Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Obilne kiše opet zaprijetile Grdanjcima, ali i drugim područjima

Vatrogasci ispumpavali vodu i gradili nasipe

Uslijed obilne kiše koja je padala na području grada, samoborski su vatrogasci tijekom četvrtka, 15. listopada, imali 17 intervencija.

Uglavnom se radilo o ispumpavanju oborinskih voda iz podrumskih prostorija i dvorišta stambenih zgrada, obiteljskih kuća, dječjeg vrtića te izgradnji zečjih nasipa radi sprječavanja razlijevanja potoka i prodora vode u stambene i gospodarske objekte u Grdanjcima, Samoboru, Rudama, Rakovom Potoku, Pavučnjaku, Bregani, Podvrhu, Bobovici i Gradni.

Najkritičnije je bilo u Grdanjcima, gdje se potok Bregana uslijed obilne kiše i dotoka bujičnih voda s okolnih brda pretvorio u pravu rijeku.

Pravovremenom izgradnjom zečjeg nasipa dužine 350 metara i visine oko 70 centimetara, vatrogasci su spriječili razlijevanje Bregane na obiteljske kuće i pogon pilane, a time i veću štetu građanima naselja Grdanjci.

Na intervenciji su u Grdanjcima, uz Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Samobora, sudjelovali i vatrogasci dobrovoljnih vatrogasnih društava Grdanjci, Bregana, Samoborski Otok i Vrbovec Samoborski, s ukupno četerdeset vatrogasaca i sedam vatrogasnih vozila. Pomogli su i djelatnici Vodoprivrede Zagreb, Hrvatskih voda te građani naselja neposredno ugroženih Grdanjaca.

Na ostalim intervencijama na području Grada Samobora, uz Javnu vatrogasnu postrojbu, u intervencijama su sudjelovali i vatrogasci dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Samobora, Ruda, Galgova, Petkovog Brega, Bobovici i Pavučnjaka. Uglavnom se radilo o ispumpavanju vode iz stambenih i gospodarskih objekata, obiteljskih kuća te izvlačenju vozila iz vodene bujice u Rudama.

M.Ž.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Uoči Dana grada u Gradskoj knjižnici održan kviz "Koliko poznajem prošlost svoga grada"

Znaju puno i još više će naučiti

U povodu obilježavanja Dana grada Samobora povijesni odjel Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, u suradnji s Gradskom knjižnicom Samobor, organizirao je kviz za učenike četvrtih razreda osnovnih škola pod nazivom "Koliko poznajem prošlost svoga grada".

Kviz je održan u dječjoj knjižnici 16. listopada, a četveročlane natjecateljske ekipe došle su iz OŠ Samobor – 4 kremšnite, OŠ Bogumila Tonija – Tončeki i OŠ Milana Langa iz Bregane – Langice.

Učenici su pokazali zavidno znanje o prošlosti grada Samobora u zadacima dopunjavanja, utvrđivanja točne i netočne tvrdnje, te zadacima zaokruživanja. Složili su puzzle s prikazom Trga Leopolda Salvatora (razglednica iz 1903. godine), a zatim su iznenadili znanjem o znamenitim Samoborcima. Na kraju su pokazali vještinu snalaženja na zemljopisnoj karti (uže središte grada). U kvizu su za samo jedan bod pobjedile Langice.

Za sudionike kviza organizatori su osigurali vrijedne nagrade, a kviz je osmislila i vodila Sandra Sinković, voditeljica povijesnog odjela Ogranka MH Samobor.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Predavanje akademika Vladimira Paara u Gradskoj knjižnici Samobor

Sve o svjetlosti i ostalim misterijima

Predavanjem našeg sugrađanina, akademika Vladimira Paara, Gradska knjižnica Samobor je u četvrtak, 15. listopada, obilježila početak Mjeseca hrvatske knjige. Predavanje o misterijima svjetlosti odabrano je budući da je i središnja tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, koji traje do 15. studenoga, vezana uz odluku Opće skupštine UN-a koja je 2015. godinu proglasila Međunarodnom godinom svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu. Akademik Paar autor je uvodnih riječi u ovogodišnjoj programskoj knjižici te manifestacije, a Samoborci su u prepunoj Gradskoj knjižnici još jednom imali privilegiju slušati izuzetno interesantno predavanje uživo.

Saznali smo da su i uz svjetlost vezane neke velike tajne prirode, koje nisu tajne samo za nas laike, već i za vrhunske znanstvenike fizičare, od Einsteina i Bohra, do Vladimira Paara i njegovih suvremenika. Iako smo učili da je brzina svjetlosti konstantna, saznali smo da to tako ne mora biti. Paar je također uvjeren da nikad nećemo saznati koji su zakoni vrijedili u trenutku "0", trenutku "velikog praska", jer ih nećemo moći eksperimentalno dokazati, dok smo zakone kvantne fizike i teorije relativnosti mogli spoznati, jer smo ih mogli eksperimentalno dokazati. Svjetlost je nastala tek nekoliko zanemarivih djelića sekunda nakon "velikog praska" u formi elektromagnetskog zračenja i to prvo ona nevidljiva (gama zrake, rendgenske zrake, ultraljubičaste i infracrvene), a potom i ona nama vidljiva. A i danas nas "bombardiraju" ostaci primordijalne svjetlosti.

Paar je slušatelje podsjetio da je rendgenske zrake prvi otkrio Tesla, godinu i pol prije Roentgena, a fotoelektrični efekt svjetlosti protumačio je mladi Einstein, jer se pri udaru u metal svjetlost više ne ponaša kao val, već kao roj, grudica čestica, odnosno fotona. A spin je svojstvo fotona da se vrti oko osi, i to u obrnutom smjeru od svog "blizanca" koji se kreće u suprotnom smjeru, a paradoks je kako informacija "teleportacijom" dolazi do te osi rotacije.

Paar je podsjetio i na rad srednjoškolskog profesora iz Zagreba, Vladimira Srećka Vrkljana, koji je još 1934. godine objavio dva članka u znanstvenim časopisima, gdje je teoretski predvidio mogućnost da se svjetlost giba brzinom manjom od brzine svjetlosti, zbog fizikalnog svojstva praznog prostora da se širi. Te se teorije javljaju i recentno.

A kad nešto ne razumijete, dobro je primijeniti "recept" dječjeg psihologa Piageta, koji je svom prijatelju Nielsu Bohru preporučio da studentima sugerira da si naprave film, jednostavnu zornu sliku, pa će im biti lakše razumjeti. To vrijedi i za misterije svjetlosti.

A potaknut pitanjima iz publike, Paar je podsjetio da uz svjetlost, najveći misteriji za koje znamo su ljudski mozak i genom. Također je rekao da on osobno nije uvjeren da je osnovnih čestica materije čak 17 (foton, elektron, kvarkovi...), već samo jedna, te da on podržava teoriju struna i svemir i prirodne zakone kao Božje djelo, plan.

Spomenuo je Paar i genetski inženjering i posve krivo uvjerenje da se mijenjanjem jednog gena ne utječe i na cijeli genom, jer genomski regulatori također komuniciraju na daljinu. A kako? Još ne znamo!

Još toliko toga ne znamo pa je ravnateljica Gradske knjižnice Mirjana Dimnjaković na kraju izrazila nadu svih posjetitelja da ćemo uskoro ponovno moći slušati neko od toliko interesantnih i intrigantnih predavanja akademika Vladimira Paara.

D.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)