Stjepan Črnjak, gradski vijećnik, član Nadzornog odbora Komunalca i odnedavno član najužeg vodstva LS-a
Kud sa smećem, a kud s otpadom?
U kratkom smo razdoblju po dugi put razgovarali s gradskim vijećnikom, ali i članom Nadzornog odbora Komunalca Stjepanom Črnjkom. Tema je bila aktualna - odlaganje smeća za koje više nema mjesta na samoborskom Trebežu, već se otvara mogućnost njegovog deponiranja na zagrebačkom Jakuševcu. No, ne idu te stvari baš tako glatko, za sve se pita i Skupština Grada Zagreba, koja je nedavno na svom dnevnom redu imala baš taj problem. Kako nitko od gradskih čelnika na toj sjednici nije prisustvovao (što je kod zagrebačkih skupštinara prilično loše primljeno), porazgovarali smo s g.Črnjkom, koji je bio prisutan na toj sjednici, a i problematika mu je dobro poznata.
Odlagalište smeća u Samoboru se zatvara i Samobor će, po svemu sudeći, svoje smeće odvoziti na Jakuševac. Hoće li baš tako biti? Kako na to reagiraju u Zagrebu?
Gradsko vijeća Grada Samobora donijelo je odluku prema kojoj će se kućno smeće sakupljeno s područja Grada Samobora deponirati na deponiju u Zagrebu, odnosno na Jakuševac. Da bi se takva jedna odluka mogla provesti potrebna je i odgovarajuća odluka Gradske skupštine Grada Zagreba. Na prošlotjednoj Gradskoj skupštini prva točka dnevnog reda bila je donošenje odluke o dozvoli deponiranja otpada s područja Općine Sveta Nedelja i Samobora na deponiju u Jakuševac. To je vrlo bitna odluka koja ide u smjeru centraliziranog zbrinjavanja otpada. U ovom času su to Sveta Nedelja i Samobor, koji imaju deponiju koja je s jedne strane već popunjena kapacitetom, znači nema mogućnosti povećanja deponije osim relativno malih količina, a s druge strane opasnost deponije Trebež je u prodoru štetnih sastojaka podzemnih voda prema crpilištu Strmec koje opskrbljuje dio Grada Samobora, Općinu Sveta Nedelja i zapadni dio Grada Zagreba.
Koliko su u Gradu Zagrebu svjesni te činjenice da je vodocrpilište u Strmcu ugroženo i da bi stoga trebali biti elastičniji prema toj odluci Gradske skupštine?
Svijest ljudi koji sjede u Gradskoj skupštini je sasvim dovoljna da ozbiljno shvaćaju takvu situaciju, s obzirom da je većina gradskih vijećnika donijela odluku da se dozvoli deponiranje otpada s područja Grada Samobora, ali na rok do 2005. godine. To je ustvari jedan vrlo kratak rok u kojem bi Grad Samobor trebao ili cjelovito riješiti zbrinjavanje otpada zajedno s Gradom Zagrebom u smislu centralne sanitarne deponije i izgradnje spalionice koju bi trebali sufinancirati sukladno količini otpada koju proizvodimo ili treba pronaći lokaciju za sanitarnu deponiju na području Grada Samobora. Mislim da je ovaj drugi dio, koji se tiče pronalaženja deponije, jedan vrući krumpir koji nitko ne želi rješavati na svojem terenu. Ali, što ako se dogodi da Grad Zagreb nakon 2005. godine ne pronađe i financijske mogućnosti za cjelovito rješavanje tog problema? Znači, Gradu Samoboru će preostati da vozi smeće na svoje područje, odnosno na svoj teren, a nikave rezervne deponije ne području Grada nema. Nitko danas neće smeće na svoje područje, a mislim da bi se u Prostornom planu koji je sada na javnoj raspravi trebala pronaći rezervna varijanta za lokaciju za deponiju otpada s ovog područja.
Poznat je slogan po kojem otpad nije smeće. U svijetu postoji čitava gospodarska grana koja se bavi otpadom i njegovim recikliranjem. Što Samobor čini u tom pravcu?
Prvi koraci u Samoboru su napravljeni izgradnjom Reciklažnog dvorišta gdje se građanima omogućava da sav onaj otpad koji nema karakter da ga je potrebno odložiti na deponiju, znači može se korisno upotrijebiti, mogu dovesti besplatno na Reciklažno dvorište i kasnije ga koristiti kao neku od sirovina za daljnju proizvodnju. Radi se prvenstveno o svijesti građana koja je nedovoljno razvijena. U posljednjih pet godina, nakon što je izrađena studija o zbrinjavanju otpada na području Grada Samobora, na nivou Grada Samobora nisu donešene odgovarajuće mjere kojima bi se povećala svijest za potrebom prikupljanja korisnog otpada, jer otpad stvarno nije smeće. U svim razvijenijim zemljama, a mi bi to željeli biti, otpad se prikuplja kako bi se on mogao kasnije iskoristiti. Na području našega grada treba hitno napraviti odgovarajuće edukativne mjere, a s druge strane i prostore na kojima će se prikupljati taj otpad koji se može reciklirati. Nije dovoljno samo jedno Reciklažno dvorište. Ukoliko će se smeće odvoziti na deponiju Jakuševac plaćat će se količina odvezenog otpada, a ta količina se sigurno može smanjiti. Druga nelogičnost koja je na našem području je ta što se odvoz kućnog smeća plaća prema površini koju koristimo, a trebala bi se obračunavati ili prema kubaturi ili, što je najbolje, prema težini, jer deponiju na Jakuševcu plaćat ćemo prema težini dovezenog otpada.
Prema iskustvima u svijetu većina se otpada može reciklirati. Građanima se omogućava vrlo jednostavno odlaganje i prikupljanje tog otpada i smanjivanje količine smeća. U našem slučaju spominje se udvostručavanje cijene odvoženja smeća ukoliko će ono završavati na Jakuševcu. Međutim, recikliranjem i pametnim gospodarenjem otpadom bi se količina smeća zapravo smanjila. A time, naravno, i cijena njegovog odvoženje i deponiranja.
To je točno. Na sjednici Gradskog vijeća predložio sam da se napravi novi način plaćanja odvoza smeća prema težini. Jer, ovaj odvoz prema površini je vrlo nepravedan. Treba napraviti samo jedan sustav poznatih mjera organiziranog i odvojenog prikupljanja otpada. To se svojevremeno čak i počelo s tvrtkom Saubermacher. Takva iskustva treba početi primjenjivati. Znači, mi sad imamo prikupljanje smeća u kantama koje su unificirane i sad treba samo povećati broj kanti i odvojeno prikupljati otpad tako da će on završavati u daleko manjim količinama na deponijama.
To ne bi smjela biti stvar samo komunalnog poduzeća, već podrazumijeva širu društvenu akciju, u kojoj bi se trebala angažirati lokalna samouprava. Može li tu i politika odigrati svoju ulogu?
Mogu reći da sam ja, barem dok sam bio dio izvršne vlasti, daleko aktivnije radio na ovom problemu. Sada se to svelo samo na aktivnosti kako bi se stvorile minimalne pretpostavke samo da se deponija Trebež kultivira s jedne strane i da se ide prema njenom zatvaranju, ali se na ovom drugom programu smanjivanja količina i odvojenog prikupljanje otpada nije napravilo bogzna što, osim oko izgradnje ovog Reciklažnog dvorišta. Znači, to treba cjelovitije napraviti. Naravno da je to posao koji je u nadležnosti Komunalca, ali prvenstveno u programu rada Gradskog poglavarstva kao izvršne vlasti koja treba provoditi gradsku politiku.
Upoznati ste sa situacijom u Samoboru i u Zagrebu. Kako se sadašnja vlast, prema vašoj procjeni, nosi s tim problemom?
Mislim da stoji činjenica da nitko ispred gradske vlasti nije prisustvovao u Gradskoj skupštini Grada Zagreba i to me jednostavno zasmetalo kao gradskog vijećnika, jer sam dobio utisak da se premalo važnosti daje tom problemu i to može prouzročiti razne konotacije, kao da se iz Grada Samobora želi nešto podmetnuti Gradu Zagrebu. Naime, i takovih je rasprava bilo, kao da Grad Samobor i Općina Sveta Nedelja žele samo svoj problem premjestiti u Grad Zagreb i sad to Grad Zagreb treba sam rješavati. Sva sreća da je dobar dio gradskih vijećnika u Gradu Samoboru rekao ono što su ustvari trebali reći sami Samoborci: što je to deponija Trebež i koje probleme ona sada prouzrokuje u odnosu prvenstveno na pitku vodu. Jer, smeće ćemo proizvoditi, ali pitke vode ima sve manje. Mi si ne bi trebali upravo radi budućnosti zagađivati tu vlastitu kvalitetnu vodu koju imamo. Dakle, čini mi se da je trebalo Gradsko poglavarstvo ili gradonačelnik prvenstveno biti nazočan na sjednici Gradske skupštine i možda detaljnije obrazložiti i upoznati gradske zastupnike kako bi se ova odluka donijela jednoglasno, jer mislim da je to prvi korak prema zajedničkom rješavanju problema.
Na kraju, opet malo o politici. Prošli puta smo razgovarali prije Sabora Liberalne stranke. Znamo da je za predsjednika izabran dr. Banac. Kakve promjene očekujete i kako će liberali dalje?
Konstatirali smo da se Liberalna stranka u posljednje dvije godine od jedne jače stranke, koja je uzela i učešće u koalicijskoj vlasti na razini države, pretvorila gotovo u "promatrača" događaja. Ovaj Sabor stranke je pokazao da se želi voditi daleko aktivnija politika. Prvo, smatramo da se Liberalna stranka treba sama pripremati za predstojeće parlamentarne izbore, jer to je ustvari jedini dokaz vlastitih mogućnosti u daljnjem političkom životu, a izbor dr. Banca za predsjednika stranke je pokazao da većina članova želi zaokret u našoj politici. Osobno smatram, uz napomenu da sam na tom Saboru izabran za člana predsjedništva stranke, što je izuzetna čast za svakog člana jedne parlamentarne stranke, jer može aktivnije i direktnije kreirati provođenje politike stranke, da je dr. Banac najavio određene promjene. Sama prva sjednica predsjedništva pokazala je da će se nastaviti s daleko ozbiljnijim radom u smislu promicanja ideje Liberalne stranke. Dakle, želimo prvo osnažiti i povećati broj članstva; nakon samo tri, četiri dana članstvo se povećalo za pedesetak ljudi, što je vrlo dobar znak, jer su interes pokazali oni koji su dosad bili samo "promatrači". To je jedna korist. Drugo, mislim da će pod vodstvom dr. Banca liberalna politika imati daleko veći utjecaj. Na kraju krajeva, ne smijemo biti opterećeni snagom drugih stranaka i trebamo pokazati da i ova treća opcija, liberalna demokracija, može i želi sudjelovati u razvoju društva na jedan otvoreniji način.
Robert Škiljan
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)