Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Uz jezero Orešje održan gastro-etno-glazbeni festival Dragi naš kaj

Dva dana života na selu

Tradicionalna manifestacija Dragi naš kaj u svom petom izdanju napravila je nove iskorake. Po prvi puta su organizatori iz udruge Dragi naš kaj odlučili istoimenu manifestaciju protegnuti na dva dana pa je tako prostor uz jezero Orešje vrvio posjetiteljima u subotu i nedjelju, 1. i 2. lipnja. Pretvaranje manifestacije u dvodnevno događanje značilo je dodatni izazov organizatorima u osmišljavanju programa kojeg je, uz sadržaje poznate iz prethodnih godina, trebalo dopuniti i proširiti. Tako je ove godine Dragi naš kaj, uvjetno rečeno, bio podijeljen na dva dijela; subota je bila više namijenjena djeci, a nedjelja odraslima. Oba dana ostala su pak povezana onime što je i bila početna ideja kad se prije pet godina kretalo u Dragi naš kaj: prikazom rada i života na selu kako se ne bi zaboravio taj dio naše baštine i kako bi se s njom upoznali oni koji su možda izgubili dodir s ruralnim. Tako je i ovaj puta ponuđen prikaz izvornog života na selu u 7 seoskih dvorišta, uz domaće proizvode, stare pučke igre, malu izložbu starih trakora i ostale sadržaje.

Dan za djecu ponudio je u subotu niz aktivnosti za najmlađe posjetitelje. Posebna atrakcija bio je zoološki vrt s dvadesetak domaćih životinja s kojima su se mnoga gradska djeca možda i po prvi puta susrela uživo. Po prvi puta je za najmlađe bio uređen i moderni zabavni park s trampolinom i spravama na napuhavanje, dok je za one sklonije tradicionalnoj zabavi tu bio starinski, rukom pokretani vrtuljak. Svoju ljubav prema kajkavskom narječju najmlađi su mogli testirati i kroz nastupe folklornih skupina na Dječjem folklornom festivalu Kulturnog društva Sveta Nedelja, a nakon nastupa mlade zvijezde Bojana Jambrošića održan je i Prvi kajkavski glazbeni dječji festival Kokotiček. Kako bi se na neki način izašlo na kraj s neobično lošim vremenom za početak lipnja i pobjeglo od povremene kiše, organizatori su ove godine pripremili i veći šator.

Drugog dana manifestacije ponovno se moglo uživati u bogatoj i raznolikoj ponudi štandova na kojima je svoje proizvode predstavilo više od 30 izlagača iz cijele Hrvatske, tako da je svatko mogao za sebe naći ponešto, bilo da je tražio licitare, rukotvorine ili nešto jestivo. Uz planirani folklorni festival održana je i Državna smotra kuburaša, gdje ih se na jezeru Orešje okupilo više od sto, a posjetitelji su dobili priliku iz prve ruke oprobati kako je to opaliti iz starog oružja. Za kraj je tradicionalno ostavljen Kajkavski glazbeni festival Dragi naš kaj. U svojim počecima upravo je ovaj festival bio glavna okosnica manifestacije, dok su ostala događanja bila dopuna programu, no s vremenom se i to pomalo promijenilo. Ipak, kajkavski glazbeni festival Dragi naš kaj ostao je veliko finale istoimene manifestacije, a ove godine predstavljeno je petnaest novih pjesama uz nastupe nekih od najpoznatih imena aktualne kajkavske glazbene scene kao što su Rajko Suhodolčan, Gordana Ivanjek, Siniša Miklaužić, Ivan Fiolić Fio, Podvinčani i Dečki s bregov. Producentski dio posla ove godine je odradio Zdravko Vlašić, organizaciju čitave manifestacije odradila je udruga Dragi naš kaj na čelu s predsjednikom Tomislavom Katancem, a pokrovitelji su bili Grad Sveta Nedelja, Turistička zajednica Svete Nedelje i Zagrebačka županija.

Inače, s obzirom da većina posjetitelja manifestacije Dragi naš kaj dolazi iz Zagreba ili s područja Krapinsko-zagorske županije, organizatori razmišljaju i o mogućnosti da se s organizacijom proba u Zagrebu. Osim što bi ideja manifestacije da se predstavi nekadašnji život na selu time pala na još plodnije tlo, eventualno preseljenje na Bundek garantiralo bi i dobru posjećenost.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Izložba Hrvatskog posavca u Bobovici

Za zaštitu pasmine i unapređenje uzgoja

Hrvatski posavac - desna ruka hrvatskog seljaka, naziv je jednodnevne uzgojne izložbe koju je 2. lipnja na vatrogasnom poligonu u Bobovici priredila samoborska Udruga uzgajivača konja - hrvatskog posavca Vranac. Treća po redu izložba u Bobovici privukla je vlasnike 25 grla i mnoštvo znatiželjnih posjetitelja koji su ponajprije uživali u njihovoj ljepoti, sasvim suprotno onome po čemu su konji posljednjih dana dobili širu medijsku pozornost. Hrvatski posavac je izvorna hrvatska pasmina konja s uzgojnim područjem uglavnom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a posebno u savskoj dolini s pritokama. Ta je pasmina konja ujedno duboko utkana u tradicijsku baštinu Zagrebačke županije, ali i drugih regija uz Savu.

- Na ovu bobovičku izložbu, uz domaće, pristigli su uzgajivači konja iz Zaprešića, Zaboka, Krapine, Karlovca, Ogulina... - rekao je predsjednik Vranca Juraj Čičak. Nagrade su se dodjeljivale za prva tri mjesta u tri kategorije: omice (mlade kobile), kobile i pastusi. Uz ocjenjivanje konja, na ovoj uzgojnoj i oglednoj izložbi za pastuhe se produljivala valjanost licenci za pripust.

- Obveza svake udruge, prema programu središnjeg saveza, organizacija je bar jedne izložbe godišnje - objašnjava Čičak, napominjući da je to samo jedna od aktivnosti Vranca, koji je aktivan i u drugim vidovima, na drugim sličnim manifestacijama, u hodočašću zapregama u Mariju Bistricu, prezentaciji za Dan grada Samobora itd. Vranac broji 33 člana, od kojih je 12 iz Samobora, a ostali su iz Zaprešića i drugih okolnih sredina. Primarni im je cilj, promican i na ovoj izložbi, unapređenje uzgoja i zaštita hrvatskog posavca.

- Dogodine, nakon što uđemo u Europsku Uniju, očekujemo još veću i značajniju izložbu, jer će nam se priključiti i brojni uzgajivači konja iz Slovenije - najavio je Juraj Čičak.

E.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)