao i dan-danas. Također moram posebno zahvaliti Poglavarstvu Grada Samobora na sufinanciranju našeg časnog društva svih ovih godina, jer je ono uspjeh ne samo haiku zajednice u Hrvatskoj, nego i našega grada. Ponosni smo što i na taj način možemo vratiti, uvjetno rečeno, uložena sredstva u nas.
Za kraj, što nakon Antologije?
Hrvatsko haiku društvo nastavit će sa svojom izdavačkom djelatnosti, a najavio sam već da spremamo i tri nova izdanja domaćih autora. Osim toga, što se mene osobno tiče, nakon dugo vremena u pripremi je izdavanje moje zbirke pjesama koja će se zvati Novi zaborav.
Kruno Solenički
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (2)