Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Još jedan koncert iz Ciklusa Virtuoso

Dobra glazba ide dalje

Glazbena sezona, prekinuta fašničkim zbivanjima, nastavljena je 22. veljače u Galeriji Prica.

Samoborskim ljubiteljima glazbe koji su jedva dočekali nova kulturna zbivanja predstavili su se mladi pijanisti, sadašnji i neki bivši, diplomirani, studenti zagrebačke Muzičke akademije u ciklusu Virtuoso. Izvodeći ovoga puta djela Franza Liszta nastupili su Manuela Šimunović, Krešimir Starčević, Ivana Tadin, Karlo Ivančić, Zrinka Ivančić, Tonči Tranfić, Ivan Horvatić i Kristina Bjelopavlović. U programu je trebala još nastupiti i sopranistica Josipa Lončar, ali zbog bolesti nije stigla u Samobor.

Ne treba ponovno naglašavati kako su Samoborci i ovoga puta u velikom broju došli na ovaj koncert te ga s velikim zadovoljstvom pratili i s oduševljenjem ispratili mlade glazbenike.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Ateljeu sudskog vještaka postavljena izložba grafika i crteža Ede Kovačevića i Ede Murtića

Edo i Edo u samoborskom podrumu

Povratak u 1958. godinu uz dva vrhunska majstora hrvatskog slikarstva priuštio je ljubiteljima umjetnosti Atelje sudskog vještaka najnovijom izložbom. U prostoru u Kompareovoj 5 Josip Dujmović ovaj put je odlučio oku javnosti izložiti slike i grafike dva imenjaka i dva slikara tada sličnog izričaja koji se baš negdje nakon spomenute 1958. počeo razvijati u različitim smjerovima – Ede Kovačevića i Ede Murtića. Kako je istaknuo prof. Dujmović, slikarstvo Ede Kovačevića razvilo se u smjeru ublaživanja i interpretacije stvarnosti koja ostaje prepoznatljiva, nasuprot Murtiću koji je svoj slikarski rukopis prepoznatljivim učinio upravo na suprotan način. No, djela izložena u Ateljeu sudskog vještaka govore ipak o tome kako su dva velikana hrvatske likovne umjetnosti "Prije pola stoljeća", što je ujedno i naziv izložbe, bili sličniji nego što bi se to dalo pretpostaviti gledajući djela njihovih kasnijih faza.

Izložbu je službeno otvorenom proglasio Gerhard Ledić, legendarni Lutajući reporter Večernjeg lista, inače kućni prijatelj Ede Murtića. Slike i grafike dvojice autora u Kompareovoj 5 mogu se razgledati do sredine ožujka.

Kruno Solenički

Edo Kovačević je rođen 1906. godine u Gospiću, a umro 1993. u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1930. godine. Osim brojnih putovanja Europom posjećuje New York i Japan. Pripadnik je grupe Zemlja s kojom izlaže od 1932. do 1935. godine. U "zemljaškoj" fazi priklanja se plošnoj koncepciji slike te razvija rafinirani kolorizam koji dosiže klasičnu punoću u modroj gami, a raspliće se u širokom rasponu kolorističkog intenziteta u mrtvim prirodama i pejzažima. Uz tehniku ulja na platnu intenzivno slika pastelom. To je slikar s naglašenim osjećajem za sklad boja i oblika u prostoru, tako da je autor mnogih stalnih muzejskih i galerijskih postava. Od godine 1986. redoviti je član JAZU.

Edo Murtić slikar je i grafičar, rođen u Velikoj Pisanici 1921. godine, a umro je u Zagrebu 2005. U Zagrebu polazi obrtnu školu, a potom se upisuje u Akademiju likovnih umjetnosti. Jedan je od osnivača grupe Mart (1957.). U početku slika interijere, portrete, mrtve prirode, na tragu kolorističkog intimizma i realizma. Godine 1951. odlazi u SAD i Kanadu gdje se susreće s aktualnim tendencijama apstraktnog ekspresionizma. Poetika lirske apstrakcije prisutna je pak u ciklusima nastalim od 1953. godine pa negdje do 1961. Kraće je vrijeme bio blizak informelu, a s vremenom također naglašava fakturu slike te se služi reduciranim paletom toplih "zemaljskih" tonova.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Foto galeriji Lang otvorena izložba Viktora i Egona Hreljanovića

Konstante riječke fotografije

Samoborska Foto galerija Lang ugostila je 24. veljače radove Viktora i Egona Hreljanovića, oca i sina, obojicu fotografe, izuzetno cijenjene među ljubiteljima i poznavateljima fotografije.

Viktor Hreljanović rodio se u Sušaku kraj Rijeke 1923., a u Rijeci je i umro 1997. godine. Jedan je od najpoznatijih riječkih fotografa pedesetih i šezdesetih godina i istinska "polustoljetna konstanta" riječke fotografije.

Izbor iz njegova opusa za ovu preglednu i "sažetu" retrospekciju iznosi karakteristične snimke, od mladenačkih radova nastalih u kontinuitetu sušačke fotografije prije II. svjetskog rata, preko socrealističkih prizora obnove riječke luke, do modernističkih radova s početka pedesetih. Među njima su i prizori iz brodogradilišta 3. maj u kojemu je kao propagandist radio veći dio svoga života.

Izbor fotografija njegovog sina Egona Hreljanovića (Rijeka, 1951.) logično se nastavlja na posljednje zapažene Viktorove kubične blokove spomenika u Labinu (1997.) iako je on svoju Ardesiju (1993.), ciklus nazvan po posebnoj vrsti crnoga kamena, snimao prije očevih fotografija.

Za duljeg boravka u okolici Genove naročito su ga se dojmile crne kamene ploče koje je viđao u obližnjem kamenorezačkom pogonu. Zanimao ga je ponajprije oštar kontrast crno-bijelih ploha, koji je postizao kombinirajući razne geometrijske oblike kamenih ploča. Isto ga je tako zanimala i struktura neobrađena tamnog škriljastog kamena, kao i pravilno posloženi nizovi pločica na krovovima, čija je pravilnost narušena patinom i oštećenjima.

Egon Hreljanović spada među rijetke današnje privrženike crno-bijele fotografije koji se opiru krajnjoj digitalizaciji i industrijalizaciji.

Izložba je otvorena subotom i nedjeljom od 11 do 13 i 16 do 19 sati i ostale dane po dogovoru 091/7300-485.

R.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)