Samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec govori o dinamici izgradnje kapitalnih gradskih objekata i viziji grada za 10 godina
Šmidhen po planu, mladi na čekanju!
Dolaskom proljeća uobičajeno živnu hibernirani građevinski radovi pa i oni gradski, "kapitalni". No, zima je nudila lijepu priliku za beskonačnu raspravu o njihovom smislu, mogućim zastranjenjima i neslavnom kraju "vizija" mudroga nam čelništva. Rasprave o Šmidhenu, pruzi Zagreb - Bregana, Komercijalno - kulturnom centru, Katoličkom sveučilištu, klupskom prostoru za mlade i slične teme užarile su jedini samoborski informativni portal - www.glasnik-ssn.net.
Zato smo u uredništvu procijenili da je pravo vrijeme da o svemu nešto kaže i onaj među nama najodgovorniji - gradonačelnik Antun Dubravko Filipec.
Projekt nove tržnice je gotov. Kada bi trebala biti gotova i koja će biti njezina funkcija obzirom na velike trgovačke centre?
Tržnica bi trebala biti, na neki način, trbuh Samobora u centru grada. Mogu reći da je bila čak i sretna okolnost što nekoliko prijašnjih pokušaja obnove tržnice nije uspjelo, jer su se vremena promijenila i nastali su neki drugi uvjeti trgovanja u Samoboru. No, tržnica je dio Samobora, dio samoborskog folklora, koju naši gosti i turisti ne zaobilaze. Prema tome, odluka o rekonstrukciji i modernizaciji naše tržnice zasigurno je ispravna, tim više što ona ubuduće neće biti samo tržnica, već i urbanizirani, višenamjenski i društveni sadržaj našega grada. Prije svega je to potrebno radi higijenskih i tehničkih uvjeta koje zahtijeva ovakav način trgovanja. Nadalje, na prvom katu nove tržnice bit će ugostiteljski sadržaji koji bi zasigurno trebali obogatiti gastronomsku ponudu našega grada. Smatram da kao grad trebamo dati poticaj našim domaćim proizvođačima hrane da svoje proizvode ponude Samoborcima, jer ne idu svi baš u trgovačke centre i dosta velik broj Samoboraca još uvijek ima naviku kupovati na tržnici. Tržnica će se obnavljati na trošak Grada, a koštat će između 12 i 15 milijuna kuna. Poslovni prostori će se ponuditi u najam tržištu, u prvom redu dosadašnjim zakupoprimcima, a onda i ostalim zainteresiranima. Trenutno smo u procesu zaključivanja ugovora o izvedbenom i glavnom projektu, što košta oko 750.000 kuna, a do kraja godine trbali bismo imati riješene papire i dozvole. Izgradnja, koja se predviđa u dvije faze, trebala bi početi odmah sljedeće godine. Do kraja 2009. predviđa se i završetak obnove tržnice.
Bivša Vojarna Taborec predviđena je za studentski kampus, odnosno sveučilište. Ostaje li vojarna u vlasništvu države i na koji način Grad Samobor osnivanjem tog sveučilišta "ulazi u posao" s Kaptolom, odnosno katoličkom crkvom?
Projekt dolaska Katoličkog sveučilišta u Samobor je u završnoj fazi. Što se tiče vlasništva Vojarne Taborec, Grad Samobor zatražio je od države da mu se taj prostor dodijeli u vlasništvo nakon što je vojarna iseljena, a takav je bio i dogovor sa Zagrebačkom nadbiskupijom. Pribavili smo sve potrebne dokumente, jedino nam još nedostaje "potvrda" Ministarstva prosvjete. Njima smo uputili prijedlog, odnosno nacrt sporazuma u kojem oni podržavaju taj naš projekt, a nakon toga, kad od njih dobijemo odgovor, sve se vraća komisiji u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, koja onda svojim zaključkom predlaže Vladi Republike Hrvatske da se područje Vojarne Taborec dodijeli Gradu Samoboru. Nakon toga Grad Samobor potpisuje ugovor s Hrvatskim katoličkim sveučilištem, kojemu se taj prostor daje u najam i na upravljanje, a radi privođenja svrsi cijelog područja za izgradnju sveučilišta i sveučilišnog kampusa.
Ima razmišljanja prema kojima bi prostor bivše vojarne bio primjereniji za kompletnu javnu upravu, koja se ionako treba iseliti iz centra grada. Pogotovo se tu misli na vatrogasce i policiju, a zatim i gradske službe.
Čovjek treba imati viziju vlastitoga grada. Napravit ćemo velik iskorak ako dobijemo sveučilište u Gradu Samoboru i time slijedimo primjer velikih svjetskih metropola, odnosno poznatih sveučilišnih centara smještenih upravo kraj velikih gradova, kao što su to Heidelberg, Cambridge ili Oxford. Time ćemo zacrtati život našega grada sada i u budućnosti. Da bismo ostvarili takvu viziju Samobora važno je realizirati sveučilište i, naravno, investiciju Šmidhena. Ta dva projekta uvelike će promijeniti sliku Samobora, ali i općenito njegov život. Interes Grada Samobora je u svakom slučaju jednoznačan i smatram da je vizija našega grada kao sveučilišnog središta i turističke destinacije puno značajnija i bolja od one nekog "administrativnog središta".
Što se tiče Šmidhena, novinarima je gotovo nemoguće doći do odgovorne osobe, odnosno glavnog investitora, koji bi nam mogao odgovoriti u kojem smjeru ide Šmidhen. Nadam se da ste vi dovoljno informirani da nam to pojasnite. Građani nas pitaju što se planira i gdje se što planira, jer se s pravom boje prenamjene i promjene do sada predstavljenog projekta s bazenima, a po lošem uzoru golf terena u Zagrebu. Dakle, u kojoj je fazi Šmidhen?
Šmidhen ide u zacrtanom smjeru, onako kako je bilo planirano od samoga početka. Građani moraju shvatiti, odnosno trebali bi znati, da se jedan tako veliki objekt i projekt ne može napraviti u kratkom vremenskom roku, jer samo prikupljanje i usklađivanje dokumentacije iziskuje puno vremena i truda. Grad je u dogovoru s investitorom, da kad se završi prikupljanje te dokumentacije, a ishođenje tih papira je prema našim saznanjima negdje pri kraju, da predstavnik investitora, g. Čolak, izađe pred građane i medije i istima predstavi daljnji tijek projekta.
Recite nam ipak nešto konkretnije.
Nezgodno mi je govoriti u ime investitora, pogotovo stoga što se čekaju potvrde za cijeli taj projekt, odnosno ishođenje dokumentacije je u tijeku. Već prije je bio predstavljen Aqua park, projekt koji je radila jedna od najpoznatijih svjetskih firmi za gradnju takvih sadržaja. Početkom ožujka se u Samoboru sastala komisija za estetsko vrednovanje objekata - Dragomir Vlahović, Edvin Šmit, Miroslav Šavar i Goran Majnarić, dakle četiri naša priznata arhitekta - i na dnevnom redu je bilo pitanje hotela. Komisija je potvrdila da su objekti usklađeni po pitanju izbora materijala, ali svojom veličinom prelaze ono što GUP propisuje, ili, rekao bih uvjetno, ono što je samoborsko naslijeđe, a to je da se objekti dobro uklope u krajobraz. U međuvremenu, sve ostalo teče prema planu i građevinskom projektu.
Pojasnite nam malo kako sada stvari stoje oko vlasništva. Što je gradsko, a koliko imaju investitor i država?
Investitor je od Prodexa kupio dio vlasništva, a najveći vlasnik Šmidhena i dalje ostaje država. Grad Samobor daje pravo građenja, jednako kao i država, po istom kriteriju, temeljem kojeg će investitor Gradu plaćati određenu naknadu kada objekti budu privedeni svrsi. Fantazija projekt d.o.o. je vlasnik 26% ukupnih nekretnina Šmidhena. Dakle, sve je jasno, međutim, taj cijeli proces traje. Sada se rade i geomehanička istraživanja, bušotine, da se vidi koja tehnika će se primijeniti na gradnju bazena, a onda se ide dalje prema projektu.
Kulturno - komercijalni centar. Građani smatraju taj predio oko Trga Matice hrvatske najvrednijim dijelom u centru grada i zabrinuti su oko toga što će se tamo graditi.
Naš partner u tom projektu su Sinergijske solucije, koji su sličan projekt radili u Šibeniku. Dakle, radi se o projektu koji bi svojom brutto razvijenom površinom, kada se ponudi tržištu, Gradu Samoboru trebao priskrbiti upravo onaj kulturni dio koji nam nedostaje, a to je multifunkcionalna dvorana, kino dvorana, galerija i tako dalje.
Nije problem u kulturnim sadržajima, koji su zaista neophodni, već u eventualnoj preizgrađenosti stambenih i komercijalnih objekata. Dakle, trebamo li se bojati prevelike urbanizacije u samom centru Samobora?
Apsolutno ne treba imati nikakvog straha, jer se zelene površine u tom parku u potpunosti zadržavaju, ostaju iste, ništa se ne mijenja. Mijenja se, naravno, vizura u pogledu zgrada. O tome se vodi posebna briga, no konzervatori i zaštitari baštine tvrde da nema potrebe zaštititi današnji Hrvatski dom, jer on nema arhitektonsku vrijednost. Najveća promjena nastat će na površini sadašnjeg parkirališta iza kina, na kojoj se predviđa zatvoreno podzemno parkiralište i multifunkcionalna poslovna zgrada.
Još ćemo ostati u području gradnje u Samoboru. Ta gradnja je vrlo intenzivna i mnogi smatraju da višestambeni objekti nisu primjereni gradu u kojem prevladavaju obiteljske kuće. Također je, prije više godina, i Strategijom razvoja Grada Samobora predviđena pretežito obiteljska izgradnja. Činjenica je da obiteljskim kućama uz koje su izgrađeni višestambeni objekti, o čijem izgledu sada nećemo razgovarati, vrijednost pada. To je jedan problem. Drugi je pitanje je li Samobor s postojećom infrastrukturom spreman primiti toliki broj novih stanovnika? Gdje su škole, vrtići, kako će se riješiti prometni problemi i sve ostalo? Što možemo očekivati?
Naravno da imamo viziju, jer, prema nekim procjenama, za desetak godina, a i prije, Samobor će imati i desetak tisuća stanovnika više. Naš odjel za stambeno - komunalna pitanja vodi brigu da se projekti prilagođavaju sve većem broju stanovnika. Moramo shvatiti da će se postepeno, tijekom godina, gradnjom prometnih koridora i željeznice, i centar grada sve više "pomicati" prema Savi. Primjerice, i preko puta Šmidhena će nastati novo naselje, a to znači da će se na takvim mjestima graditi i škole i vrtići. Gradska uprava ne želi imati previše višestambenih zgrada pa zato i imamo toliko detaljnih planova uređenja prostora, a zadnju riječ o tome imaju gradski vijećnici, koji svaki od tih planova moraju odobriti. Povisili smo i cijene komunalnih davanja za veće objekte, upravo zato da ih učinimo što neprivlačnijima investitorima, dok su cijene za obiteljsku gradnju ostale iste. S druge strane, za gospodarstvo smo doprinose smanjili, kako bi bilo što poželjnije i raditi u Samoboru. Naša je intencija da se grade uglavnom obiteljske, male kuće i relativno manji višestambeni objekti. Također smo u kontaktima i s investitorima koji grade, s namjerom da ih upoznamo s tim našim namjerama, jer ne želimo preveliku gradnju, a da ono što se gradi na neki način zadovolji identitet Samobora kao grada u kojem je lijepo živjeti. U svakom slučaju, nastojat ćemo ispoštovati vizuru Samobora kakva ona jest.
Navršava se već četvrt stoljeća, otprilike trećina prosječnog ljudskog života, otkako je zadnji put u Samoboru djelovao klub za mlade. Izgradnja takvog prostora bila je dio vašeg izbornog programa. Mandat vam je pri kraju, sljedeće godine su izbori, a u tom dijelu nije se napravilo ništa.
Točno je da je to obećanje koje je bilo dato i ne mogu reći da je ono dato olako. I dalje mislim da smo dužni mladoj generaciji osigurati prostor za djelovanje i druženje. Naš prvotni naum za taj prostor je bio Allnochov dvorac; zato smo ga i kupili, ali on zaista nije adekvatan za ove potrebe. K tome, radi se o zaštićenoj zgradi pa zaštitari ne daju da se naprave promjene potrebne za rad Kluba mladih. Kupili smo prvi kat bivše Robne kuće, u kojoj smo predvidjeli prostor za knjižnicu i prostor za mlade. Od toga nismo odustali, a na redu je i kupnja prizemlja iste zgrade, tako da smo povećali kvadraturu kako bi se objedinila knjižnica i povećao predviđeni prostor za mlade. Od toga, kako sam već rekao, nećemo odustati. No, smatram da mladi u Samoboru kroz 83 udruge, koliko ima sportskih i kulturno-umjetničkih društava, mogu stvarati i imati aktivnu ulogu u našem gradu.
Da, ali vrijeme neumitno prolazi... Evo, Matko Burić, koji je prije nekoliko godina radio na programu novog klupskog prostora u međuvremenu se oženio i postao otac, a vjerojatno nije jedini. Cijele generacije prolaze kroz doba mladenaštva, a kluba koji bi pokrio jedan cijeli urbani segment u Samoboru nema.
Priznajem tu manjkavost, odnosno napravili smo tek preduvjete za ostvarenje tog dijela obećanja. Trebat će i još koja godina da se taj projekt realizira.
Što je s prije spomenutim Allnochovim dvorcem? Spominjale su se različite namjene.
Bilo je nekoliko interesenata za taj prostor, od informatičkih kuća do nekih ekoloških organizacija. Većina njih odustala je uvidjevši da je za uređenje tog prostora i njegovo stavljanje u funkciju potrebno najmanje 400.000 eura. Čekamo ozbiljnog ponuđača koji to uistinu želi napraviti. Kupnja Allnochovog dvorca, kao i Robne kuće, nisu loši potezi, jer su to nekretnine kojima cijena stalno raste.
U kojoj fazi je projekt željeznice i pruge Zagreb - Bregana?
Što se povratka Samoborčeka tiče, tu je naša gradska uprava zaista odigrala važnu ulogu, jer smo svojim lobiranjem postigli da je vraćanje pruge najprije ušlo u plan Hrvatskih željeznica, a koji je kasnije potvrđen i usvojen od Vlade RH. Treba reći i to da je lista želja za ovakve lokalne pruge bila poduža, a vrlo malo ih je usvojeno. Samobor je u tome uspio i cijeli projekt ide u operacionalizaciju. Za gradnju pruge osigurano je 260 milijuna kuna do 2012. godine. Dakle, do te godine, a najkasnije 2013. godine u Zagreb ćemo se moći voziti novim Samoborčekom.
Jedan od velikih projekata, ali i veliki problem, je obilaznica. Kako stoje stvari?
U fazi je gradnja zadnje etape obilaznice. Možda da pojasnim - Zagrebačka županija radi onaj ulazni dio s cestom za Smerovišće, uz potok Ludvič, za koji smo mi kupili zemljište, a ŽUC, Županijska uprava za ceste je dužna to izgraditi do lipnja ove godine i, s druge strane, do tog roka bi trebala biti gotova i V. etapa obilaznice od Dubrave do izlaza u Otruševcu. Time bi obilaznica za nas trebala biti gotova.
Što je s dijelom koji prolazi kroz Veliku Jazbinu, gdje su i bili najveći problemi?
Sredinom godine izlazimo na županijsku cestu koja ima uporabnu dozvolu za odvijanje takvog kamionskog prometa. Međutim, svjesni smo da ta cesta u svojem donjem dijelu, tamo gdje prolazi kroz Veliku Jazbinu, ne zadovoljava kriterije sigurnosti kao ni ekološke kriterije za takav promet. Zato Grad Samobor, da bi dobio na vremenu, nije čekao da županija utvrdi kako je nemoguće financijski izvesti drugu trasu obilaznice, o kojoj se toliko pisalo, jer to prelazi njene financijske mogućnosti. Dakle, vratili smo se na onu prvu varijantu, napravljen je projekt, ishođena je lokacijska dozvola i radi se prema planu. Znači, mi smo svjesni da, iako je to županijska cesta, županija to nikad neće moći sama riješiti, a kako se radi o potrebama naših sugrađana, ponudili smo da to napravimo pola-pola. U fazi smo otkupa zemljišta i ishođenja građevinske dozvole za taj dio, koji podrazumijeva i jedan tunel, jer je bitno za taj naseljeni dio da je cesta ekološki prihvatljiva, da se buka svede na minimum i da se odtereti stanovništvo.
Jedna od zadnjih vijesti je da Grad vraća Vugrinščak u svoje vlasništvo za 2,5 milijuna kuna.
Evo, ukratko. Svojevremeno, dok je Vugrinščak bio parcela na rubu grada, nije bilo općeg interesa i tadašnja gradska uprava je razmišljala kako se najlakše toga riješiti, da ju to ne opterećuje. Tako je došlo do koncesijskog ugovora, temeljem kojeg je, hvala Bogu, koncesionar dosta uložio i priveo sve skupa svrsi. Tako je to počelo nekako funkcionirati, s time da treba reći kako cijeli taj projekt nije bio dohodovan, a i ne može biti dohodovan. Sve se promijenilo završetkom nove šetnice, čime se otvorila i nova vizura Vugrinščaka te se stvorila mogućnost da taj prostor obogati turističku ponudu našega grada, počevši od ljetne pozornice pa nadalje. Kako ne bismo stalno bili u grču oko toga što možemo, a što ne možemo, jer smo i do sada surađivali s koncesionarom, koji je ponekad imao i drugačije planove i vizije, odlučili smo ponuditi koncesionaru otkup, jer smatramo da se o Vugrinščaku mogu kvalitetno brinuti samo Grad i gradski Komunalac. No, bez obzira na sva ulaganja koncesionara, istina je da kupalište ne može pokriti održavanje cijelog kompleksa, čega je svjestan i koncesionar. Krenuli smo u pregovore, ponudili otkup koncesijskog ugovora, odnosno tvrtke Nakus, u čijem sastavu je i Vugrinščak, i tu nije ništa sporno. Dogovor je postignut i sada nam predstoji realizacija.
Kad smo se već dotakli Komunalca - što je s novom zgradom i preseljenjem iz, sada već neprimjerene, lokacije u Perkovčevoj?
Komunalac bi se trebao preseliti krajem ove ili početkom iduće godine. Terminski plan predviđa da bi nova upravna zgrada trebala do tada biti završena. Ovih dana je raspisan natječaj koji podrazumijeva da se pod račun daje stara lokacija Komunalca u Perkovčevoj, uz nadoplatu viška troškova, jer će se uz novu zgradu graditi smještajni kapaciteti za postojeću opremu, vozni park i drugo.
Još nekoliko pitanja koji muče građane. Treba li baš za svaku i najmanju priredbu, a zadnji primjer je pokazna vježba Civilne zaštite i GSS-a koja je sigurno mogla biti održana i negdje drugdje, subotom zatvoriti promet kroz centar grada? Smatramo da nije svaka priredba i gradski interes, kao, primjerice, Fašnik ili Salamijada.
Primjedba je na mjestu. Treba primijeniti selektivni pristup. Naravno, rasterećenje prometa u centru dogodit će se tek po završetku obilaznice pa će se lakše disati. Tek tada ćemo vidjeti kako će se regulirati promet u najužem centru, za koji pak ima jako puno zahtjeva da se pretvori u čistu pješačku zonu. Za to je tek potrebno stvoriti preduvjete. Tada to neće biti problem.
Za centar grada nisu primjereni ni nakaradni natpisi ili objekti kakvih u Samoboru ima i previše. Civilizirani gradovi rješavaju to različitim uredbama, primjerice, Split, Varaždin ili Zagreb. Može li Samobor riješiti pitanje reklama Rubelja u Livadićevoj, Asterixa u Perkovčevoj, a spomenuli smo samo one najveće, unificiranjem reklamnih natpisa i kaznama?
Tom problemu prišli smo sustavno i Grad je dao izraditi knjigu standarda vizualnog identiteta pa je tako riješen i izgled tendi, oglasnih ploča i tako dalje. U sklopu toga idemo i u brendiranje Grada Samobora, a unutar brendiranja bit će uzete u obzir i sve one male sličice koje utječu na izgled samoga grada, bilo pojmovno, vizurom ili kako drukčije. Raspisali smo natječaj za postavljanje reklama i reklamiranje u Gradu Samoboru, koji isključuje bilo kakvu mogućnost da netko proizvoljno stavi svoju reklamu. Dakle, vremenom će se sve današnje reklame na području Samobora maknuti i bit će moguće oglašavanje samo prema već spomenutoj knjizi standarda. O tome će brinuti onaj tko dobije koncesiju putem natječaja. Grad od toga ima i financijsku korist, a više neće biti moguće postavljanje pojedinačnih reklama po Samoboru.
Za kraj malo politike. Kakvo je stanje u koaliciji nakon državnih izbora?
Kod nas je koalicija stabilna i po tom pitanju se, možda i začuđujuće u odnosu na državnu razinu, ništa ne događa. Niti u koaliciji, a ni u gradskoj upravi nema svađa koje bi utjecale na raspoloženje i radni elan pa tako i mi idemo dalje.
Sljedeće godine su izbori prema novom zakonu i modelu. Što očekujete i hoćete li se ponovno kandidirati za mjesto gradonačelnika u Samoboru?
Osjeća se lagana nervoza u strankama i polako se zacrtavaju planovi. Što se mene osobno tiče, odluku o ponovnom kandidiranju ili o nekom drugom kandidatu donijet će stranka. Dakle, morat ćemo to pitanje ostaviti za neko buduće vrijeme.
Robert Škiljan
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (47)