Načelnica Općine Sveta Nedelja Ines Balint
Ukloniti nelegalne objekte!
Ines Balint rođena je 1962. godine u Gospiću. Prva četiri razreda osnovne škole završila je u Zagrebu, a 1973. godine s obitelji seli u Svetu Nedelju, gdje živi i danas. U Samoboru i Zagrebu završava srednjoškolsko obrazovanje, nakon čega upisuje i 1986. završava Medicinski fakultet u Zagrebu. Specijalizirala je obiteljsku medicinu, a završila je i poslijediplomski studij biomedicinskih znanosti. Prvo radno mjesto dobiva u Domu zdravlja u Samoboru, a od 1990. radi u Zdravstvenoj stanici Strmec. Danas tamo ima u zakupu privatnu liječničku praksu kao obiteljski liječnik i završava magisterij. Posljednje četiri godine bila je članica Općinskog poglavarstva Svete Nedelje kao nositeljica nezavisne liste i predsjednica Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Slavuj.
Kada ste se počeli zanimati za politiku? Jeste li i vi prva politička iskustva stjecali kroz nekadašnju omladinsku organizaciju?
Moje zanimanje za politiku počelo je prije nekih 5 ili 6 godina, kada sam se kao privatni zdravstveni djelatnik i sama našla zainteresirana za neke stvari koje su se događale u našoj općini. Tada sam shvatila da lokalna zajednica može jako puno napraviti upravo na lokalnoj razini za svoje stanovništvo. Nikad prije se nisam bavila politikom, ali sam već kao srednjoškolka primijetila da ima puno nepravde u tadašnjim omladinskim organizacijama i upravo zato nisam nikada ni bila član neke omladinske ili slične organizacije.
Koje probleme ste najprije zamijetili? Što vas je najviše smetalo u vašoj okolini i odnosima u društvu?
Kao jedini zdravstveni djelatnik koji živi i radi na ovom području, od nas šestoro koliko nas ima, najprije sam uočila, naravno, probleme koji su vezani uz zdravstvo. Uz probleme koji su se ticali zdravstva i koje je trebalo riješiti, bili su tu i komunalni problemi, jer sam obilazeći svoje pacijente uočavala i druge poteškoće s kojima se naši ljudi suočavaju. I dok nisam politički djelovala pokušavala sam te probleme rješavati i davati primjedbe i sugestije, jer sam uvijek mogla doći u općinu, gdje sam nailazila na razumijevanje kod gospodina Markovinovića koji je prihvaćao moje primjedbe i zahtjeve, a koje smo zatim zajednički pokušavali rješavati. Radilo se tu o obnovi zdravstvenih stanica, njihove komunalne strukture i dostupnosti zdravstvene zaštite, sufinanciranju Hitne medicinske pomoći u Samoboru, sufinanciranju ljekarne koja nam je dostupna 24 sata, laboratorijskom vađenju krvi u našim zdravstvenim stanicama, preventivnim mamografskim pregledima žena, do nekih postupaka vezanih za pacijente kao što je pomoć za odlazak u toplice socijalno ugroženog stanovništva i slično.
Gdje vidite probleme na razini države u zdravstvu?
Na razini države najprije bih spomenula monopol Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa nadalje. Što se tiče Ministarstva zdravstva i tu postoje problemi, no i druge tranzicijske zemlje imaju poteškoća sa zdravstvenom zaštitom, jer ona je izuzetno skupa i ti financijski problemi rješavat će se još godinama.
Sada ste na čelu jedne od najjačih općina u državi. U čemu je bit uspjeha Svete Nedelje?
Mislim da je bit uspjeha kontinuitet jedne politike koja je težila k uzdizanju Općine, a provodila se s istim čelništvom dvanaest godina. Pokušavala se što više riješiti komunalna infrastruktura, definirale su se poduzetničke zone, a nižom cijenom građevinskih dozvola i komunalnih pristojbi stimulirali su se poduzetnici i potaklo zapošljavanje. Inzistiralo se na tome da poduzetnici imaju prijavljena sjedišta svojih firmi kod nas, jer porezi i dohodci od nesamostalnog rada nam najviše pune proračun. Tako se zaposlio i najveći dio stanovništva. Pogodnost je to i što kod nas nema poreza i prireza, što uvelike olakšava rad našim privrednicima. Čelnici Općine su u posljednjih dvanaest godina nastojali zadovoljiti što više potreba i zahtjeva našeg stanovništva, a nisu se bavili pojedinačnim ciljevima čelnika općine.
Što najviše nedostaje u Općini i što bi se u naredno vrijeme moglo riješiti?
Krenut ću od komunalne infrastrukture. Još uvijek, nažalost, imamo dijelova naselja koji nemaju pitku vodu. Mislim da će nam to u narednom razdoblju biti prioritet. S pitkom vodom povezana je i odvodnja. To su izuzetno skupi zahvati koje moramo riješiti u suradnji s Hrvatskim vodama, s kojima već intenzivno kontaktiramo. Znamo također da su i njihova sredstva jako limitirana, ali to ne možemo sami. S doseljavanjem novog stanovništva, a ne radi se samo o Hoto naselju, jer imamo puno zahtjeva za izdavanjem građevinskih dozvola i drugih višestambenih objekata, povećat će se i potrebe tog stanovništva. Pritom mislim na mjesta u dječjim vrtićima i školi. Zajedno sa županijom i ministarstvom spremni smo sufinancirati projekte za proširenje OŠ Sveta Nedelja na način da se naše područne škole pretvore u osmogodišnje i dograde, te da se uz škole naprave i dvorane. Što se tiče vrtićkih kapaciteta pokušavamo stimulirati naše privatne poduzetnike, da zajedno s njihovim kapitalom i uz pomoć lokalne zajednice proširimo te kapacitete. Još je jedno izuzetno važno pitanje koje treba riješiti, a to je javni gradski prijevoz. Tu ćemo zajedno s Gradom Samoborom i lokalnim prijevoznicima pokušati doći do najboljeg rješenja za naše nezadovoljne građane.
Najave su da bi Općina Sveta Nedelja ubrzo mogla postati grad. Što bi to za nju značilo?
U najkraćim crtama - mi već i sada dio sredstava iz našeg proračuna usmjeravamo prema zdravstvu i školstvu, koji su sada u nadležnosti županije. Ukoliko postanemo grad, povećat će se i naše nadležnosti u tom dijelu, ali i nad urbanizmom. To znači da bi se mogle brže dobivati lokacijske dozvole i donositi prostorni planovi, a osim toga, mogli bi brže, jače i adekvatnije reagirati na sve potrebe školstva, predškolskog odgoja i zdravstva, jer bi tada mogli ubirati i dio poreza koji sada nije u našoj nadležnosti - za zdravstvo i za školstvo.
Koliko bi se, u slučaju da Sveta Nedelja dobije status grada, morao povećati upravni i administrativni aparat?
Za sada se ne bi povećavao. Ukoliko bi i dobili status grada, ostaje potpuno jednak broj članova Vijeća, Poglavarstva i stručnih službi. Ipak, ako sa statusom dobijemo i veće nadležnosti, dobit ćemo i financijska sredstva, pa bi, ukoliko se ukaže potreba za povećanjem administrativnog osoblja, to mogli bez problema financirati. To će, naravno, biti odluka našeg Općinskog vijeća.
Kako su protekli vaši prvi tjedni na mjestu načelnice Općine?
Obzirom da sam četiri godine bila članica Poglavarstva znam otprilike koji su problemi. Sada imam veću odgovornost i više izravnih kontakata s mnogim ljudima. Međutim, kako ja tu živim i radim, tu nekih velikih problema nema. Po prirodi sam vrlo uporna i sada pokušavam neke stvari što prije dovesti u red i pokrenuti, da ne moramo čekamo jesen za ono što možemo učiniti već sada.
Ima li, prema vašem mišljenju, dovoljno žena u politici?
Naravno da bi ih moglo biti i više. Međutim, mi još uvijek živimo u jednom patrijarhalnom društvu, gdje se zna što je uloga žene - da bude majka, domaćica i supruga. Žene sve više rade i već su dokazale da mogu biti sposobne poduzetnice, pa nema razloga da to ne budu i u politici. Ipak, da bi se žena mogla baviti politikom, mora imati podršku svoje obitelji. Ja tu podršku imam u svojim roditeljima i kod svoje dvoje djece. Oni uvijek stoje iza mene i podržali su moju odluku da budem načelnica. Bez toga ne bih ni mogla raditi ovaj posao i još uz to biti liječnik u svojoj ambulanti. Ne bih to sve mogla bez njih i njihove podrške.
Kako ste regulirali svoj status privatnog liječnika za vrijeme obavljanja dužnosti načelnice?
Obzirom da sam privatni zdravstveni djelatnik, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti mogu primati plaću za taj rad samo od Zavoda za zdravstveno osiguranje. Da bih mogla obnašati dužnost načelnice zaposlila sam liječnika za rad u svojoj ambulanti, a da ne gubim kontinuitet u liječničkom radu i radi svojih pacijenata radit ću parnim danima poslijepodne u ambulanti, dok ću ostalo vrijeme biti načelnica. Za svoj rad u Općini primat ću naknadu, a ne plaću.
Nedavno ste imali razgovor i s novim čelnicima Grada Samobora. O čemu je bilo govora?
Razgovarali smo, naravno, o problemima, a savjetovali smo i predstavnike Samobora o načinu na koji se Sveta Nedelja gospodarski uzdigla. Načeli smo teme i probleme zbrinjavanja komunalnog otpada, županijskih cesta na ovom području i javnog gradskog prijevoza. To su zajednički problemi koje ćemo pokušati zajednički i riješiti. Naročito smo se osvrnuli na našu najfrekventniju prometnicu, Ulicu dr. Franje Tuđmana, koja je u izuzetno lošem stanju i postala je pješacima opasna za kretanje. No, to pitanje rješavat će se i sa Županijskim cestama, a i građani će biti upoznati s načinom financiranja i rješavanja problema te prometnice.
Koje ste savjete dali Samoborcima?
Bio je to samo jedan razgovor i u tom smislu razgovaralo se na koji način smo mi regulirali svoje poduzetničke zone i na koji način su naši poduzetnici kupovali zemljišta. Općina Sveta Nedelja nikada nije bila vlasnik nikakvih velikih zemljišnih parcela, pa smo mi naše potencijalne ulagače i privrednike upućivali privatnim osobama, vlasnicima, a onda su oni direktno s njima ugovarali i kupovali parcele i rješavali imovinsko-pravne odnose. Jer, kad bi se općina bavila rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, za što treba puno vremena, tada bi neke druge stvari stajale. Takvi problemi se puno lakše i brže rješavaju direktnim kontaktom ili preko agencija za prodaju zemljišta. Nižom cijenom građevinskih dozvola i izgradnjom infrastrukture stimulirali smo naše poduzetnike.
Koliko su Svetonedeljčani vezani kulturnim i društvenim potrebama za Samobor? Jesu li te veze nekad bile čvršće ili se građani Svete Nedelje sve više okreću Zagrebu?
Mislim da se radi i o jednom i o drugom. Dakle, naši mladi koji se školuju u Zagrebu više su orijentirani na Zagreb. Oni, pak, koji idu u samoborske škole više odlaze u Samobor. Što se kulturnih zbivanja i potreba tiče, mislim da je našim stanovnicima ipak bliži i draži Samobor, te da rado dolaze u vaš grad.
I u Svetoj Nedelji ima bespravne gradnje. Kako joj mislite stati na kraj?
Jedan od mojih prvih koraka bio je upravo nalog stručnim službama da mi prezentiraju sve podatke unazad tri godine o tome koliko smo bespravnih objekata prijavili, na koliko objekata je izašla građevinska inspekcija i što se tu poduzelo. Tek nakon tog izvještaja, ukoliko smatramo da nisu adekvatno riješeni ili da se ti objekti i dalje grade, ići ćemo ponovno sa zahtjevima prema Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša da izađu na teren i da riješimo pitanje bespravne gradnje. U Općini moramo naročito čuvati naše brežuljkasto područje, jer je upravo tu učestala gradnja i to na mjestima koja uopće nisu u građevinskoj zoni. Tu ću se ja boriti koliko ću najviše moći da se ti objekti, ukoliko nije moguća legalizacija, uklone i da građevinska inspekcija na teren izađe na vrijeme, dok još objekt nije nikao i dok je šteta najmanja.
Robert Škiljan
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (2)