Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Gradsko vijeće utrošilo devet sati za nacrt proračuna u 2010. godini i ostale, uz proračun vezane, stavke

Nekome više, nekome ništa

Za raspravu o nacrtu proračuna i popratne programe za 2010. godinu te za još nekoliko točaka dnevnog reda, samoborski su gradski vijećnici 24. studenoga utrošili punih devet sati. To je bilo i očekivano, jer se slična situacija ponavljala i u prethodnim sazivima Gradskog vijeća. Podsjetivši da je proračun najvažniji gradski akt, uvodno obrazloženje na početku 5. sjednice ovog saziva Vijeća dao je v.d. pročelnika Odjela za gospodarstvo i financije Željko Radovanić.

Prema smjernicama Vlade Ministarstvo financija procijenilo je da će prihodi jedinica lokalne samouprave od poreza na dohodak rasti po stopi od 1,8%. Sukladno tome Odjel za gospodarstvo i financije izradio je prijedlog proračuna na osnovi procjene prihoda u ovoj godini, koji su za oko 10 milijuna kuna manji od predviđenih u rebalansu proračuna (pa će biti potreban još jedan rebalans). To na kraju znači da prijedlog proračuna Grada Samobora za 2010. godinu iznosi 186.341.433 kune te je za 0,85% veći od planiranih prihoda u ovoj godini. Pročelnik je istaknuo da neće biti uvođenja prireza te da su već smanjeni pojedini komunalni doprinosi kako bi se rasteretilo gospodarstvo.

Kao i obično, u materijalima su uz prihodovne uvijek zanimljiviji rashodovni razdjeli. Kada se pogledaju ukupni podaci, onda je iznos za plaće u gradskoj upravi manji za 6,6%, a u približnom postotku manji je i ukupni iznos za plaće u Javnoj vatrogasnoj postrojbi, Knjižnici i Pučkom otvorenom učilištu. Zbog zapošljavanja jednog djelatnika u Muzeju te osam u Dječjem vrtiću Grigora Viteza, ukupni iznos za plaće svih korisnika proračuna veći je za 0,3%. Kod kapitalnih donacija najveća je ona od 10 milijuna kuna za dovršetak izgradnje sportske dvorane OŠ Rude, a kod pomoći ona za izgradnju novog autobusno–željezničkog kolodvora (12 milijuna kuna). Među rashodima za gradnju kapitalnih projekata najzanimljiviji je iznos onaj od 4 milijuna kuna za gradnju prometnica u bivšoj Vojarni Taborec, dok je za gradnju sekundarne mreže vodoopskrbe predviđeno 3,8 milijuna kuna. U kapitalne projekte ulaze i rekonstrukcija Perkovčeve ulice od Zagrebačke do Mirnovečke te Svetonedeljske u iznosu od 4 milijuna kuna, praćenje izgradnje cesta u mjesnim odborima s 3 milijuna te male komunalne akcije u iznosu 5 milijuna kuna. U prijedlogu proračuna profitirali su i sportaši, jer je za njih ukupno predviđeno 5 milijuna kuna.

U raspravi koja je uslijedila, prema očekivanju, oporbeni vijećnici iznosili su svoje primjedbe, a oni vladajuće koalicije podršku proračunu. Linda Rossini Gajšak (HSLS) pozdravila je povećanje sredstava za sport, ali upozorila da su rashodi za zaposlene povećani u odnosu na 30. rujna ove godine, unatoč smanjenju osnovice i tri dužnosničke plaće manje. Naknade za radna tijela uvećana su s 30.000 na 250.000 kuna, istaknula je vijećnica HSLS-a, upitavši koja su to sve radna tijela i koliko je ljudi u njima; jesu li to savjetnici i suradnici i kako se oni honoriraju te je li povećanje subvencije za rad Poduzetničkog centra posljedica novog zapošljavanja članova stranaka koalicije u njemu. Potom je naglasila da je smanjenje pojedinih stavaka udar na kulturu, ukidanje subvencije dijela cijene umirovljeničkih karata i jednokratne pomoći umirovljenicima (planirano 0 kuna) udar na umirovljenike, smanjenje sredstava za uređenje dječjih igrališta udar na djecu, a zabrinjava ju i odustajanje od uređenja Same.

Roland Gajšak (HSLS) nadovezao se i rekao da je zakinuta socijala. Uočio je da se povećavaju sredstava za sport, ali da je Grad preuzeo vraćanje kredita za izgradnju igrališta s umjetnom travom umjesto nogometnog kluba. Čestitao je novoj upravi na hrabrosti da se povećaju sredstva mjesnim odborima, ali upozorio da bi ta odluka mogla donijeti i velike poteškoće, jer u vijećima mjesnih odbora sjede volonteri. Konstatirao je i da je najveći gubitnik Komunalac, kojem su smanjena sredstva za pojedine programe, a kojem će ostati kreditna zaduženja pa će u sljedećoj godini teško preživljavati. Rekao je i da se smanjuju sredstva za male komunalne akcije i za investicijsko održavanje, koja se zapravo prelijevaju mjesnim odborima.

Tomislav Masten (HDZ) izrazio je sumnju da će se do kraja ove godine uspjeti uprihodovati 30 milijuna kuna. Upozorio je da u ovoj godini nema lokalnih izbora pa je trebalo smanjiti sredstva za rad političkih stranaka, ukazao je na povećanje subvencije za rad PCS-a te na odvjetničke usluge. Pitao je i hoće li se Sama urediti ili prodati. Olga Mardešić (HSU) rekla je da su u proračunu najoštećeniji umirovljenici, za koje uopće nije planirano subvencioniranje pokaza. Anica Vraneković (HDZ) zapitala se i kako će se upravljati sredstvima u mjesnim odborima i hoće li to poslovanje biti transparentno.

Tomislav Pađan (SDP) založio se da jednokratna pomoć umirovljenicima bude dodana u konačni prijedlog proračuna, jer se mora pokazati socijalna osjetljivost. Martina Glasnović Horvat (HSS) rekla je da nema udara na građane, osobito ne na pojedine kategorije, jer nije uveden prirez, što je moglo biti najjednostavnije rješenje. Prijedlog proračuna nazvala je razvojnim i realnim. Potvrdila je kako je više sredstava za mjesne odbore hrabra odluka, ali da je baš zbog te hrabrosti gradska uprava dobila izbore. Marica Jelenić (HNS) rekla je da proračun nije bilo jednostavno složiti, jer je trebalo zadovoljiti sve potrebe, a da simbolično smanjenje pojedinih stavaka ne znači zaustavljanje programa. Stjepan Kozlina (HSS) osobito je podržao povećanje sredstava za mjesne odbore i za sport.

U nastavku rasprave razriješeno je i pitanje kamo će se transferirati sredstva namijenjena mjesnim odborima, što je definirano u odluci o izvršenju proračuna. Gradonačelnik Krešo Beljak na kraju rasprave rekao je i da će Grad kontrolirati rad mjesnih odbora. Na kraju je za prijedlog proračuna glasalo 15 vijećnika, dok ih je 8 bilo protiv. U raspravi po pojedinim programima amandmane su uputili odbori za poljoprivredu i gospodarstvo kada su došli na red programi poticanja razvoja malog gospodarstva i poljoprivrede. Tom je prigodom bilo zanimljivo čuti da Poduzetnički centar Samobor već treću godinu posluje pozitivno, da je u njemu zaspoleno troje ljudi i da se u 2010. planira zaposliti još dva ili tri djelatnika te dodatno povećati vlastite prihode.

Do kraja sjednice prihvaćen je UPU Celine istok, mreža osnovnih škola Grada Samobora te suglasnost Komunalcu za zaduženje zbog izgradnje autobusno-željezničkog kolodvora na 15 godina na iznos od 5 milijuna eura (u kunskoj protuvrijednosti).

U Aktualnom satu prim.dr. Slavko Lovasić detaljno je obrazložio situaciju oko kirurške ambulante u Domu zdravlja (o tome više na str. 13). Izdvajamo i da je Roland Gajšak pitao hoće li i savjetnici i suradnici snositi odgovornost zbog povećanja cijene komunalnog otpada, jer su sjedili u tijelima koja su morala raspraviti prijedlog. Domagoj Puš (SDP) pitao je što policija čini da se spriječi vandalizam vikendom u gradu, dok je Martina Tkalec (HNS) upozorila na stanje sportske dvorane škole Samobor. Vijećnik Gajšak će odgovor dobiti pisanim putem, dok je pročelnik Željko Kovačić rekao da će se od policije tražiti izvješće što čini po prijavama za vandalizam. Što se tiče dvorane škole Samobor, nedostaci će se početi otklanjati početkom sljedeće godine, a u planu je i nova dvorana za tu školu.

Mato Šipuš

Mreža škola

Gradsko vijeće prihvatilo je i prijedlog mreže osnovnih škola u kojem se određuje upisno područje za pojedinu školu na području Grada Samobora. Pročelnik Damir Fabek je pojasnio da je prethodna odluka vrijedila još od 1992. godine te da će i ova nova biti podložna promjenama čim se ostvare uvjeti za otvaranje nove škole. Nova mreža počinje vrijediti 1. rujna sljedeće godine i to za učenike prvih razreda. O njoj su raspravljali ravnatelji škola i predstavnici mjesnih odbora, a njome se nastoji ujednačiti broj učenika u razredima i tako se staviti u okvire postojećeg standarda da u odjeljenju može biti najviše 28 učenika.

Od noviteta tu je uvođenje mješovitog upisnog područja u kojem roditelji mogu izabrati u koju će školu upisati dijete. Ono je određeno između škola Bogumila Tonija i Samobor, a u njega ulaze ulice Giznik, Perkovčeva od Trga do Zagrebačke, Ivanščakova i Ulica Matije Gupca. Zajedničko upisno područje određeno je između OŠ Milana Langa u Bregani i OŠ Samobor, a u njega ulaze mjesni odbori Bobovica i Ljudevit Šmidhen. Zajedničko upisno područje formirano je i između škola Samobor i Rude i u njemu se nalaze ulice Taborec, Skendera Fabkovića, Rudarska draga i Gračec.

Je li bilo sjednice?

Podosta vremena gradski vijećnici utrošili su i u pokušaju rasvjetljavanja situacije u Mjesnom odboru Mala Rakovica. Vijećnica Anica Vraneković (HDZ) upozoravala je da se nije poštovala procedura, jer nije bilo sjednice vijeća Mjesnog odbora (čija je i ona članica) i da nije usvojen zaključak o toj temi. Navela je i da je nazvala predsjednika Mjesnog odbora Miljenka Beljaka i da joj je on tada rekao kako je održan neformalan sastanak. Upozoravala je da je to pokazatelj odnosa u radu Mjesnog odbora, koji bi se kasnije mogao manifestirati u teža kršenja procedure. Tajnik Grada Dragutin Kušić i predsjednik Gradskog vijeća Željko Žarko pojasnili su da je pred Komisiju za imenovanje ulica i naselja stigao zahtjev sa žigom i potpisom predsjednika Mjesnog odbora i da s te strane nije bilo sumnje u vjerodostojnost dokumenta. U međuvremenu je gradonačelnik Krešo Beljak nazvao predsjednika Mjesnog odbora i prenio njegove riječi da je sjednica održana i da postoji zapisnik o tome. Gradonačelnik je potom rekao da se tako došlo u situaciju kome vjerovati na riječ. Odluka o imenovanju ulice, nakon duže rasprave i nakon odlaska vijećnice Vraneković sa sjednice, usvojena je većinom glasova, a gradonačelnik je obećao da će provjeriti sve navode, jer i odgovara za zakonit rad mjesnih odbora.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (128)