Itana Bukovac, organizatorica programa obrazovanju u POU, sumirala je dosadašnje rezultate programa obrazovanja
Kopriva je bolja od kuruze
Prije četiri godine POU Samobor je krenulo s obrazovnim programima u poljoprivredi. Programi za pčelara, kozara i proizvođača aromatičnog i ljekovitog bilja na početku su naišli na zazor i skepsu, no, nakon te početne nevjerice život je na najbolji mogući način demantirao sve nevjerne Tome. Naime, pod stručnim vodstvom Itane Bukovac, organizatorice programa obrazovanja u POU Samobor, program proizvođača ljekovitog i aromatičnog bilja vrlo je dobro primljen i korišten od ljudi iz svih dijelova Hrvatske, a kako je zasad jedini u Hrvatskoj, Itana Bukaovac i djelatnici POU upravo rade na tome da taj program postane još jedan općepoznati samoborski brand.
Program se organizira dva puta godišnje, u lipnju i siječnju i dosad ga je završilo šezdesetak polaznika kojima se to upisalo i u radnu knjižicu. Suradnja s Agronomskim fakultetom je na visokom nivou, a program su prepoznali kao strateški važan i u Zavodu za zapošljavanje te u Ministarstvu poljoprivrede.
Kako je sve počelo?
Počelo je na poticaj Poljoprivredno voćarske zadruge Samobor čiji su nam članovi rekli da bi trebali program obrazovanja za poljoprivrednu proizvodnju za koju bi bilo neke perspektive. Obratili smo se Agronomskom fakultetu i tvrtki Suban, koji su odmah prihvatili ideju.
Tko su autori programa?
Autori ovog programa su trojica profesora s Agronomskog fakulteta u Zagrebu: Ivan Kolak, Zlatko Šatović i Stjepan Pliestić, koji su ujedno i predavači koji polaznicima prenose znanja o osnovnim biološkim i kemijskim svojstvima ljekovitog bilja.
Zašto bi netko htio uzgajati ljekovito bilje?
Zato što je nužno potreban velik zaokret u poljoprivredi, jer poljoprivredna proizvodnja tipa pšenica i kukuruz više nema velikog smisla. Surovo globalno tržište nameće jedinstvenu cijenu i ljudi koji se bave u manjem opsegu takvom poljoprivredom dovedeni su na prosjački štap. Stoga je potrebno napraviti zaokret u glavama i okrenuti se malim, isparceliranim zemljištima i proizvodima koji imaju prođu. Tako onda dolazimo i do ljekovitog bilja, čija je proizvodnja jedna od tek pet isplativih, perspektivnih i za izvoz podobnih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj.
Zašto je baš ljekovito bilje tako isplativo uzgajati?
Sve ostale kulture imaju neke kvote koje štite određene proizvode. Ljekovito bilje nema kvote pa da se sada i svi u Hrvatskoj bace na proizvodnju ljekovitog bilja još uvijek ne bi ispunili potrebe i potražnju. Da je tome tako svjedoči i podatak da se od postojeće proizvodnje ljekovitog bilja u Hrvatskoj 90% već izvozi. No, i dalje su svi itekako dobrodošli. Druga stvar koja je u proizvodnji ljekovitog bilja primamljiva je činjenica da se sva proizvodnja unaprijed ugovorno dogovara za određenu vrstu i količinu, što je velika sigurnost za proizvođača.
Stoga su Suban i njegov, najbolji u Hrvatskoj, pogon za preradu ljekovitog bilja u Strmcu u stalnoj potrazi za kooperantima kako bi spriječili apsurde tipa da moraju uvoziti maslačak s Madagaskara. Suban kao misionar obilazi ljude i nagovara ih da postanu kooperanti. On je od početka bio za obrazovanje kadrova, jer tako oni ne troše puno vremena na učenje ljudi da proizvedu prvu A klasu ljekovitog bilja. Naša škola adekvatna im je priprema. Time se, rekla bih, zatvorio jedan međusobno podržavajući krug u koji se po novom uključuju i braniteljske zadruge kojih je u Hrvatskoj 120. Sljedeće godine 31 braniteljska zadruga kreće s proizvodnjom ljekovitog bilja pa nam i oni tako postaju vrlo atraktivni partneri.
Što je potrebno za uzgoj ljekovitog bilja?
Ako sami želite krenuti u proizvodnju ljekovitog bilja, idealno bi bilo da imate parcelu veličine barem jednog hektara i, naravno, da završite tečaj u POU. No, mi ljude usmjeravamo u dva pravca: na uzgoj i sakupljanje.
Koje bilje je najbolje i najunosnije uzgajati?
Sve ovisi o tome što europsko tržište traži. Ima bilja čiji uzgoj i proizvodnju potiču država i županije kao što je to, na primjer, sada lavanda.
Kako su zaživjela preostala dva poljoprivredna programa, onaj kozara i pčelara?
Program za kozara nije zaživio, jer u našem kraju nema organiziranog otkupa mlijeka kao što je to, recimo, u Varaždinskoj županiji. No, to se može vrlo brzo promijeniti i program bi tada krenuo.
Što se pčelara tiče, dosta se pčelarskih škola pokrenulo u Hrvatskoj, ali i dalje ljudi dolaze k nama zbog naše kvalitete. Postigli smo i dobru suradnju sa samoborskim Pčelarskim savezom i mislim da je tamo stasala jedna svjesna i napredna generacija pčelara koji razumiju značaj te proizvodnje i žele zauzeti komadić tržišta koji pčelarski proizvodi nude, a koji im i pripada. Program pčelara organiziramo u proljeće.
Što novo spremate?
Upravo pokrećemo dva nova programa. Sljedeće godine pokrenut ćemo program voćara, a već sada, 7. studenog, kreće novi program nazvan Tržnik u poljodjeljstvu iliti manager marketinga u poljoprivredi. Naime, kako smo svi već nekakvo jedinstveno tržište i većina se trgovanja obavlja preko velikih trgovačkih lanaca, shvatili smo da treba jedna osoba koja bi to koordinirala. Jer, da biste vi prodavali svoje proizvode u jednom takvom lancu, morate imati jedinstvenu kakvoću, količinu i kontinuitet, što mali proizvođač samostalno teško može postići. Zato se udružuje više proizvođača koji stvaraju jedan zajednički zadružni proizvod kao svoju robnu marku.
Što sve konkretno mora znati i raditi tržnik?
On ili ona moraju znati kako formirati robnu marku, kako ispitati tržište, što je to što ljudi žele kupiti, promociju i promidžbu tog proizvoda, kako formirati cijenu proizvoda, permanentno učenje o odnosu i ulozi države i lokalne samouprave, kako sve to posložiti...
Kako biste rezimirali dosadašnji rad na programima obrazovanja u poljoprivredi?
Mogu reći da su po uzoru na nas mnoga učilišta diljem Hrvatske počela raditi poljoprivredne programe. Bez obzira kako se odvijao proces našeg ulaska u EU, jedno je sigurno - mi s njima kanimo trgovati, nešto im prodavati te se, sukadno tome, moramo ravnati po njihovim zakonima i standardima. A jedan od prvih uvjeta je taj da proizvođač mora imati certificiranu završenu školu. Upravo to mi nudimo, i to jako kvalitetno.
Nenad Kobasić
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (1)