Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Mile Vranešia
ŽUMBERAEKE CRTICE

Liberalni kapitalizam na Žumberku

Vidim prste nečastivoga

U samim počecima Biblije zapisano je kako su ljudi u svojoj obijesti željeli izgraditi veliku građevinu u obliku kule kako bi se popeli na nebo i tamo skinuli Boga te nekoga od svojih velikaša instalirali na njegovo mjesto. Kako možemo vidjeti prema ostacima tog objekta, Babilonske kule u današnjem Iraku, gradnja im je dobro išla. Ali onda je, prema biblijskom izvještaju, stigla sankcija. Gradnja je stala, a ljudi su se razišli svatko na svoju stranu. Kula je ostala nedovršena, Bog i dalje u svojim prostranstvima, ljudi razdvojeni, a nama kao poučak da se ne ponašamo kao oni kojima je Bog pomiješao jezike tako da nitko nikoga ne razumije.

Ima li ova biblijska poruka u naše vrijeme još kakav poučak? Mogli bi ih nabrajati do beskonačnosti. Ali, ne samo da su pomiješani jezici, komunikacijski sustavi, međuljudski odnosi nego i pamet. Jedan od najdrastičnijih primjera je nedavno izglasana odluka u hrvatskom Saboru. Naši umni sabornici izglasali su zakon o zaustavljanju sive ekonomije u Hrvatskoj. Tim zakonom, kako ga mi priprosti ljudi razumijemo, zabranjuje se i oštro sankcionira one koji iz najplemenitijih pobuda nekome žele pomoći u nekom poslu. Pomoć je dozvoljena u krugu od 500 metara i u prvom obiteljskom koljenu. Svaka druga pomoć podliježe pod drastične sankcije. Tumačenje predlagača tog "umnog" zakona je da se svaki rad obavlja preko ovlaštenih tvrtki i za to plaća porez kako bi državni proračun bio ipak malo puniji. I, kao kruna tumačenja, "da se tako radi i u državama liberalnog kapitalizma".

Vidjela žaba gdje se kobila potkiva pa i ona digla nogu, reče naša narodna. U globalističkoj okupaciji i diktaturi europskih birokrata sve se bespogovorno prihvaća zdravo za gotovo. Postavljam si pitanje da li ti naši umni predlagači, a još više sabornici, imaju imalo svog nacionalnog ponosa? Jesu li oni uopće svjesni sociološke, nacionalne, pa ako hoćemo i teološke dimenzije koju ovaj hladni sjevernjački zakon ima za našu nacionalnu baštinu? Da pojasnim: kako će sada prijatelj u ove proljetne dane moći pomoći prijatelju vinogradaru u rezidbi ili u jesen u berbi grožđa? Bilo bi interesantno provjeriti koliko će plaćenih berača imati ministri u svojim vinogradima, voćnjacima ili u uređenju okućnica oko njihovih "vikendica". Jesu li po stanovima i kućama sve "babysitterice" uredno prijavljene? Iskreno, i osobno kao župnik koji mora brinuti za uređenje okoliša crkve zabrinuto pitam sama sebe: mogu li sada organizirati dobrovoljnu akciju dragih župljana iz udaljenijih sela više od 500 metra od crkve, a, pošteno govoreći, sva su sela puno udaljenija, bilo kakvu akciju po principu dragovoljnosti, ali još više radi druženja?

Sve bih to nekako prožvakao, ali...

Kao teolog u takvom zakonu doista vidim prste nečastivoga, jer jedino njemu je u interesu da se ljudi međusobno ne sastaju, druže i međusobno pomažu. Bog Biblije želi zajedništvo, prijateljstvo, međusobnu pomoć i solidarnost među ljudima. Zar nam nije dosta da nas je ova grčevita borba za golo preživljavanje dosta udaljila jedne od drugih, da nas televizija okupira, internet i druga informatička pomagala zatvaraju u četiri zida, da više nismo gospodari svog slobodnog vremena?!

Ovakvim nerazumnim zakonima doista ne bi smjelo biti mjesta ni u jednom imalo normalnom društvu. Zato, ako je nekad davno Bog Babiloncima pomiješao jezike, danas je ovim našim "babiloncima" pomiješao pamet. Ili je druženje i međusobno pomaganje rezervirano samo za one koji u svojim tajnim kružocima pletu mreže krađe nacionalnih dobara i prodaje hrvatskog kapitala i nacionalnog identiteta bjelosvjetskim okupatorima?

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)