11.05.2009.

Antun Dubravko Filipec, kandidat HSLS-a za samoborskog gradonačelnika

Završimo započeto zajedno!

Antun Dubravko Filipec, kandidat HSLS-a za samoborskog gradonačelnika

Mandat gradonačelnika Antuna Dubravka Filipca po prvi je puta došao kraju u svom potpunom trajanju. Odrađeno mandatno razdoblje od izbora do izbora povod je za osvrnuti se na učinjeno, ali i pogled u budućnost. Kako ocjenjuje svoj mandat, što je s obećanjima s prethodnih izbora, te kako to da je odlučio još jednom krenuti u utrku za gradonačelničkim mjestom i s kojim programom, Antun Dubravko Filipec objasnio je u razgovoru.

Zašto se ponovno kandidirate?

Nakon četiri godine obnašanja dužnosti gradonačelnika stvorio sam jasnu sliku našega grada i toga kakav bi Samobor trebao biti, poštujući pritom naše kulturno i povijesno naslijeđe. Biti gradonačelnik rodnoga grada časna je i nadasve odgovorna dužnost. U proteklom mandatu nastojao sam uskladiti svoju viziju Samobora i očekivanja svojih sugrađana, što zasigurno nije nimalo lako. Gradonačelnik mora pristati na ulogu predvodnika i "krivca" za sve dobro i zlo koje se događa u Gradu, jer se u tom okviru i odvija njegov posao. Ništa se ne događa preko noći. Strpljivo sam slagao slagalicu osluškujući suradnike i sugrađane i na taj način su pokrenuti mnogi projekti. Neki od njih su pred završetkom, neki su netom započeli pa ja, kao i svaka druga osoba koja započne misao ili djelo, imam potrebu završiti započeto i ostvariti viziju Samobora kao sveučilišnog grada, grada kulture, poduzetništva, turizma i vrhunske gastronomije.

Grada u kojem je lijepo živjeti i stvarati, odgajati djecu, grada u koji svatko rado dođe, ali od njega se teško oprašta.

Neki spominju Vaše zrele godine.

Govoreći o zrelim godinama, na to pitanje odgovaram da je tako Ronald Reagan bio sigurno najbolji predsjednik SAD-a od II. svjetskog rata do danas i to u mnogo poznijim godinama nego što su moje. Uostalom, ja radim bar isto toliko koliko i moji mlađi kolege, a od nekih i mnogo više. Držim se radnog vremena i radne discipline, jer me život tome naučio. Samo pozitivnim primjerom mogu mobilizirati svoje suradnike. Prošlo je vrijeme diktata i bahatosti, arogancije. Imam potrebno životno iskustvo i znanje za vođenje Grada, osobito u tako teškom razdoblju kao što je ovo danas. Mene vodi dokazana ljubav prema mom rodnom gradu, a nikako interes. Sve sam svoje profesionalne interese i egzistenciju ostvario kroz svoj profesionalni život i na to sam razdoblje ponosan.

Kako vodite i financirate kampanju?

Ogranak HSLS-a Samobor razradio je nastup stranke kandidata na predstojećim izborima. Kampanju financiram novcem HSLS-ovog ogranka u Samoboru i vlastitim sredstvima, a kod mnogih poslova u kampanji pomažu mi sugrađani koji podržavaju moj rad, na čemu im ovim putem najljepše zahvaljujem. Sretan sam što sam okružen mnogim ljudima koji vjeruju u mene, vjeruju u ono što radim, u ono što HSLS u Samoboru zastupa, te žele zajednički ostvariti viziju Samobora kakvim ga i ja vidim u budućnosti. Naravno da su ta sredstva ograničena, a mislim da nije ni vrijeme za razbacivanje i pretjeranu raskoš, jer često to prerasta u neukus.

Količina utrošenog novca ne govori ništa o kandidatima, njihovim namjerama, mogućnostima i sposobnostima. Svatko tko izađe na biralište mora zbog vlastite odgovornosti dodijeljenog glasa dobro promisliti kome svoj glas povjerava.

Što je za Vas značilo proteklo mandatno razdoblje?

Ove četiri godine protekle su u znaku suradnje na projektima i planovima dogovorenim u tročlanoj koaliciji koja je do ovih izbora vodila Grad. Za Samobor je neobično, a za mene osobno uspjeh, što je Samobor napokon u četiri protekle godine imao istu gradsku vlast, gradonačelnika i Poglavarstvo. Nesloga i česte promjene strategije i planova u vođenju Grada, što je bio slučaj u Samoboru do ovog mandata, ogledaju se i u tome što smo u nekim segmentima, uspoređujući nas s drugim lokalnim jedinicama, zaostali i sada je to potrebno nadoknaditi. Kada o tome govorim, onda moram naglasiti da sam dobro surađivao sa svojim zamjenicima i djelatnicima u Gradu i da smo puno toga napravili. Odluke su se donosile konsenzusom i baš zbog te suradnje i uloge u projektima ne mogu nikoga izdvojiti ili nekom pripisati posebne zasluge. Prisvajanje dijela zasluga zajedničkog posla bilo bi zaista nekorektno. Sebi mogu pripisati umijeće vođenja kako bi se ta suradnja i održala.

Samobor danas i sutra?

Vrijeme izbora je vrijeme kada treba progovoriti o svojoj viziji Samobora, o trenutku koji sada živimo te o razvoju i budućnosti našega Grada. Kada govorim o Samoboru, onom jučer, danas ili sutra, njegovo lice, fizionomiju i karakter odredila su stoljeća iza nas, kao i svi oni ljudi koji su u njemu živjeli i koji su ga voljeli. Naša je odgovornost danas odrediti Samobor za one koji u njemu žive i one koji dolaze sutra. To je moja misao vodilja. Stvoriti preduvjete razvoja znači izgraditi suvremenu infrastrukturu i prometnice, urbanizacija centra i šireg područja Grada Samobora te stvaranje uvjeta daljnjeg razvoja kulture, školstva, poduzetništva i svih vidova turizma.

Kada spominjem infrastrukturu i urbanizaciju, moram naglasiti da je krajem 2008. godine napokon donesen GUP i PUP Samobora, važni dokumenti koji određuju način korištenja prostora. No, već sada se pokazalo da se ti dokumenti moraju mijenjati u cilju smanjenja područja izgradnje, redukcije katnosti i ograničenja budućeg ukupnog broja stanovnika Samobora.

Samoborska obilaznica važna je prometnica koja će riješiti problem teškog kamionskog prometa kroz središte grada i to nakon 50 godina. Ovih dana bit će puštena u promet, iako još predstoji završiti zadnju dionicu ceste, tj. prolaz kroz Veliku Jazbinu do izlaza na Ulicu Josipa Jelačića. Za sada će se promet kroz Veliku Jazbinu privremeno regulirati semaforom, dok ne završimo izgradnju nove ceste koja zadovoljava uvjete suvremenog prometovanja. Poduzet ćemo sve što je moguće kako bi očuvali integritet života i stanovanja sugrađana u tom dijelu grada, jer u povijesnoj jezgri to nismo bili u mogućnosti izvesti. Cijela trasa morala bi biti gotova, suradnjom Grada Samobora i Županijske uprave za ceste, tijekom 2010. godine.

Samobor želi biti i središte kulture, a isto tako središte kontinentalnog turizma. Preduvjet daljnjeg razvoja kulture je svakako izgradnja kulturnog centra, koji bi trebao dati novi zamah u razvoju kulture našega grada. Bilo je oko njega puno polemika, ali, stavimo ruku na srce, koliko god se nekome sviđa miris plijesni i vlage u našem kinu, a nekom i smrdi, uvjeren sam da takav objekt nije primjeren za Samobor i da se zbog toga ni kultura ne može autonomno razvijati u onoj mjeri u kojoj ona to zaslužuje. Makar su ukusi različiti, projekt zaslužuje pažnju, a privukao je i pažnju investitora koji su se javili kao budući partneri tog projekta i nadam se da ćemo uskoro riješiti i pitanje novog kulturnog centra.

Okosnica turizma bit će zasigurno Šmidhen. U realizaciji tog projekta daleko se odmaklo i očekujem brzu realizaciju. To će uvelike promijeniti sliku Samobora i više ništa neće biti kao prije.

Želimo istaknuti i gastronomski dio turističke ponude Samobora. Samobor ima solidnu osnovu, ali se mora gastronomski i dalje razvijati u svakom smislu te riječi. Ugostitelj moraju biti svjesni da treba ulagati u prostore, od kuhinje i prostora za posluživanje do sanitarnih prostora. No, kao i u svemum najvažniji su ljudi.

Kada govorimo o kulturi, nastavno treba govoriti i o obrazovanju. Ostvarenje vizije Samobora kao sveučilišnog grada je pred nama. Ono nema alternative. Učinio sam u protekle četiri godine sve što je bilo u mojoj moći kako bismo od Vlade RH dobili prostor vojarne, u koji ćemo smjestiti kampus Hrvatskog katoličkog sveučilišta s brojnim popratnim sadržajima kao što su dječji vrtić, osnovna i srednja škola, dom umirovljenika i slično. Iznimno sam sretan što smo dobili partnera u Hrvatskom katoličkom sveučilištu. S obzirom da nam je Povjerenstvo za imovinu Vlade RH uputilo svoj zaključak kojim predlaže Vladi RH da prostor Vojarne Taborec prenese u vlasništvo Grada Samobora bez naknade, u svrhu prenamjene nekretnine u sveučilišni kampus, a koji datira još od 17. srpnja 2008. godine, odgađanje donošenja te odluke Vlade RH očito je političko pitanje. Zahtjev Grada Samobora za dodjelu vojarne, naime, nije jedinstven slučaj u Republici Hrvatskoj, jer su mnogi gradovi, kao npr. Split, Rijeka, Varaždin, Bjelovar i mnogi drugi, dobili "prazne vojarne", koje su prenamijenili u za njih važne institucije i ne vidim potrebu da netko s vrha ili sa strane određuje sudbinu našega Grada. Mi imamo jasnu viziju Samobora kao sveučilišnoga grada i imamo sigurnog partnera u ostvarenju te vizije.

Jedan od važnih preduvjeta za razvoj turizma i sveučilišta zasigurno je i realizacija brze željeznice Samobor - Zagreb, koja je u tijeku. Ta je pruga ušla u program Vlade kao prva pruga u Hrvatskoj koja će se izgraditi nakon Domovinskog rata. Smatram da je ulaganje u prigradsku željeznicu jedino dohodovno za Hrvatske željeznice, a time je naš "Samoborček" jedini mogući i realni odabir, odnosno ne zasniva se na lakim političkim obećanjima, već na nužnosti i ekonomskoj opravdanosti. Na taj način riješit će se dijelom i prometni problem Grada Zagreba.

Htjeli bismo biti i najljepše uređen grad u unutrašnjosti Hrvatske. Već dvije godine zaredom s ponosom nosimo titulu drugoga grada po uređenosti u kontinentalnoj Hrvatskoj. Smatram da se u izgled parkova i uređenje grada isplati investirati, jer to oplemenjuje naš život i izgled samoga grada i dovodi nam brojne posjetitelje.

Neophodno je ulaganje u infrastrukturu, u ono što se najčešće ne vidi. Grad Samobor gotovo pola proračuna ulaže u komunalnu infrastrukturu, a to zasigurno nije malo. No, i dalje često čujem primjedbe kako nam prometnice izgledaju loše i zapušteno. U budućnosti ćemo naglašeno investirati u prometnice i gledati da svim stanovnicima osiguramo blagodati civiliziranog življenja - vodu, kanalizaciju, rasvjetu, plin itd.

U tijeku je i brendiranje Grada, koje je vrlo važno, jer je ono "Sveto pismo" kojeg bi se svi trebali držati. Ono je potrebno zbog razvijanja samosvijesti o tome što jesmo i što želimo biti. U njemu se ističe sve ono pozitivno što se stoljećima stvaralo u Gradu Samoboru, a to je pretežno kulturno naslijeđe i sve ono na što smo ponosni i što nosimo sa sobom.

Svi koji misle da je s proračunskih 210 milijuna kuna sve lako sagraditi, moram reći da su potrebe znatno veće i Grad će se sigurno morati zadužiti da bi se mogao brže razvijati. Grad Samobor je kreditno sposoban i može se pod vrlo povoljnim uvjetima kreditno opteretiti. Tako bismo mogli osigurati brži razvoj i visok standard u svim područjima društvenog i gospodarskog života naših sugrađana.

Bojite li se recesije?

Najbolji lijek u borbi protiv recesije su investicije. One trebaju osigurati punu zaposlenost naših tvrtki, a na taj način Grad osigurava radna mjesta i stabilnost proračuna. Dakle, vrijeme je za hrabre i one koji znaju! Zato smo i krenuli u izgradnju autobusno-željezničkog kolodvora, sportske dvorane u Rudama, a planiramo krenuti i u izgradnju nove osnovne škole u Farkaševcu, tržnice... Planiramo proširiti postojeće dječje vrtiće i osigurati dovoljan broj smještajnih kapaciteta za svu djecu na cijelom području Grada.

Mjesne odbore želimo osamostaliti, dati priliku ljudima da sami odlučuju i biraju svoje prioritete, uz asistenciju stručnih službi u Gradu.

U ovo izborno vrijeme političari uglavnom nude velika obećanja. Što ste Vi od obećanja danih prije četiri godine ostvarili?

Prije četiri godine HSLS je u kampanji napravio iskorak. Odlučili smo građanima ponuditi konkretna, opipljiva obećanja, koja su bila prezentirana kroz lako pamtljivih 3x25%. Bio je to izazov, jer smo bili svjesni da će se kvaliteta našeg rada, između ostalog, ocjenjivati i po tim vrlo mjerljivim obećanjima.

Prvih 25% - obećanje vezano za javni prijevoz osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata. Već u proračunu za 2006. godinu osigurali smo milijun kuna namijenjenih za subvencioniranje prijevoza spomenutih kategorija i na osnovu tih sredstava uspjeli smo s našim prijevoznicima dogovoriti povoljnije uvjete prijevoza na području Grada Samobora. Tako danas naši osnovnoškolci mogu uz godišnju kartu u iznosu od 100 kuna putovati na području cijeloga Grada. Konkretno, učenici koji žive u udaljenijim krajevima mogu koristiti sve izvanškolske aktivnosti koje se nude u samom gradu, od Glazbene škole, škole stranih jezika, sportskih aktivnosti ili drugih sadržaja. Danas se samoborski srednjoškolci besplatno voze do svoje škole zato što Grad Samobor subvencionira učeničke pokaze s 50%, a ostalih 50% subvencionira Zagrebačka županija, koja se naknadno priključila našem programu. Grad izdvaja značajna sredstva i za subvenciju studenskih pokaza (svaki pokaz subvencioniran je sa 100 kn). Neosporno je, ovo obećanje je izvršeno.

Drugih 25% - obećanje vezano za smanjenje cijene usluge odvoza otpada. To je bilo najteže ostvarivo obećanje iz više razloga, a prvenstveno zbog toga što smo u međuvremenu odlučili da se otpad više ne deponira na našem odlagalištu Trebež, već se sav prikupljeni otpad odvozi na zagrebačko odlagalište. Cijena odlaganja otpada na zagrebačkom odlagalištu iznosi više od 400 kn po toni, pa kad na to dodamo troškove prijevoza otpada do udaljenog odlagališta, jasno je kako su troškovi odvoza otpada našeg komunalnog poduzeća značajno poskupjeli za našu komunalnu tvrtku. No, imperativ je za nas bio udaljiti otpad iz grada. Nije ni čudo da su gradovi u našoj okolici redom povećavali cijene odvoza svojim građanima. Primjera radi, prosječno domaćinstvo, vlasnik 100 m2 prostora u Zagrebu, danas plaća odvoz otpada 109 kn mjesečno, dok za isti prostor građanin Grada Samobora (pod uvjetom da je zadužio kontejner od 120 l i da je u sustavu jednog odvoza otpada) plaća 58,50 kn. U 2006. godini promijenili smo način naplate cijene odvoza otpada tako da oni koji su ekološki osvješteniji i proizvode manje otpada plaćaju i manju cijenu otpada. Učinjeni su značajni pomaci, jer za većinu domaćinstava smanjena je cijena odvoza otpada. Ipak, krajnji cilj je stimuliranje i educiranje građana za selektivno odvajanje i prikupljanje otpada.

Trećih 25% - obećanje vezano za povećanje ulaganja u male komunalne akcije. U 2005. godini, prvoj godini našeg mandata, Grad je izdvojio nešto više od 2,8 milijuna kn za tu namjenu. Iz godine u godinu ta su se izdvajanja povećavala. Tako smo u 2008. godini ostvarili 4,5 milijuna kn ulaganja u male komunalne akcije, što iznosi 62%, dakle i ovo obećanje je izvršeno!

Kada se osvrnem na protekle četiri godine mandata, ljudski je priznati, možda sam nešto i propustio učiniti ili bih danas nešto učinio drugačije. No, učinjeno je mnogo i s ponosom se mogu osvrnuti na djela koja su ostala za nama, djela koja smo zajedno ostvarili.

Moje obećanje je i moj moto ovogodišnjih izbora - Završimo započeto zajedno.

Zato pozivam sugrađane da izađu na izbore i zajedno s nama aktivno sudjeluju u kreiranju života svoga grada.

I.H.

 

Marica Jelenić kandidatkinja za samoborsku gradonačelnicu

Antun Dubravko Filipec, kandidat HSLS-a za samoborskog gradonačelnika

Tanja Milek, kandidatkinja HSLS-a za zamjenicu gradonačelnika Samobora

Tomislav Masten, kandidat HDZ-HSU-HSP-a za gradonačelnika Samobora

Vladimir Tuweg, predsjednik SDP-a Svete Nedelje

Drago Prahin, kandidat HDZ-HSS-a za gradonačelnika Svete Nedelje

Željko Žarko, kandidat SDP-a za samoborskog gradonačelnika

Romana Semenić, kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu Svete Nedelje

Arhiva 2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002