Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Blagdan Velike Gospe u Pećnom

Mnoštvo vjernika u crkvi mučenici

Na blagdan Uznesenja Presvete Bogorodice u nebo, 15. kolovoza 2006. godine mnogobrojni stanovnici župe Pećna koji su odselili u druge krajeve, pohitaše u zavičaj svojih djedova na svoje godišnje okupljanje. U pećanskoj crkvi – mučenici (zapaljena je 1947. godine od tadašnjih omladinskih revolucionarnih aktivista) okupilo se vjerničko mnoštvo. Liturgijsko slavlje predvodio je nakon punih 40. godina nekadašnji župnik Joakim Hološnjaj, a propovijedao stojdraško - grabarski župnik Mile Vranešić, koncelebrirali su pećanski župnik Stjepan Ivanušić i vlč. Daniel Vranešić. Za vrijeme cijele svete liturgije narod je složno i zdušno pjevao marijanske i liturgijske pjesme po žumberačkom napjevu.

Kao što i priliči pravom žumberačkom proštenju, nakon duhovne okrjepe uslijedilo je tradicionalno proštenjarsko žumberačko veselje.

Da bi proštenje bilo što brojnije pobrinuli su se djelatnici Komunalca iz Samobora koji su gotovo savršeno uredili prilazni put. Svi prisutni su bili oduševljeni pa zamoliše izvjestitelja da se preko Glasnika javno zahvali i potakne odgovorne da se ova dionica neasfaltiranog dijela održava kao što je sada učinjeno.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Još jedno Rokovo na Budinjaku

Žumberačka proštenja postaju pravi brand!

Na rokovsku nedjelju mnogobrojni hodočasnici dođoše u kapelu sv. Petke na Budinjaku izvršiti svoje vjerničke zavjete. Zbog mnoštva proštenjara sveta misa se morala služiti pred kapelom, a nakon završetka sv. mise pobožni narod izvršio je zavjetni ophod oko oltara u crkvi. Misno slavlje predvodio je čuvar svetišta prečasni Stjepan Ivanušić, a propovijedao je Mile Vranešić, dok su misna čitanja čitali prisutni bogoslovi.

Nakon misnog slavlja vrijedni i sve poduzetniji članovi lovačke udruge Žumberački vepar iz Budinjaka pobrinuli su se za veseli proštenjarski ugođaj. Zbog iznimno velikog broja ljudi (neki kažu nikad većeg) u pomoć im je priskočilo nekoliko drugih ugostitelja. Vrijedni Žumberčani još jednom pokazaše svoju gostoljubivost i zato više nikoga ne čudi da žumberačka proštenja postaju pravi brand. Još kad bi turističke organizacije znale prepoznati potencijal kojeg nudi ovaj prelijepi kraj...

Zamoljeni smo i ovaj puta pohvaliti djelatnike Komunalca iz Samobora koji su uredili krušni put oko kapele.

Posljednja vijest iz Budinjaka glasi da je Javna ustanova Park prirode Žumberak–Samoborsko gorje, Odjel za arhelogiju, pod vodstvom Morene Želle, počeo arheološko istraživanje i sondiranje temelja prvotne kapele sv. Petke.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Proslavljeno još jedno Rokovo

Iznimno posjećeno proštenje u Galgovu

Rokovo je najveće kršćansko slavljenje nekoga sveca u Galgovu i okolici i slavi se prve nedjelje nakon Velike gospe. Ove godine glavni je Galgovački trg pohodilo tisuće ljudi željnih druženja, licitara, šopinga i svih vrsta užitaka za nepce pa ste, u inače mirnom i pustom centru mjesta, protekle nedjelje jedva mogli naći mjesto za parkiranje.

Uz tradicionalnu proštenjarsku ponudu licitara, kolača, gvirca roštilja i kotlovine, šareni pretrpani proštenjarski štandovi nudili su zbigecanom proštenjarskom puku i svoju uobičajenu ponudu drangulija koje život znače.

Naravno, kao i obično, najveći dio ponude bio je namijenjen djeci i mladima. Na štandovima ste tako, uz sve ostalo, mogli vidjeti i kupiti svjetleće ljigavce, lutke koja puše te sve zamislive vrste kopije hladnog i vatrenog oružja…

Za one pak koji su odlučili slavlje u čast Svetog Roka proslaviti sportski, organiziran je malonogometni turnir dok su na pravom velikom nogometnom travnatom igralištu nogometne vještine okupljenim roditeljima i znatiželjnicima pokazali klinci NK Galgova i NK Zrinski.

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Strmcu svečano otvoren kaubojsko - indijanski restoran

Fort apache steak house

Mnoštvo je ljudi, i kauboja i indijanaca, tog srpanjskog vrućeg predvečerja nestrpljivo očekivalo da se vrata tvrđave Fort Apache otvore. Pred drvenim bedemima tvrđave desetak jahača je galopiralo u krug, odjekivali su udarci indijanskih bubnjeva, a sumrak koji se lagano pretvarao u mrak rasvjetljavala je žućkasta, treperava svjetlost baklji. U zraku se mogao osjetiti duh predaka…

Ova mala posveta Laso western romanima zapravo je i stvarni opis otvorenja restorana Fort apache steak house koji je 27. srpnja 2006. godine, svečano uz tam-tam, kan-kan i bogati country and western program i isto takav švedski stol otvorio vrata svima brzima na vilici, žlici i čaši, a starijima od mjesec dana.

Ovo mjesec dana je bitno jer je, otvarajući restoran, Karl Schmidt, jedan od idejnih tvoraca i vlasnika restorana, naglasio da je ovaj Steak House građen za obitelj, za dušu i za djecu. Naime, poticaj za ovaj projekt dobio je kad su mu u jednom restoranu rekli da mora smiriti dijete. Ovdje su divlja djeca dobro došla.

Tako, uz dvije velike sale, terasu s pogledom na jezero Kipišće i VIP sobu sa zasebnim šankom i kaminom, utvrda kaubojske hrane posjeduje i veliki park na otvorenom te igraonicu u kojoj ima više igračaka nego u Turbo Limaču, a mamama s malim bebama dostupan je prostor gdje mogu nahraniti i presvući dijete.

Građevina u kojoj se nalazi restoran sva je rađena od drva, od balvana, u stilu arhitekture američkog Divljeg zapada, poput tvrđave iz 19. stoljeća na granici Meksika i Teksasa, s tom razlikom što strmečku utvrdu odrezaka svih vrsta krasi ventilacijska i kulinarska tehnologija 21. stoljeća, dizalo za invalide i savršen razglas.

Fort apache steak house je, po riječima njegovih vlasnika, zamišljen da bude zanimljiv i za djecu i za roditelje koji su željni dobrog, velikog steaka, dobre pive i zabave po umjerenoj cijeni, a s vrhunskom kvalitetom i uslugom.

Za one koji još ne znaju, Fort Apache se nalazi u Strmcu, u Karlovačkoj 66, odmah preko puta trgovine Uradi sam, a prepoznat ćete ga i po velikom indijanskom totemu ispred kojega je parkiralište predviđeno za gomilu konjskih snaga.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)