Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

HSLS održao redovnu skupštinu u Samoboru u Galeriji Prica

Bavimo se sadašnjošću

U prostoru Galerije Prica održana je 17. svibnja redovna skupština HSLS-a na državnoj razini. Ovakav potez predsjednica stranke Đurđa Adlešić prokomentirala je time što se i na taj način želi pokazati da je HSLS u svim segmentima života protiv centralizacije. – Mi mislimo da su svi građani Hrvatske jednakovrijedni i zato održavamo sjednice van Zagreba. Nakon Rijeke i Požege na red je došao i Samobor. – rekla je predsjednica HSLS-a.

Prije skupštine održna je konferencija za novinare koju je otvorio Roland Gajšak, predsjednik samoborskog ogranka HSLS-a, a potom je Antun Dubravko Filipec iznio viziju samoborskog HSLS-a kao i uspjehe i neuspjehe samoborske vlasti u kojoj HSLS ima važnu ulogu. Pobrojao je sve projekte na kojima se trenutno radi, a saznali smo i da bi, ako se ostvari započeta inicijativa da se u Črnomercu napravi katoličko sveučilište, u Samoboru, u prostorima vojarne, bili odjeli kemije, biologije i medicine.

Želimir Janjić, potpredsjednik HSLS-a i državni tajnik u Ministarstvu znanaosti, obrazovanja i sporta, istaknuo je da će većinu projekata o kojima je govorio samoborski gradonačenik ministarstvo financijski poduprijeti iz dobivenih zajmova. Podržao je i obećao financijsku pomoć kod poboljšanja Glazbene škole i dovršenja sportske srednjoškolske dvorane.

Đurđa Adlešić obavijestila je novinare da će HSLS postati punopravni član ELDR-a (European Liberal Democrat and Reform Party) koja je treća po snazi grupacija u Evropskom parlamentu sa šezdeset zastupnika i šest povjerenika u Evropskoj komisiji. Od svog osnutka 1976. godine u Stuttgartu, kada ga je osnvoalo 9 stranaka iz 8 zemalja, ovaj evropski liberalno-demokratski politički pokret narastao je u političku snagu koja broji 47 političkih stranaka iz 30 evropskih zemalja.

- Punopravnim članstvom u ELDR-u HSLS će moći lobirati za interese Hrvatske. – dodao je Goran Vojnović, tajnik HSLS-a za međunarodne odnose.

Predsjednica HSLS-a najavila je i skori početak implementacije modela vijeća građana, po uzoru na njemački projekt, koje bi se bavilo borbom protiv svih oblika nasilja, a iznijela je i preporučila uspjelo Bjelovarsko rejšenje rada vrtića do 22 sata.

Na kraju obraćanjima novinarima Đurđa Adlešić vrlo je precizno i slikovito predočila put i način hodanja tim putom njene stranke u vremenima koja su pred nama: - Mi se nećemo baviti tzv. velikim povijesnim temama već ćemo se, kao ozbiljna stranka baviti sadašnjošću. Mi nismo stranka koja dijeli par stotina kuna po djetetu, mi želimo rješenja. – zaključila je Đurđa Adlešić i osvrnula se na svoj nedavni posjet Bleiburgu gdje se založila da svi zločini budu jednakopravno tretirani ma ko ih, ma gdje i u ime koga počinio.

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Hodočašće Samoboraca u Bleiburg

Sjećanja koja ne blijede

Posjet Samoboraca 14. svibnja Bleiburgu mogao bi se nazvati hodočašćem. U organizaciji udruga Hrvatski domobran – Ogranak Samobor – Sv. Nedelja i UHVDR-e, u šest sati krenula su dva autobusa Samoboraca na zavjetno mjesto Hrvata.

U jedanaest sati stiglo se na Bleiburško polje, a točno u podne služena je sveta misa u čast i slavu više stotina ubijenih pripadnika hrvatske vojnice i još više civila na Bleiburškom polju i na svim znanim i do danas neznanim grobištima sudionika Križnog puta, koje su Titovi partizani, amnestirani četnici u partizanskim odorama, koje je Tito amnestirao, a zatim unovačio u partizane.

Zločini koji se ne pamte. Ovdje su se, pored svih međunarodnih konvencija o ratnom pravu, dogodili do sada neviđeni zločini; zločini koje Milovan Đilas, tadašnji Brozov najuži politički suradnik opravdava riječima: "Hrvatska vojska morala je umrijeti, da bi Jugoslavija mogla živjeti!"

Utjeha je za nazočnike, kao i sve Hrvate, što taj dan obilježava i Hrvatski državni sabor čija se dopredsjednica Đurđa Adlešić obraća nazočnima i konačno skida veo zaborava s tih događaja. Đurđa Adlešić u kratkom, ali odrješitom istupu upućuje na zločine koje je već Parlamentarna skupština Vijeća Europe osudila svojom rezolucijom 1481 (2006.). Ona zahtijeva da se konačno imenuju i osude oni najodgovorniji za genocide učinjene nakon 1945. nad Hrvatima.

U sličnom tonu istupa i pomoćni zagrebački biskup Josip Mrzljak. Šezdesetprvoj obljetnici bleiburške tragedije hrvatskog naroda nazočilo je oko 10 tisuća Hrvata ne samo iz Hrvatske, već i Bosne i Hercegovine, o čijim je žrtvama posebno govorio Martin Raguž, zastupnik u Skupštini Bosne i Hercegovine.

Polaganje vijenaca Hrvatskog državnog sabora, Hrvatske vlade, Počasnog bleiburškog voda te više organizacija, udruga...; Hrvatskog domobrana, Političkih uznika i niza drugih, svečanost je završena oko 14 sati.

Vraćamo se u Samobor, zadovoljni što smo se donekle odužili hrvatskim žrtvama, što smo se bar na trenutke prisjetili i onih koji su živjeli, kako vele Hrvatski domobrani: Za Hrvatsku – Uvijek!

dr.sc. Ivan Dujmović

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Svečanost povodom otvaranja višenamjenskog prostora u OŠ Samobor

Na redu je dvorana

Kratkim, ali slatkim prigodnim programom 11. svibnja svečano je obilježeno otvaranje višenamjenskog školskog prostora u OŠ Samobor. Nakon što su učenici škole okupljene počastili redom pjesme i redom recitacija, a direktorica Vesna Lokner Kralj pozdravila sve goste, gradske čelnike i sve one koji su dali potporu i obol ovoj dogradnji koja će život i rad u školi učiniti mnogo kvalitetnijim, pošlo se je napravljeno i razgledati.

Od zbornice, preko garderobe, wc-a i knjižnice stiglo se i do novouređene blagovaonice, gdje je oduševljene razgledare dočekala mala zakuska.

Svečanosti su nazočili zamjenica gradonačelnika Marica Jelenić, Damir Fabek, Tanja Milek, Marijan Kižlin, Darko Štuka i drugi samoborski uglednici prosvjetarske struke.

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U samoborskoj knjižnici predstavljena enciklopedija pedagoga Ivana Dumbovića

Pedagozi u velikom formatu

U četvrtak 11. svibnja u Gradskoj knjižnici Samoborci, poglavito učitelji i pedagozi, nazočili su predstavljanju enciklopedije Pedagozi, značajne za praksu i teoriju odgoja kojoj je autor prof.dr.sc. Ivan Dumbović, zavičajno Petrinjac, a svojevremeno (gradu na čast) službovao kao školski pedagog i u Samoboru.

Autor, punih 40 godina član HPKZ, odlučio je učiniti vrijednost jedinstvenu ne samo u hrvatskim nego i svjetskim razmjerima. Ispunio je kućni, radni prostor stotinama enciklopedija, leksikona, znanstvenih djela, priručnika sa svih područja, tiskanih na hrvatskom i stranim jezicima i stvarao novo enciklopedijsko djelo u kojem se nalaze svjetski i hrvatski pedagozi koji su u svom radu i zasebnoj struci dali pedagoški pečat. Autor, odbacujući neprimjereni abecedni redoslijed, drži se kronologije, pronalazi školske, medicinske, dramske, glazbene, vjerske, slikarske, rudarske, šumarske, veterinarske i druge pedagoge, znalce u drevnoj kineskoj, indijskoj, židovskoj i inoj prošlosti stoljećima prije Krista i niže ih na tisuće. Izrečeno brojkama: u 12 svezaka (prvi predstavljen, ostali u pripremi) naći će se na 7000 stranica oko 25 000 pedagoških imena, iz 200 zemalja, među kojima i 576 Nobelovaca – pa, za sada, i 43 samoborska pedagoga raznih struka.

Za pojam pedagog, pronalazi autor, postoji čak 377 različitih naziva! Istinsku vrijednost djelu izreklo je, uostalom i 46 (!) uglednih recenzenata, uglavnom doktora znanosti svih struka. Sudionici skupa zapitali su se ispravno: "Može li se ijedna odgojno-obrazovna ustanova ili ikoji ozbiljni pedagog odreći djela u kojem se na jednom mjestu nalazi sve ono što je razasuto u stotinama posebnih, usko strukovnih knjiga?"

Spomenimo i činjenicu da je autor pronalazio i ispravljao "činjenice" propustom mnogih, tiskanih u drugim, skupim, enciklopedijama.

O djelu i autoru, povodom pojave prvog sveska, govorili su prof.dr. Hrvoje Vrgoč, dr.sc. Valentin Roth, prof. Blaženka Mavrić, Nikola Havliček i Joža Prudeus.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)