Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Županija dodjeljuje bespovratna sredstva za sufinanciranje izgradnje i održavanje objekata komunalne infrastrukture

5,3 milijuna kuna za komunalije

Zagrebačka županija uputila je javni poziv gradovima i općinama na svom području za dodjelu 5,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava za sufinanciranje izgradnje i održavanje objekata komunalne infrastrukture u 2013. godini.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se za programe i projekte u četiri kategorije: vodoopskrba, prometna infrastruktura, zbrinjavanje otpada (uključujući i sanaciju divljih deponija) te zbrinjavanje otpadnih voda. Također, sufinancirat će se i izrada projektno-tehničke dokumentacije te nabava potrebnih uređaja i opreme koji su neophodni za funkcioniranje komunalnih objekata.

Pravo prijave imaju sve jedinice lokalne samouprave koje u razvojnim planovima i proračunu za 2013. godinu imaju planirana financijska sredstva za financiranje kandidiranih projekata. Inače, projekti se mogu prijavljivati tijekom cijele godine.

- Razvijena komunalna infrastruktura preduvjet je za razvoj gospodarstva, ali i kvalitetan život naših stanovnika – izjavio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, podsjetivši kako je županija za ovu namjenu u posljednjih 10 godina uložila gotovo 143 milijuna kuna.

Iz Zagrebačke županije pozivaju gradove i općine da svoje zahtjeve s potpunom dokumentacijom pošalju na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb.

Tekst javnog poziva i prijavni obrasci nalaze se na web stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr, a više informacija može se dobiti i na telefon 6311-688.

M.B.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Tomislav Masten predstavio program svoje kandidature za samoborskog gradonačelnika

Samobor je danas grad bez ideje, vizije i cilja

Vizija HDZ-ova gradonačelničkog kandidata Tomislava Mastena o razvoju Samobora u sljedeće četiri godine sadržana je u sedam glavnih ciljeva. Obrazložio ih je 4. ožujka na press-konferenciji u Hotelu Livadić u Samoboru.

Prvi mu je cilj aktiviranje samoborskih gospodarskih zona. Od sedam postojećih, rekao je Masten, niti jedna nije aktivna. On bi, postane li gradonačelnik, odmah pokrenuo dvije: Bobovicu i zonu uz Staru karlovačku, odnosno Rakov Potok, pa će odmah pristupiti i pokretanju postupka za donošenje nužne plansko-prostorne dokumentacije niže razine za obje te zone. Po uzoru na susjednu Svetu Nedelju, koja je, prema Mastenu, znala gospodarski funkcionirati i u krizi, a slično su postupale i neke druge poslovne zone po Hrvatskoj (istaknuo je Bakar, Kukuljanovo, Dugopolje), ulagačima će se ponuditi olakšice u plaćanju komunalnog doprinosa i priključenju na komunalnu infrastrukturu. To će ujedno, istaknuo je Masten, potaknuti zapošljavanje, jer se broj nezaposlenih u posljednje četiri godine udvostručio, s tisuću na dvije tisuće, što se izravno odražava i na prihode gradskog proračuna. Nažalost, zaključio je Masten, u posljednje četiri godine u Samoboru nije izdana niti jedna lokacijska dozvola za neki gospodarski objekt.

- Kada su se otvorili alternativni izvori prihoda, poput fondova Europske Unije, Grad nije napravio ništa, jer je posljednji ozbiljan projekt za koji je povučen novac bio Rudnik u Rudama, koji je ustvari projekt prijašnje vladajuće garniture. Zaposleni u Poduzetničkom centru, koji su se time trebali baviti, stajali su Grad oko milijun i pol kuna u posljednje četiri godine, a nisu napravili ništa, ustvrdio je Tomislav Masten.

- Samobor je danas grad bez ideje, vizije i cilja, grca u dugovima sa 166 milijuna kuna prihoda od 200 milijuna planiranih, a realni gubici su 20 milijuna kuna - tvrdi Masten, kazujući da je u posljednje četiri godine utrošeno više od 700 milijuna kuna u kojima se ne ocrtava niti jedan projekt, osim autobusnog kolodvora i, sada, montažnog vrtića u bivšoj vojarni, za koji još nitko ne zna kako će izgledati. No, dodao je Masten, i to su projekti koji su financirani iz kredita.

Od ostalih ciljeva Masten je izdvojio aktiviranje oko milijun i pol kuna četvornih metara poljoprivrednog zemljišta na području Grada Samobora, koje je u državnom vlasništvu, a do prije nekoliko mjeseci bilo je u ingerenciji lokalne samouprave, koja je po tom pitanju, kako je rekao - spavala. Mogućnost razvoja Samobora Masten vidi i u turističkim potencijalima kao svom trećem cilju.

- Nije to samo Šmidhen, inače bitan resurs, već i drugi zanemareni potencijali, poput slabo popunjenih planinarskih domova, koje sadašnja vlast ne prepoznaje – naglasio je Masten.

Četvrti Mastenov cilj je Samobor - zeleni grad, čime ne aludira na političku opredijeljenost, već na ekološku osviještenost.

- Ostvarit ćemo je preko selektivnog prikupljanja otpada zbog sebe samih i naše djece, a ne zbog zakonskih propisa i Europske Unije. Tu su još i energetska obnova fasada kao projekt za sljedećih 10 godina, uvođenje štednih žarulja na javnoj rasvjeti radi ušteda i samnjenja potrošnje električne energije, te poticanje izgradnje biciklističkih staza i programa "rent a bike" – obrazložio je Masten.

Konačni cilj Mastenova i HDZ-ova programa je zapošljavanje tisuću ljudi do 2017. godine, odnosno smanjenje broja nezaposlenih, jer u protivnom u gradskom proračunu neće biti sredstava za sve neophodne redovite aktivnosti. Za kraj je poručio da samoborska gradska uprava ostaje na Trgu kralja Tomislava, gdje joj je i mjesto, a ne u bivšoj vojarni gdje se novcem gradskog proračuna sada uređuje prostor za druge državne službe. Na novinarsko pitanje o kadrovima s kojima to kani postići rekao je da HDZ ne robuje stranačkom kadroviranju, a na pitanje o mogućim koalicijskim partnerima u izborima odgovorio je da su pregovori o tome u tijeku te da se objava koalicije očekuje za dva do tri tjedna.

Gradonačelničku kandidaturu Tomislava Mastena podržali su na pressici svetonedeljski gradonačelnik Drago Prahin, dožupan Zagrebačke županije Rudolf Vujević, dopredsjednik HDZ-a i predsjednik županijskog HDZ-a Dražen Bošnjaković i saborski zastupnik Davor Stier.

Edi Kirschenheuter

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)

Samoborski Forum žena SDP-a organizirao Ženske razgovore u Samoboru

Lokalne politike ravnopravnosti spolova

U organizaciji samoborskog Foruma žena održana je radionica za žene aktivne u različitim segmentima društva pod nazivom "Ženski razgovori – Lokalne politike ravnopravnosti spolova". Cilj radionice je ojačati žensku solidarnost i detektiranje problema s kojima se žene susreću na lokalnoj razini. Radionicu je uspješno moderirala trenerica Zvjezdana Sečen, predsjednica samoborskog Foruma žena SDP-a, koja je završila program političkog obrazovanja za ženski aktivizam "od A do Ž" Zaklade Friedrich Ebert Stiftung i Udruge za razvitak socijalne demokracije Novo društvo. Samoosnaživanjem žena potiče se njihovo uključivanje u rad njihove društvene sredine, jer su žene snaga lokalne zajednice iz razloga što one najbolje uočavaju probleme svoje sredine noseći se svakodnevno s njima. Žene moraju djelovati neposredno i zajedno s muškarcima graditi bolje društvo. To se neće dogoditi izvana, to žene moraju vlastitim djelovanjem izboriti. Na održanoj radionici utvrđena su tri područja kroz koja bi trebalo djelovati na poboljšanju položaja žena u društvu, sustavnijom edukacijom žena, jačanjem ženske samosvijesti, te jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena u politici i upravljačkim pozicijima.

Radionici je prisustvovala Mirjana Matušić Pišl, potpredsjednica Foruma žena SDP-a Hrvatske i pomoćnica ministra poljoprivrede, koja je prisutnim ženama prenijela svoje profesionalno iskustvo i poručila im da se moraju čvrsto postaviti prilikom borbe za svoj položaj, bez umanjivanja vlastite vrijednosti.

U aktivnom detektiranju problema lokalne sredine sudjelovala je i Romana Semenić, kandidatkninja SDP-a za gradonačelnicu Svete Nedelje, koja je poručila da za bavljenje politikom ženama često nedostaje hrabrosti te da su ovakve radionice dobar način podučavanja kako žene osloboditi tog straha i potaknuti ih na aktivnije bavljenje politikom i aktiviranje u organizacijama civilnog društva. Na kraju edukacije sudionice su konstatirale da je za provođenje ženskih politika važno ugrađivati programe i projekte u gradske proračune, tako da se njima ostvaruje rodna osviještenost. Stoga je bitno da gradska administracija osluškuje želje i potrebe svojih građana. Tako je, primjerice, rodno osjetljiva politika jednak broj odgajatelja i odgajateljica u dječjim vrtićima, educiranje zaposlenika u cilju izbjegavanja podučavanja djece tradicionalnim ulogama, te izgradnja parkova i dječjih vrtića. Polaznice radionice bile su iznimno zadovoljne organizacijom i izrazile su potrebu češćeg organiziranja sličnih radionica.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)