Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Samoboru obilježen Dan antifašističke borbe

Sjećanje na borce NOR-a i žrtve fašističkog terora

Uoči Dana antifašističke borbe, koji se diljem Hrvatske obilježava 22. lipnja u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, u ponedjeljak, 21. lipnja, u Samoboru su ispred spomenika borcu na Trgu Matice hrvatske i u Parku domovinske zahvalnosti ispred spomenika braniteljima upaljene svijeće i položeno cvijeće u počast borcima protiv fašizma i poginulim braniteljima.

U ime Grada Samobora svečanosti polaganja vijenaca nazočila je predsjednica Gradskog vijeća Grada Samobora Irena Franceković.

Prvi je to dio obilježavanja ovog državnog praznika, koji svake godine organizira Udruga antifašističkih boraca i antifašista Samobora i Svete Nedelje na čelu s predsjednikom Petrom Raićem, jer nakon polaganja vijenaca članovi udruge u dva dana obilaze grobišta i spomen obilježja u Samoboru, Svetoj Nedelji i okolici, sve do Planine u Sloveniji, gdje im se pridružuju članovi Zveze borcev za vrednote NOB-a iz Krškog, Brežica i Slovenske Vasi.

Obilazak tradicionalno završava na sam praznik na Žumberku u Budinjaku, uz zajedničko druženje domaćih i slovenskih antifašista.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Hranilovićev vrh najviša točka Zagrebačke županije

U počast velikom geografu

Od prije par dana Hranilovićev vrh označen je info pločama od inicijatora, Udruge Žumberački uskoci iz Sošica.

Na Žumberačkoj gori (u starim nazivima Uskočko gorje) nalazi se vrh (1006 m/nm), koji se u narodu od davnina naziva Hranilovićev vrh. Razlog je taj što su okolna zemljišta, odnosno sjenokoše, pretežito u vlasništvu obitelji prezimena Hranilović iz mjesta Sošice. Zanimljivo je i to da je nedaleko od navedenog Hranilovićevog vrha i vrh Sveta Gera. Navedeni je umalo pripao Sloveniji da nije bilo mještana Sošica i njihovih sjenokoša tik do vrha pa su na taj način očuvali među po katastarkom planu Općine Ozalj te je samim time i vrh pripao Republici Hrvatskoj.

Kako se u planinarskim priručnicima navedeni vrh počeo nazivati Bezimeni vrh, poslan je prijedlog da se navedenom vrhu dodijeli i službeno ime Hranilovićev vrh, koje se od davnina koristi u narodu, a uz navedeno može se i promatrati kao zahvala našem velikom hrvatskom geografu dr.sc. Hinku pl. Hraniloviću, koji je uvelike pomogao razvoju geografije i planinarstva u našoj domovini. Na navedenom vrhu Udruga Žumberački uskoci je prije par dana postavila info ploču s osnovnim podacima o znanstveniku Hinku pl. Hraniloviću.

Udruga je predala dopis Komisiji za planinarske puteve (HPS) i Državnoj geodetskoj upravi o učinjenom stanju te dobila pozitivan odgovor o navedenom prijedlogu. Također, od Komisije za imenovanje ulica u Gradu Zagrebu stigao je pozitivan odgovor da u skoroj budućnosti jedna ulica dobije ime po geografu Hinku Hraniloviću.

M.R.

Foto:

Inicijatori imena Hranilovićevog vrha sa susjedima Slovencima u travnju 2021.

Hranilović, Hinko, hrvatski geograf (Zagreb, 14. VI. 1860. –Zagreb, 15. IV. 1922.). Geografiju, povijest i filozofiju studirao je u Grazu, Beču, Berlinu i Oxfordu; doktorirao u Grazu. Bio je srednjoškolski nastavnik u Zemunu, Rijeci i Zagrebu. Od 1908. gotovo do smrti profesor je na Katedri za geografiju Mudroslovnoga fakulteta (Filozofski fakultet) u Zagrebu. Bavio se teorijom geografije, geografskim metodama, regionalnom geografijom i kršem. Glavna djela: Prilozi sintetičko-analitičkom postupku geografske metode (1893.), Geomorfološki problemi iz hrvatskoga Krasa (1901.), Novi smjer naše geografije (1902.), Zemljopisni i narodopisni opis kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (zajednom s Dragutinom Hircom, 1905.) i dr.

Hrvatska enciklopedija

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)