Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Uz predstavljanje knjige Ptice Hrvatske govorilo se i o posijanom strahu od pandemija

Ptičja gripa – kukavičje jaje

U Gradskoj knjižnici Samobor, na odjelu za odrasle, održano je predstavljanje knjige Ptice Hrvatske u izdanju Meridijana, a ujedno i predstavljanje knjige Sve što trebate znati o ptičjoj gripi, koju je uredio Roman Simić Bodrožić.

Uz projekciju dijapozitiva o pticama je govorio sam autor knjige Ptice Hrvatske, Davor Krnjeta. U Hrvatskoj postoji oko 400 ptičjih vrsta, što je prilično ako znamo da ih na cijelom svijetu ima oko devet tisuća.

Najveći broj prikazanih dijapozitiva autor je snimio na našem području: Rakitju, Bestovju, Eko-selu... Najčešće vrste u nas spadaju u porodicu vrapčarki, ali ima i nevrapčarki, ptica koje se uopće ne glasaju. Tako, ako niste znali, rode komuniciraju samo udaranjem kljunovima. Saznali smo i da šumska crvenrepka potpuno nestaje sa Žumberka, da je kukmastoj ševi glavni neprijatelj intenzivna poljoprivreda, da vodenkosa na Žumberku ima tek svega pet do šest parova, a što se tiče grabljivica, ako vam nestane kokoš iz dvorišta nemojte odmah optužiti jastreba kokošara, koji je u nas vrlo rijedak, već radije pitajte susjeda je li vidio vašu koku.

Davor Krnjeta upozorio je i na paranoju koju je izazvala ptičja gripa.

– Kao posljedica toga javio se potpuno bezrazložno ubijanja ptica. Ljudi tamane sve što stignu, a strah je potpuno neopravdan – rekao je Krnjeta.

Stoga je na kraju okupljenima u knjižnici dao par savjeta kako da zimi privuku ptice sebi u dvorište, usprkos paranoji. Dakle, na neku podlogu ili kućicu stavite sjemenke suncokreta ili goveđi loj i sigurno će vam doći neka od tri vrste djetlića, sjenice ili žuna. Ali, oprez! Ako se odlučite na hranjenje ptica morate u tome biti dosljedni od listopada do ožujka. U protivnom, ako bi im prekinuli davati hranu, ptice koje si tu naprave stanište mogu umrijeti od gladi. Ako pak želite da vam se ptice ugnijezde napravite im kućicu s okruglim ulazom promjera 28 milimetara na visini od 2 do 3 metra, a ulaz svakako neka gleda na jug.

Potom je predavanje nastavio Igor Jaić Krasnik, stručni suradnik samoborskog Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu koji je nazočne kratko upoznao sa strahotama koje ptičja gripa nosi sa sobom. Od same zaraze i 50%-tne smrtnosti u ljudi do okrutnih mjera koje se provode u cilju zaštite ljudskih života, a koje siju strah među ljudima. Orahovica, Našice i Čiovo tri su naša zaražena područja gdje smo preko TV-a mogli vidjeti uvrtanje kokošjih vratova kao jedan od većih dosega ove naše stampedo - civilizacije.

O tome zašto se strah uvukao među nas govorio je prim.dr. Slavko Lovasić, poznati samoborski liječnik opće prakse. On je vrlo precizno detektirao odakle dolazi strah. Naime, farmaceutske kompanije prošle godine imale su čistu dobit(!) od 973 milijarde dolara i više je nego očito da one potiču medijske kampanje sijanja straha koji im osigurava ovakve profite. Samo zarada na Antraxu, koji je kupio gotovo svaki Amerikanac, bila je 6,5 milijardi dolara, a prodane su sve količine lijeka u roku od godinu dana. Sada je aktualan Tamiflu, koji uzimaju preventivno najrizičnije skupine koje rade s peradi, a i Hrvatska je odvojila 400 tisuća kuna za ovaj lijek. Na kraju je dr. Lovasić podsjetio sve nas gdje su pravi problemi društva.

– Kad god se dogodi ovakva velika panika i strah od pandemije, budite sigurni da su to svjetska nadmetanja na tržištu. Od ptičje gripe u cijelom je svijetu 2006. godine oboljelo 184, a umrlo 100 ljudi. Od pušenja u Hrvatskoj godišnje umire 2500 ljudi, a 400 tisuća ljudi pati od alkoholizma. O tome trebamo razgovarati i tražiti rješenja, jer ptičja gripa i kravlje ludilo daleko su od toga da budu naš i svjetski najveći problem.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Samoborski SDP obilježio Međunarodni dan rada

Grah i pivo za radnička prava

Članovi samoborskog SDP–a proslavili su 1. svibanj - Međunarodni praznik rada podijelivši petstotinjak porcija tradicionalnog radničkog graha. Našlo se tu i pive, a za ljepši ugođaj potrudio se DJ Piki Bronsky puštajući prigodnu glazbu.

Proslava se održala pred samoborskim kinom, a unatoč promjenjivom vremenu odaziv je bio velik.

Kratku čestitku okupljenim građanima uputio je predsjednik samoborske organizacije SDP–a Damir Burcar.

Brojnost Samoboraca svih dobi i radnika različitih zanimanja pokazala je da su ovakve manifestacije dobordošle, a u SDP-u su obećali i da će postati tradicionalne.

Na proslavi nisu bili viđeni predstavnici većine ostalih stranaka, iako su, tvrde organizatori, bili pozvani.

Sanja Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Samobor su posjetili učenici slovenske Osnovne škole Šmartno

Početak jednog lijepog prijateljstva

U veselu posjetu i upoznavanje s OŠ Samobor stigli su 21. travnja prijatelji iz Slovenije. U Sloveniji pohađaju OŠ Šmartno, nedaleko Ljubljane. Posjetili su Samobor zato što od rujna uče kao izborni predmet upravo naš, hrvatski jezik! Ovaj je posjet dio projekta "Upoznajmo susjede", koji podupire i Ministarstvo prosvjete, znanosti i sporta.

Organizatori projekta, pod vodstvom voditeljice novinarske grupe, prof. Marijane Tkalčić-Rakić, napominju kako su ovo samo prvi koraci daljnje i dublje suradnje. Tako će već sljedećeg mjeseca, točnije 19. svibnja, novinarska grupa OŠ Samobor uzvratiti posjet OŠ Šmartno.

Interesantno je da baš nitko od te djece koja uče hrvatski jezik nije ni u kakvim rodbinskim vezama s Hrvatskom, već se radi o pravim Slovencima.

Osim što su posjetili školu, domaćini su im pokazali i grad. Tako su tokom dana, nakon što su počašćeni "gablecom" i što su odslušali jedan uobičajeni sat hrvatskog jezika u 6.a razredu, krenuli put muzeja. Vođeni kustosicom upoznali su prošlost Samobora. Osim muzeja, rodne kuće Ferde Livadića, posjetili su i manju kuću gdje su nekad živjele sluge. Bili su zainteresirani i za posjet crkvi sv. Anastazije, što im Samoborci nisu uskratili.

Kako profesorici Marijani Tkalčić-Rakić ne bi bilo "dosadno", sa Slovencima je doputovala i njihova profesorica te ravnatelj škole Šmartno. Ono što je bilo nezaobilazno u ovom posjetu odlazak je u slastičarnicu, pa su tako, pored učenika, u degustaciji kremšnita viđeni i profesori.

Domaćini su bili upozoreni da s gostima moraju pričati isključivo hrvatski, što i nije bilo posebno teško učiniti. Tako su i Samoborci bili svjesni da se zaista radi o dva jezika koji i nisu tako slični, jer mnogi nisu baš ništa razumjeli svoje goste. Bez obzira na to, ipak su komunicirali i nekako se sporazumjeli.

Na kraju ovog susreta svi su bili vrlo zadovoljni. Slovenski su učenici prije odlaska naglasili kako su se vrlo lijepo proveli i kako se vesele i uzvratnom posjetu, ali i ponovnom dolasku u Samobor. Puno su se fotografirali u centru grada i pred školom, zatim su se pozdravljali, mahali, pa opet pozdravljali i mahali...

Neki su rekli: "Do viđenja", a drugi: "Na svidenje"!

Ana Sokač, 6.a

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)